Vuga: Dom će biti katalizator promjena u Nikšiću
Prema njegovim riječima prva od tri etape pobjedničkog projekta, prema slobodnoj procjeni, mogla bi se realizovati sa oko 400.000 eura
Nikšićani su imali priliku da na izložbi koja je otvorena na platou Doma revolucije pogledaju kojih je to devet radova prispjelo na Konkurs za idejno arhitektonsko rješenje adaptacije i rekonstrukcije pomenutog Doma, kao i koji je to rad, prema jednoglasnoj ocjeni žirija najbolji. Takođe su mogli da čuju od predstavnika tri prvoplasirana tima kako oni zamišljaju rekonstrukciju Doma, za koji je 1977. godine, na Dan opštine Nikšić kemen temeljac postavio narodni heroj Veljko Zeković.
Iako su pohvalili radove Nikšićani su izrazili sumnju da će se bilo šta uraditi sa “plavom grobnicom”, kako zovu Dom revolucije, zdanje u čijim katakombama je živote izgubilo njih 16, dok je na desetine njih povrijeđeno. Posjetioci izložbe su smatrali da konkurs nije bio sasvim jasno raspisan i da je bilo privilegovanih u odlučivanju, što je žiri odbio.
Pobjednik konkursa, kome je pripala novčana nagrada u iznosu od 6.000 eura, je autorski tim „Sadar+Vuga (Ljubljana) &HHF (Bazel)” u sastavu Jurij Sadar, Boštjan Vuga, Kenet Vuds, Tilo Herlah, Simon Hartman, Simon Fromenviler, Marijana Santana, Matija Vuković, Marta Malinverni i konsultanti Luis Relensman, Vladimir Popović i Mila Vujadinović.
“Zaista smo uradili jedan dobar projekat sa kojim smo svi u timu prezadovoljni. On će biti katalizator i generator promjena u Nikšiću. Projektom ćemo Dom revolucije vezati sa gradom, jer je on sada kao ostrvo izolovano. Jako je važno i što bi realizacijom ovog projekta Dom revolucije postao pokriven i bezbjedan prostor ”, kazao je Boštjan Vuga.
Prema njegovim riječima prva od tri etape pobjedničkog projekta, prema slobodnoj procjeni, mogla bi se realizovati sa oko 400.000 eura.
Koncept pobjedničkog rješenja baziran je na podjeli prostora – gdje bi deset odsto bio termički regularan i programirani prostor, 20 odsto rekonstruisani prostor otvorene namjene, a 70 odsto bi bio potencijalno aktivan prostor čija se sudbina prepušta budućnosti.
Okosnicu predloga čini 20 odsto prostora otvorene namjene okupljene oko promenade koja povezuje kompleks u cjelinu, te kompleks putem sistema novih i starih ulaza s okolnom urbanom matricom.
Oko te promenade bili bi smješteni prostori za zajednički rad, rezidencijalne galerije, kafići, edukacijski sadržaji, ali i „camp, pop art“ benzinska puma.
“Mislim da je naše rješenje toliko fleksibilno da se sjutra može početi raditi. Nijesu potrebne nove instalacije”, kazao je Vuga.
Drugo mjesto i 4.500 eura pripalo je projektu četvoročlanog tima arhitekata, koga čine Marko Stjepčević, Ivan Milošević, Danilo Drobnjak i Marko Popović.
Stjepčević smatra da je Dom, kao jedan objekat, prevelik za Nikšić, zato je tim u čijem sastavu je bio, predložio da Dom preraste u zbir više objekata koji mogu da egzistiraju.
“Predložili smo da se Dom otvori na sve strane ka gradu. Kada ljudi počnu da šetaju tim dijagonalama počeće nešto da se dešava oko njih. žNišta novo od sadržaja nije dodato, osim komunkaicja.
Investiralo bi se samo u infrastrukturu, a kad bi ljudi proputili tim prostorm, došli bi i privatnici da ulažu“, objasnio je Stjepčević.
Autorski tim pod nazivom “Studio foka&bumbar (Beograd) i studio re:act (Nikšić)”, u sastavu Srđan Tadić, Dejan Milanović, Marko Radonjić, Biljana Janjušević, Anja Tadić i saradnici Milan Kostić,
Ljiljana Karadžić, Aleksandar Dedović, Nikola Radenković Džoni, Željko Milović, Brano Koćalo, Kilibarda Kili, osvojio je treće mjesto i 2.000 eura.
Tadić je kazao da je priča počela tako da je Dom revolucije moguća šansa grada pod Trebjesom a sada se arhitekte “bore” sa ostacima te ambicije.
“Možda sa ovom ruševinom imamo potencijal za razvoj grada. Jeste ambiciozno predviđen kulturni centar, ali ima rješenja da se otvori nova budućnost. Ne slažem se sa parcijalnim rješenjem, kako tretiraju prva dva rada. Milsim da treba voditi računa da objekat bude integralno urađen, ali naravno da treba raditi fazno. Pogrešno je protumačeno da mi tražimo odjednom da se završi“, objasnio je Tadić i dodao da su oni predložili da se postojeća plava stakla, gdje dva kadrata koštaju kao radnička plata, zamijene prozirnim, jeftinijim, koja bi dala dosta svjetlosti.
Zamjerio je što je poslije konkursa odmah raspisan tender za izradu projekta, umjesto da se povede rasprava o tome.
Maroje Mrduljaš, član žirija, kazao je da nigdje na svijetu ne postoji građevina od 22 hiljade kvadrata koja 30.godina stoji nezavršena i predtsavlja ogromni infrastruktrni problem, koje je opasna po život, presudno utiče na fizionomiju grada, a pri tome je na neki način jedinstvena, uzbduljiva, predstavlja izazov, ogromni prostorni resusrs koji treba valorizovati.
„Svi radovi, pogotovo tri nagrađena i dva otkupljena, na neki način donose nešto važno. Možda bi bilo moguće izvršiti kompilaciju tih različitih ideja i o tome se može razgovarati. Ideja je da se stvar pokrene, jer ovakvo stanje je neodrživo“, kazao je Mrduljaš i dodao da je prvi rad najrealističniji jer projektu pristupa kao procesu, a ne kao objektu.
Otkupljeni su radovi Dalija Tanšeka i autorskog tima: Luka Jovićević, Branka Janković i Ivan Radonjić.
Konkurs za idejno arhitektonsko rješenje adaptacije i rekonstrukcije Doma revolucije raspisalo je Ministarstva održivog razvoja i turizma, a žiri u sastavu Nebojša Adžić, Maroje Mrduljaš, Jelena Tomašević i Miloš Kosec, 11. marta proglasio je pobjednike.
Za gradnju Doma potrošeno 40 miliona maraka
Nebojša Adžić, sekretar Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Opštine Nikšić otvarajući izložbu kazao je da je ideja konkursa bila da se sagleda svrha postojanja Doma revolucije u okviru svakodnevice.
Podsjetio je da je 1986.godina zaustavljena gradnja Doma, koji je do tada građen samodoprinosom građana, i da je potrošeno oko 40 miliona maraka.
„Prije nekoliko godina urađena je studija koja je pokazala da bi trebalo 20 do 40 miliona eura za završetak. Autor Doma, arhitekta Marko Mušić, dodatno je davao neka rješenja koja su podrazumijevala i dodatne prostore, a insisitrao je i da se Dom završi u prvobitnoj namjeti, kao i svaki autor. Pošto nijesmo u mogućnosti, pristupili smo konkursu da se čuje glas arhitekata kojima nije definisana namjena, nego da oni inventivnošću pristupe predlozima rješenja“, kazao je Adžić.
Prema njegovim riječima jedino je pobjednički rad dao mogućnost etapne gradnje shodno finansijikim mogućnostim ali i nteresovanjima.
„Ako se u nekom trentuku pojavi investitor nema prepreka da se realizuje. Ovim skrećemo pažnju svima, pa i ljudima koji imaju novac,da Dom ima šansu i da oni mogu naći interes u njemu“, poručio je Adžić.
Alfa centar: Dok žiri nagrađuje radove, Grbović priziva Kineze
Iz nikšićke NVO „Alfa centar“ smatraju da je pomenuti Konkurs „jedan u nizu prethodnih, a izgleda i budućih poteza kojima se ne želi doprinijeti rješavanju ovog višedecenijskog problema“. „Ono što nas građane posebno zabrinjava je činjenica da će najbolju ideju pratitii izrada detaljnog projekta za koji će neko dobiti par stotina hiljada eura, takođe, našega novca. U isto vrijeme, dok se sprovodi ova procedura i dok žiri na čijem je čelu lokalni službenik Nebojša Adžić nagrađuje ideje, predsjednik opštine Nikšić Veselin Grbović saopštava plan da će izvjesna kineska kompanija na tom mjestu izgraditi regionalni biznis centar“, ističu iz „Alfa centra“.
Galerija
( Svetlana Mandić )