Ministar obećao: Barski prosvetari se useljavaju nakon sedam godina
Zgrade je trebalo da bude useljena 2009. godine, ali se to do danas nije desilo. Jedan od razloga je taj što je bivši gradonačelnik Bara Žarko Pavićević nelegalno dozidao dva sprata posredstvom svoje firme ZIB
Ministar prosvete Predrag Bošković obećao je danas da će stotinu porodica prosvetnih i zdravstvenih radnika iz Bara moći useliti u stanove na koje čekaju više od sedam godine do 15.maja.
Boškoviću je pitanje o završetku zgrade postavio u Skupštini poslanik SNP-a Aleksandar Damjanović.
"Ovo je jedan od većih problema koji me je sačekao po dolasku na mjesto ministra. Znaju radnici da sam uradio sve što je u mojoj moći. Novac za završetak zgrade je obezbijeđen i prebačen je na račun stambene zadruge Solidarno. Sa Sindikatom prosvete i predstavncima stambene zadruge razgovarao sam juče i tada je rečeno da je rok za useljenje 15. maj", kazao je Bošković.
Ministarstva zdravlja, prosvete i Fond za zdravstvo (koji su investitori) raspisali su 2007. godine konkurs za raspodjelu stanova radnicima prosvete i zdravstva sa područja barske opštine koja je obezbijedila parcelu za tu zgradu. Konkurs je raspisan na osnovu zaključka Vlade 8. avgusta 2007. godine. Opština Bar je parcelu za tu zgradu obezbijedila 2005. godine.
Nakon raspodjele na konkursu radnici (100 poridica) su dobili mogućnost da stanove kupe na kredit po povoljnijim uslovima (700 eura kvadrat i 6,4 odsto kamatna stopa ). Te porodice kreditno su od 2008. godine zadužene kod Prve banke.
Trebalo je da usele u stanove 2009. godine, ali se to do danas nije desilo. Jedan od razloga je taj što je bivši gradonačelnik Bara Žarko Pavićević nelegalno dozidao dva sprata posredstvom svoje firme ZIB (koji je otišao u stečaj), koi je radio zgradu.
O ovom slučaju upoznato je Specijalno tužilaštvo u okviru istrage koja se vodi protiv Pavićevića. Prva banka je tužila Pavićevića i ZIB.
Damjanović je rekao da su radnici te stanove tri puta do sada platili, te da treba malo političke volje da se problem riješi.
"Prvi put su ga platili kroz stambene doprinose koje su godinama uplaćivali. Drugi put su ga platili kao podstanari koji su izdvajali novac za kiriju i do 15-ak hiljada eura, a treći put je plaćanje po kreditu koji imaju za taj stan. Ovaj problem je van moći radnika, a investitori su bile javne ustanove", kazao je Damjanović.
Na pitanje Damjanovića hoće li se ispuniti obećanje iz sporazuma da se radnicima subvencionira kamata i da se finasijski olakša položaj onih koji od prvog dana vraćaju kredite, Bošković je rekao da će se o tome pričati nakon useljenja.
"Imaćemo nakon useljenja sastanak sa Sindikatom prosvete gdje ćemo razgovarati o subvencimaja i drugim kamatama", rekao je Bošković.
( Marija Mirjačić )