Speleolozi novu pećinu čuvaju zavjetom ćutanja
"Postoje svi pećinski sedimenti koji su opisani stalaktiti, salagniti, salivi i imaju neki specifični kao što su pećinski kristali .."
Nakon tri godine tajnog istraživanja, bjelopoljski speleolozi konačno mogu da se pohvale velikim otkrićem. Za jednog od njih, Željka Madžgalja, jednim od najvećih u Crnoj Gori.
"Nesumnjivo da se radi o izvanrednom potencijalu što se tiče speleologije. Pećina je nacrtana i premjerena u dužini od 1600 metara a prođeno je još oko 400-500 metara, znači više od dva kilometra pećinskih kanala za sada postoji u pećini", kazao je za TV Vijesti speleolog Željko Madžgalj.
Ovo otkriće krasi bogatstvo pećinskog nakita.
"Postoje svi pećinski sedimenti koji su opisani stalaktiti, salagniti, salivi i imaju neki specifični kao što su pećinski kristali veoma krupni, zatim veoma dugi tanki stalaktiti koji speleolozi zovu makaroni. Ovi su čak i tri do četiri metra dužine, a debljine su manje nego prst", kaže Madžgalj.
Ipak, iako je udaljena tridesetak kilometara od Bijelog Polja lokaciju ove pećine bjelopoljski speleolozi još drže u tajnosti. Na to ih obavezuje i zavjet ćutanja kako su i nazvali svoje otkriće. Umjesto promocije svoga rada ćutanjem speleolozi žele da zaštite pećinu od devastacije.
"Sve je netaknuto i mi se plašimo da bi i neki speleolozi koji nisu odgovorni, a posebno laici koji bi pokušali da uđu u tu pećinu načinili neponovljivu štetu za njenu unutrašnjost. 300.000 godina može da se slomi neopreznošću ili namjerom jer se ne razumije vrijednost toga u pećini. Kad se iznese iz pećine to nema nikakvu vrijednost, a šteta je napravljena", priča Madžgalj.
S obzirom na bogato iskustvo stečeno na lokalitetima širom naše države ovom čovjeku treba vjerovati. Za one koji zele da se upuste u slična istraživanja ima savjet.
"Ljudi se spuštaju preko jednostrukih užeta i vraćaju se, treba i fizička i psihička snaga za takva istraživanja, ali veoma mali broj nesreća se dešava u speleologiji upravo zbog znanja. Znači neophodno je znanje, dobra oprema i to su preduslovi da se što manje nesreća i nezgoda dešavaju prilikom istraživanja.To je toliko nepredvidljivo, recimo i malo poskliznuće u pećini može da dovede do nekog loma i da dovede u problem čitavo istraživanje", kaže Madžgalj.
A istrazivanje pećine Zavjet ćutanja tek predstoji. Iako dio njene unutrašnjosti za sada zna samo desetak ljudi, ovo otkriće uvršteno je u bazu podataka u kojoj je još 130 speleoloških objekata. Tajna pećine Zavjet ćutanja, obećava Madžgalj, biće otkrivena na ljeto kada će uz podrsku Fondacije Petrovic Njegoš biti predstavljen kratki film o novoj pećini.
( Boban Obradović )