Raste e-trgovina, čuvajte se „ribara”

Elektronska trgovina još nije dovoljno razvijena u Crnoj Gori, ali da raste broj građana koji trguju preko interneta pokazuju podaci Pošte o isporučenim pošiljkama naručenih onlajn, koje stižu najviše iz Kine, Hong Konga i Singapura.

Pošta je prošle godine obradila 277.223 pošiljke naručene putem interneta, a mjesečno su u prosjeku isporučili oko 23 hiljade paketa.

Iz Pošte su "Vijestima" kazali da je posljednji kvartal 2015. godine obilježio povećan broj pošiljaka - porudžbi e-trgovine, a veliki priliv Pošta je imala i u januaru ove godine.

“Da naši klijenti rado trguju putem interneta, posebno u vrijeme praznika, pokazuju i brojke - u decembru smo obradili 26.922 e-pošiljke, a u januaru čak 27.427. I u posljednjih nekoliko godina januar je osvjedočen kao 'udarni' mjesec internet trgovine", kazali su iz Pošte.

Najaktivniji korisnici usluga Pošte, kad je riječ o pošiljkama poručenim onlajn su stanovnici glavnog grada. U Podgorici se, prema podacima Pošte, u prosjeku dnevno uruči 300 e-pošiljaka.

Više od trećine svih pošiljaka internet porudžbine dolazi iz Kine, a među trgovinski najaktivnijim prijemnim zemljama (regijama) su Hong Kong i Singapur.

“Uvećani obim posla u minulim mjesecima, uz dodatni napor, uspješno su savladali zaposleni u Poštansko-logističkom centru i u regionalnim centrima Pošte", rekli su iz kompanije.

Pošta je 2014. građanima Crne Gore dostavila 238.000 ovih pošiljaka, a 2013. oko 91.000, što znači da je u odnosu na 2013. prošle godine broj pošiljaka naručenih onlajn povećan tri puta.

Iz Ministarstva za informaciono društvo i telekomunikacije objašnjavaju da je na povećanje broja pošiljaka naručenih onlajn uticalo uključivanje Crne Gore u PayPal sistem 18. juna 2014. godine.

„(To je) u velikoj mjeri olakšalo internet trgovinu iz razloga bezbjednosti, jer je poznato da je PayPal sistem najbezbjedniji sistem plaćanja na internetu. Svakako da je to uticalo i na povećanje obima trgovine, jer se procenat građana koji kupuju ili naručuju robu putem interneta iz godine u godinu povećava“, rekli su „Vijestima“ iz Ministarstva.

Oni nemaju informaciju koliko građana Crne Gore ima PayPal nalog, jer je, kako kažu PayPal privatna kompanija, profitno orijentisana i kao takva ima svoja pravila poslovanja.

Prema istraživanju Monstata, 2015. godine 23,9 odsto korisnika interneta kupilo ili naručilo robu ili usluge na taj način, dok je taj procenat u 2014. iznosio 19 odsto, a u 2013. godini 12 odsto.

„Imajući u vidu da, na nivou Evrope, procenat građana koji su trgovali putem interneta u 2015. godini iznosi 65 odsto, možemo zaključiti da e-commerce još nije dovoljno razvijen, ali svakako da u narednom periodu očekujemo nastavak rasta broja građana koji koriste ove usluge“, kazali su iz Ministarstva.

Oni upozoravaju na moguće zloupotrebe prilikom upotrebe kreditnih kartica za onlajn plaćanje.

„Uobičajen način na koji se informacije o kreditnim karticama prikupljaju zove se fišing (eng. phishing - pecanje), a radi se o masovnom zasipanju velikog broja osoba e-mail porukama u kojima se pokušava nagovoriti osoba da svoje lične podatke upišu u formular na nekoj lažnoj web stranici. Logika kojom se vode je da će se valjda neko upecati“, objašnjavaju iz Ministarstva.

Tipičan fišing, kako dodaju, počinje e-mail porukom koja izgleda kao da je stigla od banke ili web stranice čije se usluge koriste, u kojoj se objašnjava da je zbog sigurnosne provjere potrebno prijaviti se na njihovu web stranicu i upisati svoje podatke.

„Stranica na koju nas ta e-mail poruka vodi izgledom će imitirati servis koji koristimo, ali upisani podaci završiće u rukama napadača. Za detaljnije savjete za zaštitu na internetu, pogledajte Smjernice za bezbjednost i zaštitu podataka u sajber prostoru na web stranici ministarstva www.mid.gov.me“, poručuju iz Ministarstva.

Najpopularniji sajtovi za onlajn trgovinu su ebay, aliexpress, amazon, sportsdirect, asos….

Prema podacima Monstata prošle godine su najčešće naručivani ili kupovani preko interneta odjeća, sportski proizvodi 82,9 odsto, smještaj za odmor (hotel, itd.) 9,7 odsto, video igrice, drugi računarski softveri i njihovi dodaci 9,3 odsto, ostali putnički aranžmani (karte za prevoz, iznajmljivanje automobila, itd) 5,3 odsto, filmovi, muzika 4,3 odsto i farmaceutski proizvodi 3,1 odsto.

Roba naručena preko interneta stiže u roku od 15 do 30 dana. Carinskih dažbina oslobođena je roba vrijednosti manje od 150 eura. Za pošiljke težine do dva kilograma Pošta naplaćuje jedan euro, dok za pošiljke preko dva kilograma poštarina iznosi četiri eura.

Ministarstvo: Koristite samo provjerene sajtove za kupovinu

Preporuke Ministarstva za onlajn trgovinu.

Ministarstvo preporučuje kupovinu na sigurnim i provjerenim sajtovima.

Sigurni sajtovi koriste enkriptovanu tehnologiju (SSL) da zaštite unos povjerljivih informacija koje klijenti unose prilikom plaćanja, čime sprečavaju potencijalne napadače da neovlašćeno dođu u njihov posjed.

Stoga je potrebno ispitati da li sajt koristi SSL sertifikat i da li je validan. Prije kupovine potražiti ocjene prethodnih kupaca koje se odnose na tu prodavnicu.

„Savjetujemo da imate jednu bankovnu karticu koju ćete koristiti samo prilikom onlajn kupovine. Na ovu karticu se prebacuje samo iznos koji je potreban za određenu kupovinu“, navode iz Ministarstva.

Kako dodaju, ovu karticu je poželjno povezati sa PayPal nalogom, jer se na taj način pravi dobar mehanizam zaštite. Prvo - na kartici ima samo onoliko novca koliko je potrebno za trgovinu, drugo - PayPal ima mehanizam povraćaja novca i na taj način štiti klijente.

„Izbjegavati uplaćivanje novca direktno na devizne račune ili putem nesigurnih servisa za transfer novca. Nikada ne slijedite link u sumnjivom e-mailu koji ste dobili. Ovim načinom se vrši veliki broj “fišing” napada“, preporuke su Ministarstva. Kako dodaju, većina internet prodavnica zahtijeva registraciju da bi se obavila kupovina. Pasvord treba da bude kompleksan i ne smije se otkrivati nikome. Ne treba koristite isti pasvord na više različitih web sajtova.”

Neke internet prodavnice automatski čuvaju podatke o vašoj kreditnoj kartici kada ih jednom unesete. Ukoliko je moguće, isključite ovu opciju“, poručuju iz Ministarstva.

( Biljana Matijašević )