Malović: Zločin je ukinuti odsjek novinarstva
"Mijenjaju se ljudi na čelnim pozicijama, stasaju mladi, dolazi do novih mogućnosti u izvođenju nastave, unapređuje se znanost, razvijaju se novi, mladi znanstvenici. Vanjski saradnici, poput mene, to uočavaju na jedan drugi način od stalno zaposlenih“
Uprava Fakulteta političkih nauka (FPN) poslednjih godina nije razumjela ulogu te univerzitetske jedinice, naročito studija novinarstva, kazao je profesor Stjepan Malović, ocjenjujući da bi ukidanje tog studijskog programa bio zločin.
Malović je na FPN-u godinama bio angažovan na više predmeta na studijskom programu Novinarstvo, a saradnju sa podgoričkim FPN-om prekinuo je prošle godine.
Univerzitet Crne Gore namjerava da restrukturira studijske programe na FPN-u i ubuduće bi trebalo da budu tri studijska programa – politikologija, komunikologija i socijalna politka i socijalni rad.
"Moj dojam je da zadnjih godina uprava nije razumijevala koja je uloga fakulteta, naročito studija novinarstva. Studij nije samo nastava, već nešto puno, puno šire. Simptomatično je da u Crnoj Gori postoje dva naučna časopisa i dvije međunarodne konferencije iz ovog područja koje se uspješno razvijaju, ali nemaju pravu saradnju s FPN-om", kazao je Malović agenciji Mina.
Prema njegovim riječima, Crna Gora je premala zemlja da bi tako rasipala snage.
Malović smatra da Crna Gora ima izuzetno sposobne novinare i stručnjake za odnose s javnošću koji su se zagubili na medijskoj sceni, što je, kako smatra, velika šteta.
"Oni su potencijal za razvoj studija. A studenti Studija novinarstva su, prema mojim iskustvima, a dosta dobro poznajem obrazovne institucije na području bivše Jugoslavije, izuzetno motivisani“, kazao je on.
Oni, kako je dodao Malović, čitaju, učestvuju u nastavi, žele naučiti, imaju svoje stavove koje beskompromisno brane.
"Zločin je ukinuti studij i onemogućiti da se ovaj kvalitet jednog društva zatre zbog birokratskih odluka“, poručio je on.
Malović smatra da je utisak onih koji misle da je kvalitet nastave i obrazovanja na FPN-u opao, dobar, dodajući da razlog nije to što je FPN nova jedinica, jer je na početku rada, kako je rekao, bila uspješna.
"Dakle, odgovor treba tražiti u unutrašnjim snagama, ali i jednom neobičnom stavu Senata Univerziteta u Crnoj Gori prema FPN. Nauka se može birokratizovati do te mjere da se posve onemoguće neke djelatnosti. Upravo to je radio Senat, postavljujući neshvatljive administrativne prepreke“, ocijenio je on.
Malović smatra da bi ukidanje FPN-a bilo vrlo loše, navodeći da savremeni obrazovni sistemi moraju „pokrivati“ sva područja, a FPN „pokriva“ politologiju, novinarstvo, međunarodne odnose, socijalni rad.
"Sva su ova područja u žarištu društvenih kretanja. Univerzitet koji ne pokriva ova područja nije naučno utemeljen i pokazuje nerazumijevanje društvenih i znanstvenih trendova. Umjesto ukidanja potrebno je stimulirati mlade, domaće snage, koje mogu razvijati naučno-nastavni rad“, poručio je on.
Malović je, govoreći o prekidu saradnje sa FPN-om, kazao da u dugogodišnjoj saradnji dolazi do padova, ali i uspona.
"Mijenjaju se ljudi na čelnim pozicijama, stasaju mladi, dolazi do novih mogućnosti u izvođenju nastave, unapređuje se znanost, razvijaju se novi, mladi znanstvenici. Vanjski saradnici, poput mene, to uočavaju na jedan drugi način od stalno zaposlenih“, kazao je on.
Malović je rekao da je proživio vrijeme uspona dok je dekan FPN-a bio Srđan Darmanović, koji je, kako smatra, imao poseban dar da okupi i stimuliše saradnike.
"Nažalost, poslije njega je FPN krenuo silaznom putanjom. Došlo je i do trzavica, borbi za vođstvo, sukoba među nastavnicima. Nastava više nije bila na istom nivou“, rekao je Malović.
Prema njegovim riječima, magistarski studij novinarstva koji je okupljao cvijet crnogorskih novinara i PR-ovaca ćutke je nestao.
"Doktorski studij se suočio s neshvatljivim preprekama koje je postavio Senat Univerziteta. Mjere štednje bile su opravdanjem za otkazivanje suradnje vanjskim profesorima.Sve se to odrazilo i na mene, premda sam, uz dvoje-troje nastavnika, ostao posljednji Mohikanac – gostujući profesor. Ali, to više nije bila sredina koja stimuliše rad“, rekao je Malović.
Kako je kazao, s obzirom na to da mladi ne niču na travnjaku, niti se mogu sami razviti, treba napraviti program u kojem će im se angažovati kvalitetne snage u vidu gostujućih profesora i ujedno slati mlade na obrazovanje na svjetske univerzitete.
On je rekao da svaki fakultet vrijedi toliko koliko su kvalitetni nastavnici koji na njemu djeluju.
"Nauka nema granica, pa što je više uglednih profesora, domaćih, ali i gostujućih, to je bolje. Profesori moraju imati uslove ne samo za izvođenje nastave, već i za naučnirad. Časopisi, konferencije, istraživanja, nakladnička djelatnost: sve je to važno za rad fakulteta“, kazao je Malović.
Prema njegovim riječima, mlade institucije se moraju osloniti na gostujuće profesore, jer nemaju vlastitih, ali istovremeno moraju razvijati, uz pomoć gostujućih, svoje mlade snage.
To je, kako je rekao, izostalo.
"Neskromno mogu kazati da sam mentorirao jedini doktorski rad iz novinarstva na Univerzitetu koji je uspješno odbranjen, te da sam mentorirao tri rada koji se izuzetno mučno rade i bojim se da će kandidati imati velikih teškoća. Još dva doktorata, od kojih sam jednoga takođe mentorirao, odbranjena su u Bosni i Hercegovini. I to je sve“, kazao je Malović.
Kako je rekao, i magistarski radovi su, poslije prvobitnih uspjeha, zaustavljeni.
"Teško se može nešto napraviti u takvoj situaciji, a ujedno se odreći vanjskih saradnika i to s objašnjenjem da previše koštaju“.
( Mina )