Ko bi trebalo da vodi UN?

Ove godine će Ujedinjene nacije izabrati novog generalnog sekretara. Potreban nam je najbolji mogući kandidat za tu poziciju.

Za posao generalnog sekretara često se kaže da ga je praktično nemoguće obavljati.

S obzirom na pitanja kojima će se sljedeći generalni sekretar UN baviti od 1. januara 2017, jasno je i zašto: rasplamsali konflikti i ljudska patnja u djelovima Bliskog istoka, Afrike i Evrope; ekstremizam koji nam svima prijeti; kontinuirana diskriminacija žena i djevojaka; zabrinjavajući porast ksenofobije; više od 800 miliona ljudi koji se bore za egzistenciju u uslovima ekstremnog siromaštva; gotovo 60 miliona raseljenih širom svijeta; jedinstvena prilika za postizanje ciljeva u oblasti klimatskih promjena i održivog razvoja prije nego što bude prekasno; i Organizacija koja mora da se prilagodi novim ciljevima i izazovima sa kojima se svijet suočava.

Tokom svoje sedamdesetogodišnje istorije, UN su, uz sve svoje mane, pokazale da su dorasle takvim izazovima. Ali, da bi to bile i danas, moraju obezbijediti najboljeg mogućeg kandidata kroz ovogodišnji proces odabira i imenovanja sljedećeg generalnog sekretara.

Uloga generalnog sekretara UN

Mnogi su predlagali da bi najviši zvaničnik UN trebalo da bude ili sekretar ili general. To je pretjerano pojednostavljivanje stvari, jer on treba da bude i jedno i drugo, ali i još više.

Osoba sa snažnom moralnom odvažnošću i integritetom; on ili ona - ne vidim razlog zašto najbolji kandidat ne bi mogla da bude žena - mora biti glas najranjivijih ljudi na svijetu i otjelotvorenje suštinskih ideala i svrhe UN.

Vrhunski diplomata svjetskog kalibra; generalni sekretar mora koristiti svoju nezavisnost, nepristrasnost i snagu infrastrukture Organizacije u cilju sprečavanja konflikata, promovisanja mira i odbrane ljudskih prava.

Osoba koja ima snažan politički stav i liderske vještine - sa autoritetom da skrene pažnju Savjeta bezbjednosti UN na bilo koje pitanje koje po njegovom/njenom mišljenju može ugroziti održavanje međunarodnog mira i bezbjednosti.

Kao glavni administrativni službenik UN, generalni sekretar mora stvoriti kulturu integriteta, poštenja, stručnosti i efikasnosti u cjelokupnim Ujedinjenim nacijama i nadgledati rad ogromne Organizacije koja ima budžet od oko 10 milijardi USD, više od 40.000 zaposlenih i 41 mirovnu operaciju širom svijeta.

Generalni sekretar mora biti osoba sa razvijenim međuljudskim i komunikacijskim vještinama - sposobna da vješto upravlja Organizacijom u sve polarizovanijem svijetu, neko ko je kadar da predvodi globalnu tranziciju ka održivom razvoju.

Arhaični proces odabira

Na osnovu svega toga, neko bi pomislio da je proces odabira generalnog sekretara UN krajnje energičan, inkluzivan i transparentan.

Ali do sada nije bilo tako.

Ranije nije bilo sasvim jasno kada zapravo počinje proces odabira ili, iako zvuči nevjerovatno, ko se sve kandidovao za tu poziciju. Takođe, nije postojao ni formalni opis radnog mjesta, kao ni prave prilike za suštinsku i otvorenu diskusiju sa kandidatima - tu priliku nisu imali ni predstavnici punopravnih članica UN, ni šira javnost.

Kao rezultat imali smo pregovore o preporukama iza zatvorenih vrata, prvenstveno među pet stalnih članica Savjeta bezbjednosti; na taj način je izabrano osam generalnih sekretara, od kojih ni jedan nije bila žena, a samo imenovanje od strane Generalne skupštine UN je uglavnom bilo simboličan čin. Zbog toga se smatralo, ne baš uvijek opravdano, da su generalni sekretari bili dužnici upravo onim silama od kojih bi trebalo da su nezavisni.

Bolji način izbora

Povelja UN je jasna kada je riječ o ulogama Savjeta bezbjednosti i Generalne skupštine u procesu odabira i imenovanja, i to je nešto čega se moramo pridržavati.

Ali nedavno uvedene izmjene u samom procesu, oko kojih su se dogovorile sve članice Generalne skupštine, njih 193, pružaju nam pravu priliku da proces bude transparentniji, robusniji, inkluzivniji i, na kraju krajeva, djelotvorniji.

Kao predsjedavajućem ovog zasjedanja, moj posao je da osiguram implementaciju tih promjena.

Sada nešto više o onome šta se konkretno dešava.

Prošlog decembra, predsjednik Savjeta bezbjednosti i ja smo pokrenuli proces odabira objavljujući poziv za što skorije podnošenje kandidatura.

Naveli smo glavne odlike procesa odabira. Naglasili smo koji su to ključni kriterijumi za poziciju generalnog sekretara i, nakon sedam decenija dominacije muškaraca na toj poziciji, ohrabrili smo države članice da predlože kandidate oba pola.

Do danas se prijavilo sedam kandidata i njihove biografije i relevantne informacije su sada javno dostupne na mom vebsajtu.

Ali možda najbolja prilika za raskid sa prošlošću predstavljaju otvoreni dijalozi koje ću organizovati sa kandidatima. Ovi dijalozi - koje neki nazivaju „saslušanja kandidata za generalnog sekretara“ - počeće 12. aprila.

Očekuje se da će svaki kandidat pripremiti izjavu o viziji izazova i prilika sa kojima će se suočavati UN i sljedeći generalni sekretar. Kandidati će imati priliku da se tokom dva sata predstave, odgovarajući na pitanja predstavnika punopravnih članica UN i civilnog društva, i svi ti dijalozi će biti prenošeni uživo putem interneta. Dijalozi sa kandidatima će se nastaviti sve dok Savjet bezbjednosti ne da svoju preporuku. Očekujem da će svi oni koji istinski žele da budu na poziciji glavnog diplomate na globalnom nivou uspostaviti otvoren i direktan kontakt sa svim članicama UN kao i sa ljudima kojima će on ili ona konačno služiti.

Prilika za promjene

Naravno, ove inovacije neće direktno transformisati naš svijet i nastaviće se diskusije o pitanjima kao što su dužina mandata i reizbor generalnog sekretara, kao i da li generalna skupština treba da glasa o imenovanju ili ne.

Ali one svakako imaju potencijal da uspostave nove standarde transparentnosti i inkluzivnosti u međunarodnim odnosima. One mogu uvećati šanse da dobijemo najboljeg mogućeg kandidata koji će predvoditi UN. I ja vjerujem da one predstavljaju trenutak u istoriji kada će Generalna skupština - najreprezentativnije i najdemokratskije tijelo koje donosi odluke na svijetu - ponovo potvrditi svoju relevantnost.

S obzirom na globalne izazove sa kojima se danas suočavamo, ovo bi mogla biti istinska prekretnica.

U tom smislu, zamolio bih vas da se uključite u onlajn konsultacije, da putem društvenih mreža (#UNSGcandidates #NextSG) date svoje mišljenje i pomognete nam da odaberemo najboljeg mogućeg kandidata za generalnog sekretara UN, kakav je potreban našem svijetu.

Autor je predsjedavajući 70. zasjedanja Generalne skupštine UN

( Mogens Lykketoft )