Zajedno za uvođenje zelene ekonomije u energetici i saobraćaju

Zemlje jugoistočne Evrope zajedno će se boriti za ublažavanje klimatskih promjena, smanjenje zagađenja vazduha, zaštitu biodiverziteta, kao i uvođenje zelene ekonomije u oblastima energetike i saobraćaja.

To je dogovoreno na jučerašnjoj ministarskoj konferenciji na temu odgovora na klimatske i ekološke izazove u jugoistočnoj Evropi, na kojoj su čelni ljudi institucija koje se bave životnom sredinom usvojili Podgoričku deklaraciju, kojom je predviđena tješnja saradnja država regiona u toj oblasti.

Crnogorski ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović kazao je da je efikasano korišćenje prirodnih resursa preduslov ekonomskog rasta.

„Zato treba stvoriti uslove za razvoj koji će budućim generacijama omogućiti da koriste prirodne resurse, koje je današnja generacija naslijedila od prethodnika. Prioritetne potrebe Crne Gore oslikavaju i potrebe regiona. To su transfer znanja i tehnologija kojima se smanjuje emisija gasova staklene bašte i podržava adaptacija čovjeka i eko sistema na uticaj klimatskih promjena, poboljšanje efikasnosti u korištenju prirodnih resursa, posebno ističući značaj ekološki odgovornog razvoja saobraćaja i energetske infrastrukture, ako i sprečavanje gubitaka biodiverziteta i usluga koje pružaju ekosistemi, uključujući prekogranični povezivanje zaštićenih područja, uspostavljanje eko koridora i unapređenje turističke mreže zasnovane na prirodi“, kazao je Gvozdenović .

Generalni sekretar Savjeta za regionalnu saradnju (RCC) Goran Svilanović kazao je da, prema podacima te organizacije, čak 42 odsto građana zemalja JIE očekuje pogoršanje kvaliteta životne sredine i poručio d aje da su najhitnije mjere koje treba preduzeti u oblasti energetike i saobraćaja.

„Nakon jučerašnjem sastanku ministara spoljnih poslova sa komesarom za politiku i pridruživanja Johanesom Hanom, od EK možemo da očekujemo pomoć da se dva projekta mogu odmah početi da se realizuju: formiranje regionalne saobraćajne zajednice i postizanje dogovora o zajedničkom tržištu električne energije u regionu“, kazao je Svilanović.

Izvršna direktorica Regionalnog centra za životnu sredinu (REC) Marta Bonifert poručila je da je životna sredina ključna za ekonomiju i da države treba da imaju održivu proizvodnju energije, dok je regionalni direktor UNEP-a Jan Dušik kazao da su u fokusu tri prioriteta zajedničkog djelovanja: klimatske promjene, zagađenje vazduha i zaštita biodiverziteta.

„U tome ćemo vam pomoći kroz zeleni fond za životnu sredinu, koji treba da koristite što više kako bi krenuli u zelenu ekonomiju. Mi ćemo pomoći u stvaranju novih radnih mejsta i tehnologija“, kazao je Dušik.

Štajnaker: Dobre namjere ne sprovodite u djelo

Ambasadorka Njemačke Gudrun Štajnaker kazala je da jedan od najvećih problema u svim zemljama regiona što još postoji nesklad između onoga što je predviđeno raznim sporazumima, strategijama i drugim dokumentima i stanja na terenu.

„Jedna je stvar imati divno napisanu strategiju, a druga imati degradaciju životne sredine koja se dešava pred vašim očima. Dobre namjere treba sprovesti u djelo. Jedna od najvažnijih stvari je i podrška organizacijama civilnog društva, koje se susreću sa preprekama državnih organa. Često u regionu ne vidim političku volju za takvom vrste saradnje i apelujem na vlade da više sarađuju sa civilnim sektorom, jer je to od ključnog zanačaja za napredak“, kazala je Štajnaker.

Regionalnom radnom grupom za životnu sredinu trenutno predsjedava Crna Gora i okuplja predstavnike resornih ministarstava zaduženih za zaštitu životne sredine, vodoprivredu i klimatske promjene. Predsedavanje Regionalnom radnom grupom za životnu sredinu od Crne Gore će preuzeti Srbija.

Keli: Nova TE šala za 1. april?

Garet Tankosić Keli iz Mreže za promjene JIE ocijenio je da svi znaju da su klimatske promene katastrofalna opasnost, a da se svi ponašaju kao da se to može riješiti finim riječima i bez prave akcije.

“U našem regionu govorimo o klimatskim promjenama, dok planiramo da potrošimo nekoliko milijardi eura u nove elektrana na ugalj. Da li se radi o prvoaprilskoj šali”.

On je pitao i kako je moguće da postoji 500 miliona eura za energetsku efikasnost na raspolaganju u regionu koja nijesu iskorištena i založio se za hitno obustavljanje gradnji elektrana na ugalj i korištenje ogromnog potencijala sunca i vjetra.

Galerija

( Dejan Peruničić )