Lekić: Neću biti u vladi izbornog povjerenja

Bez sporazuma koji vodi formiranju prelazne vlade izbornog povjerenja, parlamentarni izbori u oktobru bili bi po modelu Tivta - nepostojanje izbornih uslova i kontrole i mnoštvo izbornih lista, uprkos bojkotu značajnijih partija, smatra Lider Demosa Miodrag Lekić.

Lekić je u intervjuu agenciji MINA kazao da on neće biti član te vlade.

On smatra da je, među više prihvaćenih opozicionih zahtijeva, za kontrolu izbornog procesa posebno važno uključivanje specijalnog tužilaštva u nadgledanje, ali i sankcionisanje nosilaca koruptivne prakse tokom izbornog procesa, bez obzira sa kojeg nivoa oni dijelovali.

„Tu je važna i preventivna funkcija, imajući u vidu sada već određene, konkretne rezultate specijalnog tužilaštva u borbi protiv korupcije i kriminala. Tako će u novim uslovima potencijalni nosioci koruptivnih akcija tokom izbora više paziti, nadajmo se i odustati od koruptivnih radnji iz straha da će biti sankcionisan. Ranije tog straha nije bilo“, kazao je Lekić agenciji MINA.

Prema njegovim riječima, stvaranje pretpostavki za konačni početak funkcionisanja javnog servisa kao autonomnog i profesionalnog medija jeste određena demokratska pobjeda.

„To je, rekao bih, pobjeda demokratske javnosti, potencijalni uvod u osvajenje novog demokratskog prostora, naročito u domenu javne riječi. Ne zaboravimo da su raspolućena i zakržljana kultura javne riječi, čak legalizovanje prostakluka i nevaspitanja kao oblika javne komunicije, uz poznate tehnike manipulisanja kontrolisanim medijim od strane vlasti, takođe suštinski problem ovog društva“, naveo je Lekić.

On je kazao da aktuelna demokratska inicijativa formiranja nekog oblika prelazne vlade ima za cilj stvaranje uslova za fer i slobodne izbore.

„To je nastavak opozicione aktivnosti prije nekoliko godina, koju smo finalizovali usvajanjem novih izbornih zakona. Te izborne zakone smo uspjeli da izglasamo u paralmentu, na kraju zajedno sa Demokratskom partijom socijalista, koja je pod pritiskom Evropske unije prestala da pruža otpore tome“, rekao je Lekić.

On je naglasio da su kontolisani izbori u fer uslovima uvod u mirnu demokratsku tranziciju u zemlji.

„To, razumje se, neće ići nimalo lako, i toga smo svjesni. Izbori treba da su slobodni i u fer uslovima. Ali tu se, valjda, ne završava cilj opozicije. Ne zaboravimo još jedan zadatak, a to je da na tim izborima treba pobijediti“, naveo je Lekić.

Zato, kako je kazao, svi opozicioni subjekti imaju veliku odgovornost da svojim ozbiljnim i odgovornim javnim dijelovanjem dobiju na izborima većinsko povjerenje građana da vode državu u narednom mandatu.

„Ukratko, bez ove demokratske inicijative i mogućeg sporazuma koji vodi i formiranju prelazne vlade izbornog povjerenja, sasvim izvjesno model izbora u oktobru bi već mogli nazvati - Tivat na državnom nivou. Uvjeren sam da smo dužni da to ne dozvolimo“, precizirao je Lekić.

On je dodao da, ako se pojavi bolja inicijativa kojom će se bolje kontrolisati ovogodišnji izbori, to treba respektovati i podržati.

Na pitanje kako tumači zabrinutost za poštovanje pravne regularnosti čitavog tog poduhvata, on je kazao da „crnogorski navodni legalisti koji su odćutali aferu Snimak i dokazane izborne prevare, koji ne primjećuju degeneraciju i truljenje crnogorskog društva korupcijom i kriminalom, a koji sada brinu o legalnosti sporazuma o fer izborima, zaista djeluju groteskno“.

„Pritom manje mislim na inerciju paušalnih kritika političke čaršije, a mnogo više na dejstvo brojnih otvorenih i prikrivrenih apologeta vlasti koji pretežno djeluju na bazi instrukcija, a ponekad i uslovnog refleksa kada treba nešto podvaliti opoziciji“, pojasnio je Lekić.

Upitan kada se očekuje potpisivanja Sporazum o slobodnim i fer izborima, Lekić je rekao da se on može biti parafiran i tokom naredne sedmice, ukoliko odluke stranačkih organa budu za to.

Na pitanje da li smatra da bi bilo dobro da sve opozicione partije potpišu sporazum, on je rekao da će to učiniti one koje to odluče.

„U njihove odluke se ne bih mješao, još manje predviđao koje su to partije, već sačekao konačan ishod koji će, biti, ponavljam iduće nedelje“, dodao je Lekić.

Upitan da li je već razgovorano o raspodjeli funkcija u rekonstruisanoj Vladi, i da li je nešto dogovoreno, Lekić je kazao da je „i to, u konačnom ishodu, uslovljeno brojem partija koje će biti dio sporazuma“.

Na pitanje da li on očekuje da će imati neku funkciju u „novoj“ Vladi, on je odgovorio da, sasvim izvjeno, neće biti član „te prelazne, još uvijek moguće vlade“.

„Moje javno angažovanje će biti u potpunoj identifikaciji sa Demosom i njegovim dijelovanjem u ovoj izbornoj godini“, dodao je Lekić.

On je rekao da ostaje pri stavu da Pozitivna Crna Gora ne može dobiti mjesta iz „kvote“ opozicije.

Upitan da li, ukoliko on i njegovi istomišljenici ostanu pri tome, a Pozitivna ostane na svom stanovištu da joj ta mjesta pripadaju, to može ugroziti potpisivanje Sporazuma ili realizaciju onoga što on predviđa, Lekić je kazao da, koliko zna, iz DPS-a nijesu postavljali taj problem.

„A u strankama koje su glasale nepovjerenje aktuelnoj vlasti to pitanje se, sasvim izvjesno, i ne postavlja“, dodao je Lekić.

Upitan da li je poznato ko će, nakon ostavke Radojke Rutović, biti na čelu Javnog servisa, on je rekao da zna da će to biti „profesionalna, politički autonomna ličnost koja poznaje sistem informisanja, koja je jednako daleko od vlasti i opozicije, koja će postaviti stimulativnu organizaciju za objektivno novinarstvo i novinare“.

„Konačno, to treba da bude obrazovana i kulturna ličnost sređenih pojmova o suštini demokratiji, a što podrazumjeva omogućavanje na Javnom servisu predstavljanje svih gledišta iz našeg pluralističkog spektra, razumije se, o svim relevantnim pitanjima, precizirao je Lekić.

U svakom slučaju, kako je naveo,promjene u javnom servisu treba da označe kraj 25-ogodišnjeg vladanja vladajuće partije tom značajnom medijskom kućom koju finasiraju građani.

„Za tako važan demokratski poduhvat, treba izabrati novog direktora, na bazi širih konsultaija u demokratskoj javnosti i civilnom sektoru“, dodao je Lekić.

Na pitanje da li očekuje da izborna godina prođe u atmosferi teme članstva u NATO i obelježavanja deset godina nezavisnosti, on je rekao da i jednu i drugu temu uvažava.

„Ali ne smatram da one treba da budu ispred dramatičnih tema iz realnog života građana i suštinskih pitanja kuda i na kojim vrijednostima treba da ide Crna Gora“, kazao je Lekić.

Prema njegovim riječima, za promociju tih pitanja je primarno zainteresovana vlast koja bi time željela da se građani na izborima ne suoče sa suštinskim temama, prije svega sa dramatičnim ekonomskim pitanjima, kriminalom i korupcijom kao glavnim problemima zemlje.

On smatra da bi DPS, ako mu je već stalo do prosalava rezultata kojima je težio u prethodnom periodu, trebalo da ove godine obilježi dva događaja.

„To je deset godina od refernduma za nezavisnost i 25 godina od referenduma za zajedničku federativnu državu. Ta partija je sa velikim entuzijazmom i političkim radom radila na oba refernduma i zalagala se za rezultate, istina kada se uporede, sasvim različite. Ali to ostaju činjenice koje u cijelini treba sagledavati“, dodao je Lekić.

( Mina )