Stambeni krediti do 30 godina sa kamatom od 3,99 odsto

Erste banka je ponudila građanima otkup stambenih kredita po povoljnijim uslovima, uz znatno niže kamatne stope, sa rokom otplate do 30 godina i uz brojne prateće povoljnosti.

Postojeće stambene kredite kod drugih banaka, kako je juče saopšteno iz Erste banke, moguće je refinansirati stambenim kreditom Erste banke kroz jednu od dvije ponuđene opcije – sa promjenljivom i sa fiksnom kamatnom stopom.

Za stambene kredit sa promjenljivom kamatnom stopom nominalni iznos kamate je od 3,99 do 4,75 plus šestomjesečni EURIBOR (referentna kamatna stopa za euro), u zavisnosti od boniteta klijenta. Fiksne kamatne stope iznose od 4,5 do 6,25 odsto.

Na primjeru kredita od 50.000 eura uz prosječnu promjenljivu kamatnu stopu od 4,5 plus EURIBOR, rata na 20 godina iznosi 316,32 eura a ukupno se banci vrati 75.918 eura. Kod istog kredita sa fiksnom kamatom od 5,5 odsto, rata je 343,94 eura a ukupno se vrati 82.547 eura.

U slučaju da se ovaj kredit koristi za kupovinu novog stana, učešće klijenta iznosi najmanje 10 odsto što je takođe smanjenje u odnosu na dosadašnjim 20 do 25 odsto. Moguće je i udruživanja mjesečnih članova domaćinstva kako bi ispunili uslove kredita.

Banka do kraja 2016. godine u cjelosti preuzima trošak izrade procjene ili revizije procjene vrijednosti nekretnine koja se koristi kao garancija. Povoljnost je i što polisa životnog osiguranja, ako je uslov za kredit, ne mora pokrivati kompletan iznos kredita, što znači i nižu premiju koju klijent plaća osiguravajućoj kući.

Direktor Sektora stanovništva u Erste banci Relja Đurović kazao je ova banka unazad nekoliko godina konstantno ostvaruje izuzetno visok nivo kvaliteta poslovanja.

"U svijetlu činjenice da smo oformili stabilnu bazu od oko 80.000 klijenata i da smo optimizovali cijenu izvora sredstava, u mogućnosti smo da ponudimo građanima vjerovatno najpovoljnije stambene i kredite za refinansiranje na tržištu Crne Gore danas. Da smo uradili dobru stvar koja je na liniji očekivanja i potreba tržišta, potvrđuju podaci o jako pozitivnim reakcijama i interesovanju brojnih građana, koje dobijamo već nekoliko dana“, kazao je Đurović.

Erste banka je poboljšala uslove svenamjenskih kredita, koji se može koristiti i za refinansiranje postojećih kratkoročnih i srednjoročnih obaveza. Svenamjenskim kreditom, kako je kazala zamjenica direktora sektor za stanovništvo Danijela Vukoslavović, građani mogu refinansirati svoje i obaveze članova svog domaćinstva za kredite, lizing, prekoračenja po računu, kreditne kartice, kao i sve ostale finansijske obaveze.

"Osim što mogu refinansirati postojeće obaveze, korisnici svenamjenskog kredita mogu dodatna sredstva podići u gotovini, shodno svojim potrebama i bonitetu. Novi klijenti koji nemaju zaduženja za refinansiranje mogu podići kompletan iznos kredita u gotovini. Svenamjenski krediti odobravaju se po kamatnoj stopi od 6,7 do 6,9 odsto, a maksimalni rok otplate od 120 do 180 mjeseci u zavisnosti od toga da li je obezbijeđen hipotekom ili nije. Maksimalan iznos ovih kredita je 50.000 eura", kazala je Vukoslavović.

Standardni maksimalni iznos svenamjenskog kredita bez žiranata je 15.000 eura, a može biti korigovan u zavisnosti od boniteta i kategorije klijenta. Svim novim klijentima uz ove kredite, kako je saopšteno, banka nudi besplatnu aktivaciju elektronskog bankarstva Erste NetBanking, kao i dozvoljeno prekoračenje po tekućem računu i limit na MasterCard kreditnoj kartici u visini od jedne zarade za stambeni kredit, a pola zarade za svenamjenski kredit.

Na pitanje novinara da li može da se procjeni buduće kretanje EURIBOR-a, Đurović je kazao da je to teško uraditi ali da su opšta očekivanja bankarskih analitičara u Evropi da neće skoro doći do njegovog većeg rasta.

"EURIBOR je sada negativan, a ukoliko bi došlo do njegovog rasta bio bi na nuli ali bi kamata ostala ista", kazao je Đurović.

Na pitanje da li je velika konkurencija među bankama razlog smanjenja kamata, Đurović je naveo da je Erste banka i do sada imala povoljne kamatne stope, kao i da su se na novo smanjenje odlučili zbog nižih cijena kapitala na tržištu.

( Goran Kapor )