Bosanac proizveo boju za farbanje koja može i da se popije

Smail Budimlić iz Cazina, BiH, proizveo je boju na potpuno prirodan način i tvrdi da njegov proizvod može i da se konzumira.

Budimlić se skoro cio život bavi obradom drveta. Izrađuje, popravlja i restaurira stare, tzv. tradicionalne objekte i građevine napravljene od drveta na prostoru cijele Bosne i Hercegovine, piše Klix.ba.

Dugogodišnjim iskustvom u struci i upotrebom različitih metoda obrade drveta, došao je do određenih saznanja, koja će mu kasnije pomoći da napravi nešto, čiju vrijednost je, kako i sam priznaje, tek odnedavno počeo prepoznavati.

Smail je proizveo boju na isključivo organski način, koju čak i konzumira.

"Za boje koje sam dobio još nije utvrđena hemijska formula koja može kazati o čemu se tačno radi, budući da ne postoji laboratorija u BiH u kojoj se to može obaviti", rekao je on za portal Klix.ba.

Budimlić planira da patentira svoj proizvod, pa ne želi da previše otkriva o njemu.

"Ukratko, razgrađujemo drvenu masu i dobijamo nešto što ne postoji ni na jednom tržištu. Inače, boja se dobija iz tanina, tj. od soka drveta. Ja sam uspio izvući tanin iz drveta bez upotrebe ili prisustva bilo kakvih hemijskih preparata. Dakle, čista priroda. Otac i ja smo dugo radili na tome. Uvidjeli smo nekad davno da tu ima neka specifična reakcija, i dali smo se u istraživanje i shvatili kako trebamo raditi. U suštini, prvi put sam boju dobio još prije rata, ali nikad o tome nisam javno nikom govorio i sve ono što sam proizvodio koristio sam u privatne svrhe", priča Budimlić.

Boju dobija iz kestena, oraha, johe, trešnje i, kako kaže, svakog drveta koji ima izraženu boju ili tzv. tanin.

"Boje su raznih koncentracija: gušće i rjeđe, odnosno blaže ili ekstremno jake boje i sve se ravnomjerno nanose na drvo. Boja se ne sapira, otporna je na kišu i produžuje rok trajanja drveta, a svi drveni objekti koji su premazani ovom bojom, poprime specifičnu srebreno-sivu boju, koja unosi dašak starine u takve objekte. Pored toga, boja se može nanositi i na kamen, kožu i tkaninu", priča Smail.

Boja se nanosi kao i sve druge boje: četkom, špricom, valjkom, kompresorom, ili potapanjem drveta u boju. Kako kaže Smail, "najbitnije je da se element napije tečnosti".

"Možda bi se uz mali dodatak hemije donekle mogle unijeti i neke nijanse boje, budući da dominira crna nijansa, ali naravno cilj je da boja zadrži svoju čistoću i prirodnost", kaže Budimlilć.

Ovaj čovjek tvrdi da pije rastvor koji je proizveo i da se u njemu ne nalaze nikakvi hemijski dodaci.

"Dolazili su mi iz razni tehnolozi iz Sarajeva, Hrvatske, čak i iz kompanije Helios su bili kod mene. Svi oni su ostali zatečeni činjenicom da ja boju koju proizvedem mogu da konzumiram. Rekli su mi da, ukoliko bih konzumirao njihove boje, i da se čak u tom momentu nalazim u bolnici, ne bi mi bilo spasa".

( Vijesti online )