Kamate visoke i zbog kriminala, ugroženo i pristupanje EU

Korupcija, pranje novca i organizovani kriminal u Crnoj Gori mogu zakočiti rast ekonomije, smanjiti sposobnost države da vraća dug i odložiti ili čak zaustaviti njeno pristupanje EU, ocijenile su banke koje su vodile proces prodaje crnogorskih euroobveznica na međunarodnom tržištu.

Sitigrup, Dojče bank, Erste grupa i Sosiete ženeral su, uoči emitovanja crnogorskih euroobveznica prošlog mjeseca, napravile prospekt za investitore. U prospektu su, pored opštih informacija o Crnoj Gori, navedeni ključni rizici koji mogu uticati na sposobnost Vlade da servisira javni dug, time i dug po osnovu euroobveznica. Zbog tih rizika, posljednja emisija petogodišnjih euroobveznica od 300 miliona realizovana je po kamatnoj stopi od 5,75 odsto godišnje.

Od tog iznosa, kako je saopšteno iz Ministarstva finansija, na čijem je čelu Radoje Žugić, 180 miliona je iskorišćeno za refinansiranje emisije iz 2011. Preostali iznos od 120 miliona namijenjen je za otplatu ostalog duga, kao i finansiranje tekuće potrošnje.

Banke su, pored korupcije, pranja novca, organizovanog kriminala, kao rizike koji mogu uticati na sposobnost Crne Gore da otplati glavnicu i plati kamate na euroobveznice, navele i deficit javnih finansija i rast duga, kao i pogoršanje međunarodnih okolnosti, što bi smanjilo priliv stranih direktnih investicija (SDI) i prihoda od turizma.

“Nedavni novinski izvještaji opisali su navodne kupovine glasova na izborima u maju 2015. godine, a bilo je i optužbi za korupciju protiv vladinih zvaničnika. Nedavno je bilo i hapšenja, kao i presuda bivšim državnim službenicima i opštinskim zvaničnicima, u vezi sa zloupotrebom službenog položaja”, navodi se u prospektu.

Banke ocjenjuju da korupcija, zloupotreba javnih resursa ili imovine, pranje novca ili organizovani kriminal, ili tvrdnje o tome, mogu negativno uticati na crnogorsku ekonomiju i njenu reputaciju u inostranstvu, posebno na sposobnost za privlačenje stranih ulaganja i mogla bi usporiti napredak ka EU.

Banke su podsjetile na ključna poglavlja za ulazak u EU - 23 (pravosuđe i temeljna prava) i 24 (pravda, sloboda i bezbjednost) i dodale da “nedovoljne mjere za rješavanje problema korupcije, pranja novca i organizovanog kriminala mogu ugroziti pregovore o tim poglavljima”.

“Članovi Odbora Evropskog parlamenta za vanjske poslove podnijeli su Evropskom parlamentu amandmane na Izvještaj o Crnoj Gori za 2015. i pozvali da se istraže navodni slučajevi pranja novca koji uključuju Prvu banku i izrazili zabrinutost zbog kašnjenja u vezi sa istragama u privatizaciji državne telekomunikacione kompanije“, navedeno je u prospektu.

Crnogorska ekonomija je, kako se dodaje, i dalje ranjiva na spoljne šokove, kao što su kreditni rizici i veliki dugovi nekoliko evropskih zemalja, zatim geopolitička nestabilnost, bilo koji izlaz iz EU ili eurozone.

“Takvi vanjski događaji mogu uzrokovati oštar pad direktnih stranih ulaganja u Crnoj Gori i izvoza robe. Dok se priliv SDI povećava od 2013. na godišnjem nivou, još jedan pad bi mogao dovesti do nižeg potencijala rasta u srednjem roku”, smatraju predstavnici Sitigrup, Dojče bank, Erste grupa i Sosiete ženeral.

Osim toga, na Crnu Goru može negativno uticati i značajan pad u ekonomskom rastu glavnih trgovinskih partnera, uključujući i Srbiju, članice EU i Rusije, ili bilo koje drugi pogoršanje odnosa sa takvim trgovinskim partnerima.

Crna Gora, kako podsjećaju, zavisi od turističke industrije kao značajnog izvora prihoda, pa nije poželjno bilo kakvo pogoršanje u turizmu. Banke smatraju da se kreditni rejting Crne Gore može smanjiti, što bi takođe imalo negativan uticaj, kao i smanjenje kreditne aktivnosti crnogorskih banaka.

Visoka stopa nezaposlenosti, posebno među mladima

Crna Gora, kako je navedeno u prospektu, pati od visoke stope nezaposlenosti, koja je, uprkos blagim poboljšanjima, iznosila 16,5 odsto u trećem kvartalu 2015. Prema podacima Monstata i Eurostata, stopa nezaposlenosti mjerena metodologijom Međunarodne organizacije rada rasla je 2,2 procentna poena godišnje između 2008. i 2013, a smanjena je 1,6 procentnih poena od 2013. do 2014.

Broj nezaposlenih osoba, na 30. septembar 2015. iznosio je oko 45.500, što je 0,1 odsto manje u odnosu na isti datum 2014. Kako se podsjeća, ključni izazov na tržištu rada u Crnoj Gori je neusklađenost između ponude i potražnje, posebno kada je riječ o osobama mlađim od 30 godina. Stopa nezaposlenosti osoba mlađih od 30 godina sa srednjom školom, porastao je sa 27,5 odsto u 2014. na 34,5 odsto u 2015. godini.

Podaci Monstata i ministarstava mogu biti "nepouzdani"

Banke upozoravaju da zvanični ekonomski podaci možda neće biti precizni i mogu biti revidirani. Navode da niz ministarstava i institucija, uključujući Monstat, proizvode podatke koji mogu biti ograničeni, neprecizni i nepouzdani i objavljuju se rjeđe nego u drugim državama, posebno članicama EU.

"Shodno tome, potencijalni investitori u obveznice treba da budu svjesni da brojke koje se odnose na BDP Crne Gore i mnogi drugi podaci u ovom prospektu mogu biti nepouzdani i možda nijesu pripremljeni u skladu sa međunarodnim standardima. Osim toga, ograničenja statističkih informacija znatno otežavaju adekvatno praćenje ključnih fiskalnih i ekonomskih pokazatelja u odnosu na mnoge druge zemlje", navode banke.

( Biljana Matijašević )