Rastoder: Za dekane se biraju politički podobne osobe, a ne stručnjaci
Profesor na Filozofskom fakultetu u Nikšiću Šerbo Rastoder kaže da treba sačekati rezultate istrage koju sprovodi beogradski Pravni fakultet, ali i da ga ne bi iznenadilo da Rakočević preuzme funkciju dekana Pravnog fakulteta pod sumnjom da je plagirao doktorski rad
I nakon navoda da beogradski Univerzitet provjerava da li je njegova doktorska disertacija plagijat, profesor i budući dekan Velimir Rakočević ne odgovara na pozive i poruke, a ne oglašava se ni Univerzitet Crne Gore. A ne bi smjeli da imaju prioritetnije pitanje, smatra direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević.
"Ako ne postoji niko na Univerzitetu Crne Gore ko će stati u odbranu akademske časti i čestitosti posebno na Pravnom fakultetu onda mi kao građani koji finansiramo taj Univerzitet možemo da postavimo pitanje da li nama takav Univerzitet treba. Da li nama treba Pravni fakultet koji obrazuje buduće sudije, tužioce, a na čijem čelu će biti čovjek za koga postoje osnovane sumnje da je došao do doktorskog rada na nečasan i ako se ovo utvrdi nezakonit način", rekla je Uljarević.
Profesor na Filozofskom fakultetu u Nikšiću Šerbo Rastoder kaže da treba sačekati rezultate istrage koju sprovodi beogradski Pravni fakultet, ali i da ga ne bi iznenadilo da Rakočević preuzme funkciju dekana Pravnog fakulteta pod sumnjom da je plagirao doktorski rad.
"Za dekane se na UCG biraju politički podobne osobe, a ne stručnjaci. U tom smislu ne vidim nikakvu smetnju da neko preuzme mjesto dekana samo zato što je optužen za plagijat, kao i što jako spornim vidim mogućnost da se taj plagijat dokaže u nekom redovnom akademskom postupku", rekao je Rastoder.
Predsjednik Suda časti na Univerzitetu Dražen Cerović je potvrdio Televiziji Vijesti da će se o Rakočevićevom doktoratu raspravljati na nekoj od naredne dvije sjednice. Vijeće Pravnog fakulteta na sjednici krajem februara za dekana Pravnog fakulteta predložilo je Velimira Rakočevića, što je Upravni odbor Univerziteta Crne Gore i verifikovao. On će dužnost dekana preuzeti krajem maja.
Uvidom u doktorsku disertaciju Rakočevića iz 2003. godine "Otkrivanje i suzbijanje zloupotrebe droga" uočava se da se se strane od (61-70) poklapaju sa člankom profesora Obrada Perića koji je 1987. objavljen u beogradskom časopisu "Pravni život". Na to je još 2009. ukazao profesor beogradskog Pravnog Fakulteta Đorđe Ignjatović u eseju "Nedozvoljeno posezanje za tuđim u nauci", kada je Rakočevića optužio da je od kriminologa iz regiona prepisao i knjigu.
"Vijesti" su ranije objavile članak o dvije Rakočevićeve "Kriminologije" sa istim nazivom, autorom i bibliotečkim brojem, ali različitog sadržaja, na koji niko od nadlažnih još nije reagovao ili ga demantovao. Zbog svega bi se, smatra Rastoder, Rakočević prije preuzimanja dužnosti krajem maja morao obratiti javnosti.
"Posebna obaveza je Pravnog fakulteta da ponudi neko izvinjenje ili sankcije za ono za šta je optužen, a u interesu Rakočevića je da prije nego što preuzme dužnost da se to razjasni iznese do kraja", kaže Rastoder.
To se očekuje i od Univerziteta, jer žmurenje na sve ovo bi, smatra Uljarević, moglo da znači da su priče o reformi samo fasadne te da nema stvarne volje da se na Univerzitet Crne Gore uvede red.
"Mislim da se ovim otvara jedna velika pandorina kutija i da je slučaj Rakočević vrh ledenog brijega, onoga što ćemo viđati na Univerzitetu Crne Gore u naradnom periodu", smatra Uljarević.
Posljednje istraživanje CGO ukazalo je na to da se najveća korupcija na Univerzitetu Crne Gore percipira tokom procedura izbora u zvanje i kroz zapošljavanje.
( Aleksandra Mudreša )