Gorile su sličnije ljudima nego što se mislilo

Gorila Suzi pomaže američkim naučnicima u istraživanju genetskih sličnosti i razlika između ljudi i te ugrožene vrste životinja, koja je među najbližim srodnicima.

Naučnicu su objavili unaprijeđenu verziju genoma gorile, utemeljenom na DNK Suzi, jedanaestogodišnje ženke koja živi u zoološkom vrtu u Kolumbusu u Ohaju. Na taj način su ispravljeni nedostaci iz prvog mapiranja genoma gorile 2012. godine.

Novo istraživanje, kako prenosi Rojters, pokazuje da su gorile i ljudi genetski sličniji nego što se do sada vjerovalo, jer se genomi razilaze u samo 1,6 odsto. Samo su šimpanze i bonobi (patuljaste šimpanze) na taj način povezanije sa ljudima.

Novi genom pokazuje u kojim se područjima ljudi razlikuju od gorila: imunološkom i reproduktivnom sistemu, po proteinima u strukturi dlaka, noktiju i kože, kao i po regulaciji insulina, hormona koji upravlja nivo šećera u organizmu.

Istraživanje su sproveli naučnici sa univerziteta u Vašingtonu i rad objavili u časopisu "Science".

Američki univerzitet radi na mapiranju kompletnoga kataloga genetskih razlika između ljudi i velikih čovjekolikih majmuna: gorila, orangutana, šimpanzi i bonoba.

Posljednja istraživanja pokazuju da je evolucijska linija čovjeka i gorilu razdvojila prije 12 do 8,5 miliona godina.

Gorile, koje u prirodi naseljavaju tropske prašume srednje Afrike, najveći su svjetski primati jer odrasli mužjaci mogu da budu teški i 200 kilograma. Ugrožena su vrsta zbog djelovanja čovjeka, odnosno zbog krivolova i pretjeranog krčenja prašuma.

Galerija

( Vijesti online )