Radulović: Tužilaštvo da ispita slučaj bivše savjetnice ministra finansija

Donedavno, malo ko je u Crnoj Gori znao šta su offshore kompanije. Sada zahvaljujući globalnim aferama, a neki i zahvaljujući ličnom, gorkom iskustvu, mnogi će saznati više o ovom obliku preduzeća. Podgorički Centar za istraživačko novinarstvo je saznao da su brojni Nikšićani, iako skromno žive, formalno, direktori kompanija registrovanih na egzotičnim ostrvima.

Za offshore kompanije, najveći dio građana Crne Gore je prvi put čuo kada je počela privatizacija nekadašnjih državnih preduzeća čiji su vlasnici, skoro po pravilu, postajale firme registrovane na egzotičnim destinacijama. Radi se o posebnoj vrsti preduzeća koja se registruju u takozvanim poreskim rajevima gdje se nakon registracije porez više nikad ne plaća ili, eventualno, postoji godišnja taksa od nekoliko stotina eura. Umjesto pravog sjedišta kompanije, firma obično ima samo poštanski fah i tako može poslovati po cijelom svijetu osim u državi u kojoj je registrovana.

Anonimnost vlasništva privlači i brojne pojedince koji su skloni i nezakonitim poslovima, a u Crnoj Gori se već dugo sumnja da iza brojnih privatizacija stoje upravo ljudi bliski vlasti.

Najnoviji slučaj koji je otkrio podgorički Centar za istraživačko novinarstvo će dodatno podgrijati ove sumnje. Nikšićanka Ljiljana Glušica Kankaraš, dugogodišnja savjetnica u Ministarstvu finansija Crne Gore, navodno je zloupotrijebila povjerenje više rođaka i prijatelja na čija su imena registrovane ofšor kompanije po svijetu.

Novinarka crnogorskog Centra za istraživačko novinarstvo i koautorka teksta, Ana Komatina kaže da je u cijeloj priči simptomatično to što članovi porodice tvrde da su im podaci zloupotrijebljeni i da nikada nijesu primili ni cent iako su zvanično zaposleni u firmama koje prihoduju velike novčane svote.

„Oni sumnjaju da su njihovi podaci iskorišćeni za određene kriminalne aktivnosti. Neki od njih tvrde da su samo jednom bili kod notara kada su potpisivali dokumente i sumnjaju da je među tim dokumentima bilo i punomoćje kako bi neko umjesto njih podizao novac i vršio ostale transakcije.“

Jedan od slučajeva je offshore firma Westtrade Ltd čija je formalna direktorka Mileva Radulović, inače, medicinska sestra iz Nikšića. Vlasnik firme koju na papiru vodi Radulović je u vlasništvu Kazahstanca Sirima Šalabajeva - svojevremeno uhapšenog zbog međunarodne finansijske prevare teške preko pet milijardi dolara.

Milevin suprug Bato Radulović kaže da je sestra njegovog pašenoga Ljiljana Glušica zloupotrijebila dokumenta njegove supruge i na nju osnovala firmu. „Ženu mi umalo kap nije ubila. Nemamo hljeba da jedemo“, kaže Radulović.

Pravni zastupnik NVO MANS, advokat Veselin Radulović kaže da bi ovaj slučaj trebalo da ispita Tužilaštvo.

„Izvršni direktor je odgovorno lice i on odgovara za zakonitost rada pravnog lica čiji je direktor. Posebno zanimljiv aspekt ovog slučaja je činjenica da se radi o osobi koja je bila državni službenik, odnosno, savjetnik u Ministarstvu finansija. Tome bi Tužilaštvo trebalo da posveti posebnu pažnju – da li je ta osoba sve to radila isključivo u ličnom interesu ili je neko od državnih funkcionera višeg ranga uključen što bi bilo i logično.“

Novinarka crnogorskog Centra za istraživačko novinarstvo i koautorka teksta, Ana Komatina smatra da su građani Nikšića koji su formalno na čelu offshore kompanija u ovom slučaju žrtve, iako su svojevoljno dali dokumenta i pristanak.

„Mislim da je ona njima predočila da te offshore firme nemaju veze sa kriminalnim aktivnostima i da su joj vjerovali upravo zbog toga što je ona dugi niz godina bila zaposlena u Ministarstvu finansija. Mislim da su pojedinci bili naivni i da su htjeli da učine članici familije i da joj pomognu u nekom poslu i mislim da nijesu do kraja upoznati sa aktivnostima offshore firmi i da nijesu mogli ni da sanjaju u kakvoj će se situaciji naći.“

Advokat Veselin Radulović kaže da je ogroman broj ljudi pravno neuk i ne zna šta znači osnivati firmu i biti njen izvršni direktor.

„Meni se čini da su oni bili u nekoj vrsti pravne zablude, a i ako postoji neka vrsta njihove odgovornosti, ona je svakako manja od odgovornosti ovih lica koja su na „prevaran“ način uzimala i koristila njihova dokumenta, ali i svih lica koja stoje iza toga. Razvoj mreže ovolikog obima bilo je nemoguće bez nekog moćnog pojedinca.“

( Radio Slobodna Evropa )