Odbor za ekonomiju: Nisu naplaćeni milioni od koncesija, saslušati Žugića

U oblasti izdavanja, naplate i kontrola koncesija postoji mnogo propusta, zakonske neusklađenosti, loše definisanih nadležnosti zbog čega država gubi ogromne prihode, neke su od konstatacija sa jučerašnje sjednice Odbora za ekonomiju na kojoj je raspravljano o izvještaju Komisije za koncesije za 2015. godinu i saslušani direktori uprava koje najznačajnije učestvuju u poslovima sa koncesijama - za vode Damir Gutić, za šume Mirsad Nurković i za igre na sreću Ilija Vukčević.

Svi direktori uprava naveli su da imaju nedovoljan broj zaposlenih za kvalitetan rad i kontrolu koncesionara, mali odobreni budžet za svoj rad naručito za kapitalne investicije, informacione sisteme, studije, kao i da bi uprave trebale da postanu samostalni organi kojima bi bila vraćena nadležnost nad inspekcijama.

Poslanici Mladen Bojanić i Miloš Konatar predložili su odboru da se, s obzirom na izjave direktora o problemima, “namjernim ili slučajnim propustima u zakonima” koji omogućavaju privilegovanim koncesionarima izbjegavanje plaćanja višemilionskih dažbina, sumnjivim ugovorima i nenaplaćenim dugovima, organizuje posebna sjednica na kojoj bi se saslušali ministra finansija Radoja Žugića, direktore Uprave za inspekcijske poslove i Poreske uprave Božidara Vuksanovića i Miomira M. Mugošu. Konatar je naveo da u mnogim slučajevima sumnjivih ugovora i rješenja tragovi vode do Žugića. Budžet bi mogao biti puniji, ali neke biznismene ne diraju Konatar je kazao da kada god radnici i građani traže nešto od države odgovor je da nema novca, ali da su izjave ovih direktora o sadašnjem stanju i njihovi predlozi kako da se urede oblasti i poboljša naplata prihoda jedan od dokaza da novca ima ali ne i spremnosti da se on naplati od privilegovanih biznismena.

Predsjednik Odbora Aleksandar Damjanović prihvatio je predlog da se to organizuje što prije i da je prije toga potrebno da se dogovore oko forme tog saslušanja. On je naveo da su sva tri direktora vršioci dužnosti i da to dovoljno govori o brizi Vlade o ovoj oblasti. Damjanović je kazao da su nevjerovatni podaci o malom broju zaposlenih u ovim upravama i broja inspektora koji treba da kontrolišu koncesionare.

“Jedan službenik u ovim upravama ili inspektor državu na godišnjem nivou može u bruto iznosu da košta oko 15 hiljada eura, ali da bi on istovremeno uz bolji rad uprava i inspekcija mogao da ostvari državi prihod od više stotina hiljada eura. Povećanje zaposlenih i ulaganje u ove uprave su potrebne investicije države, koje mogu donijeti više novca”, kazao je Damjanović.

Predsjednik Komisije za koncesije Darko Konjević predstavljajući izvještaj o radu kazao je da su ispravili nepravilnosti koje je utvrdila Državna revizorska institucija i da se sada registar koncesionara redovno ažurira i da se u njemu nalaze svi ugovori o koncesijama.

Poslanik SNP-a Srđan Milić kazao je da je izvještaj bolji ali da bi osim nabrajanja ugovora trebao da sadrži ocjenu stanja i predloge kako da se oba oblast uredi i povećaju državni prihodi. On je zatražio i podatke o tome koliko koncesionari ostvaruju prihoda po osnovu koncesije a koliko su platili državi za koncesiju.

Damjanović je naveo da je izvještaj sterilan, i da bi trebao da sadrži više podataka i ozbiljne analize stanja u ovoj oblasti. Konjević je najavio da će naredni izvještaj pripremiti sa analizama i predlozima za poboljšanje stanja, kao i da će od Poreske uprave zatražiti podatke o prihodima koncesionara i plaćenim koncesijama. Stanje šuma sve gore, nije bilo bankarskih garancija Poslanik Bošnjačke stranke Amer Kalač navao je da je stanje u oblasti šumarstva katastrofalno i gore nego što je bilo, i da je stanje na terenu drugačije nego što se prikazuje zvanično. Pitao je šta je urađeno sa mjerama da se smanji izvoz oblovine i poveća drvoprerada i zaposlenost.

Direktor Uprave za šume Mirsad Nurković je kazao da je on u upravi sedam mjeseci i dijelimično se složio sa kritikama Kalača. On je naveo da sadašnja politika o šumarstvu i koncesijama nije održiva i da uništava budućnost šumarstva i drvoprerade, da su premali odobreni kapitalni budžeti za ovu djelatnost koji neomogućavaju održivost. Nurković je predložio vraćanje javnog preduzeća za šume, i povećanje ingerencija upravi i inspekcijama kako bi mogli da kvalitetno kontrolišu koncesionare.

“Ranije smo sa manjom sječom šuma imali 12 hiljada zaposlenih u drvopreradi, a sada sa većom 1.200. Koncesijom se bave lica koja nisu stručna i ne vode računa o sjutra, već samo o svom profitu. Hrvatska naprimjer ima 11 puta veći obim sječe, ali 60 puta veći prihod od te sječe”, kazao je Nurković.

On je naveo da do sada uopšte nije vođeno računa o bankarskim koncesijama koje su koncesionari dužni da imaju, i da ih uopšte nije bilo.

“Sada smo za one koji ih nemaju donosili rješenja o zabrani rada i većina ih sada obezbjeđuje. Ima onih koji neće moći da ih obezbjede, pa nećemo moći ni da naplatimo njihove dugove, a jedan je pokrenuo postupak i tvrdi da sada ne možemo da mu tražimo garanciju kada nismo na početku”, naveo je Nurković.

On je kazao da su firme u stečaju ili likvidirane ostale dužne oko 2,5 miliona eura koje ne može da se naplati, jer nije ni bilo garancija, a da od postojećih najviše duguje Vektra Jakić kao i dva konzorcijuma iz Rožaje koje predvode firme Javor i Rez.

Izvoz sirove oblovine kako je kazao vrijedi 10 miliona eura, i sada dogovaraju sa Upravom carina oko naplate posebne dažbine za taj izvoz koja je propisana pravilnikom koji je objavljen 30. marta. Vratiti inspekciju upravama Direktor Uprave za vode Damir Gutić naveo je da su oni sa tri zaposlena i dva ugovorca prihodovali budžetu 2,4 miliona eura u 2015. godini što je rast od 11 odsto u odnosu na 2014. Njima je za kapitalni budžet dato svega 147,5 hiljada eura, što je prema njegovim riječima nedovoljno i za najosnovnije potrebe jer projekat regulacije jednog vodotoka košta 50.000 eura.

Gutić je kazao da je problem što se vodovodima i fabrikama za flaširanje vode ranije računate koncesije prema fakturisanoj i prodatoj količini vode, a ne prema onoj količini koju uzmu zbog čega je država gubila prihode a koncesionari su se rasipali sa vodom. On je naveo da je slično bilo i sa koncesijama za pjesak, i da sada sve to ispravljaju i obračunavaju premo onome što koncesionar uzme.

Naveo je da postoji čak osam državnih institucija koje imaju nadležnosti u vodoprivredi, dok inspekcija nije kod njih već u Upravi za inspekcijske poslove sa kojom imaju realativno dobru saradnju.

“Problem je što inspekcija nije kod nas, jer imali smo slučaj da imamo saznanja i da nam je hitno potrebna inspekcija jednog koncesionara, ali da se ona ne obavi u tom trenutku, jer je inspekcija imala neki svoj prioritet”, kazao je Gutić.

Lutrija nije platila 1,6 miliona za koncesiju Direktor Uprave za igre na sreću Ilija Vukčević ukazao je na neophodnost izrade dugo najavljivanog novog zakona o igrama na sreću i početak on-line nadzora priređivača. On je kazao da je na tu funkciju došao u julu prošle godine, kao i da je u 2015. povećana naplata koncesija za 11 odsto na 9,3 miliona eura.

Konatar je pitao Vukčevića da pojasni svoju izjavu u medijima da se u Crnoj Gori ne vodi odgovorna politika u oblasti igara na sreću, kao i šta je utvrdila istraga o obračunavanju koncesija za Lutriji Crne Gore koju je najavio. Naveo je da se Hrvatska lutrija hvali da je državi uplatila 30 miliona eura i pitao koliko uplaćuje privatna crnogorska.

Poslanika Mladena Bojanića interesovalo je šta se dešava sa slučajem E-Gambling kojem je prije njegovog dolaska data mogućnost da na jednu koncesiju otvara više sajtova, kao i da li ima informaciju šta se desilo sa rješenjem Inspekcije koja je prvo utvrdila nezakonitosti u radu tog priređivača a zatim na osnovu istih činjenica da je sve zakonito. Osnivač jedne od dvije of-šor firme koje su osnovale E-Gambling je Milovan Maksimović, brat od ujaka premijera Mila Đukanovića.

Poslanik DPS-a Veljko Zarubica pitao ga je da li zna kada će biti urađen predlog novog zakona o igrama na sreću.

Vukčević je odgovorio se ne vodi ne odgovorna već da nema nikakve politike u oblasti igara na sreću. Kazao je da bi i oni volio znati kada će biti pripremljen novi zakon o igrama na sreću i da je to nadležnost Ministarstva finansija.

“Priprema tog zakona bila je u planu rada za prošlu godinu, a za ovu ga nema ni u planu. Za on-line nadzor priređivača je sve pripremljeno, i još u oktobru sam o tome obavijesti ministarstvo koje treba da pripremi propratna akta.

Kako nije bilo odgovora mi smo uradili i propratna akta koja treba odobri ministar, ali nema odgovora”, naveo je Vukčević.

On je kazao da su kod Lutrije utvrdili pogrešno obračunavanje koncesione naknade koje traje i koje se toleriše godinama, zbog čega je poslao zahtjev inspekciji da obavi kontrolu. Prema njegovim riječima, nije obračunato i plaćeno 1,6 miliona eura za proteklih pet godina o ostalo je zastarjelo. Naveo je i da Hrvatska lutrija čini 50 odsto ukupnih prihoda te države od igara na sreću, a da prihodi Lutrije Crne Gore prošle godine iznose 1,49 odsto ukupnih prihoda.

Dva različita rješenja za E-Gambling, drugi tajan Što se tiče E-Gamblinga kazao je da je zakon nejasan kada je u pitanju priređivanje igara na sreću preko interneta, ali da bi ako se za svaku kladionicu plaća posebna koncesija onda trebalo i za svaki sajt, a ne da se plaćanjem jedne koncesije dobije 20 sajtova.

"Ja takav ugovor ne bih potpisao", kazao je Vukčević

Damjanović je naveo da on ima rješenje inspekcija koja utvrđuje da je to nezakonito i zabranjuje rad E-Gamblingu, ali da je čuo i da postoji drugo da je sve to legalno. Pitao je Vukčevića da li ima to drugo rješenje.

“Čuo sam i ja da postoji drugo rješenje, ali ga nemam”, naveo je Vukčević.

Damjanović je dodao da će ga od inspekcije tražiti službenim putem.

Vukčević je kazao i da postoji postupak za utvrđivanje zakonitosti ugovora o koncesiji sa E-Gamblingom, ali da se priređivač žalio Ministarstvu finansija i tražio njegovo izuzeće, a kako ministarstvo još ne odgovara postupak stoji.

Damjanović je kazao da je potrebno regulisati i rad terminala za klađanje. Vukčević je naveo da oni postoje već nekoliko godina na osnovu jednog člana zakona i pravilnika koje je donijelo Ministarstvo finansija ali da je nužno sve to precizirati. On je pozvao poslanike da se zainteresuju za pripremu novog zakona. Jedna nenaplaćena koncesija, kao svi dječiji dodaci Konatar je pohvalio rad i izjave svih direktora, uz opasku da ne zna koliko će im dobri rezultati i savjestan rad pomoći da budu izabrani na te funkcije.

“U Crnoj Gori je svoren sistem koji ne vrednuje rad da se od onih koji su dužni uzme novac i da državi. Zbog toga i imamo poreski dug od 700 miliona eura”, kazao je Konatar.

On je naveo da se prema pisanju medija za rad E-Gamblinga ukupno vezuje 44 sajta, odnosno da bi mjesečni prihod trebao biti 440 hiljada a ne 10.000.

“To je godišnji gubitak za budžet od 5,2 miliona eura. Toliko iznosi izdatak za sve dječje dodatke”, naveo je Konatar.

Poslanik DPS-a Rešid Adrović pohvalio je rad sva tri direktora uprava i da su njihovi predlozi veoma korisni. On je naveo i da očekuje da će svi biti reizabrani na te funkcije. Kako uhvatiti Petra Ivanovića Komentarišući predloge direktora uprava za vode i šume, koje djeluju u okviru ministarstva poljoprivrede, o poboljšanju radu, Srđan Milić im je dao orginalan predlog kako da njihove ideje dopru do ministra Petra Ivanovića.

“Predlažem da pogledate gdje se otvara novi seoski vodovod pa tamo da odete sa bocom rakije i probate da završite ovo što je mnogo važnije nego ova njegova lična promocija koja će trajati još dva- tri dana jer prelazimo na veći nivo. Podržavam inicjative ali ovdje nema pomoći bez promjena i one će očigledno biti ljekovine za one koje zovemo da ih saslušavamo, ali sa neke više pozicije. Ovo stanje je neizdrživo”, kazao je Milić. Može li se još kako pomoći Brkoviću Povodom podatka da sada za koncesije za šume najviše duguje Vektra Jakić, Bojanić je kazao da je riječ o biznismenu (Dragan Brković) koji je skoro besplatno dobio tu firmu, džabe su mu date koncesije ali i to ne plaća, i iako je veliki poreski dužnik država mu daje garancije za kredit iz Abu Dabi fonda za fabriku briketa, koje on kupuje od drugog.

“Treba tog čovjeka još kako pomoći”, kazao je Bojanić.

Galerija

( Goran Kapor )