Gorica je, ipak, iznad Podgorice

Park-šuma Gorica je posljednjih godina značajno devastirana, te će Udruženje ljubitelja Gorice i prirode uskoro promovisati konkretne inicijative prema državnim i opštinskim institucijama kako bi jedinstveni prostor Gorice zakonom trajno zaštitio.

Predsjednik Udruženja Zoran Bojović je ocijenio da bi se tako “svako nasrtanje na ovaj prostor, njegove funkcije i ekosisteme tretirao kao krivično djelo”.

“Glavni uzrok devastacije brda je nepostojanje adekvatnih zakonskih normi kojim bi se trajno definisala i zaštitila površina park-šume”, ocijenio je Bojović.

Prostor park-šume se, kako je kazao, iz decenije u deceniju smanjuje, ”pogotovo po rubnim djelovima gdje Gorica haotično gubi hektare autohtone površine”.

Bojović je kazao da se u posljednjih šest godina teren pod šumom smanjio za oko 35 odsto, posebno nakon velikih požara 2010. i 2012. godine.

“Rekreativna zona, na ulazu u park-šumu, sa četiri teniska terena, pretvorena je još 2008. godine u divlji parking, a izmjenama i dopunama DUP-a 'Nova varoš 2' 'zabetoniran' je dio brda prema centru grada. Na nekim mjestima su bukvalno otkinuti djelovi brda kako bi se napravio prostor za bezlične betonske spavaonice”, ocijenio je Bojović.

Projektni asistent u NVO “Green home” Ksenija Medenica je istakla da je Gorica, kao i većina park-šuma u gradu, u značajnoj mjeri devastirana u toku proteklih desetak godina.

Medenica je ocijenila da su prijetnje sa kojima se ovaj prostor součava, najčešće, posljedica nemarnog i nesavjesnog ponašanja građana ali i nedovoljnog interesovanja nadležnih da se ovaj prostor održava, njeguje i zaštiti.

“Ukoliko uporedimo satelitske snimke park-šume Gorica od prije deset godina i sad, jasno je da su loše planiranje i nekontrolisana urbanizacija uništili veliki procent parkovske površine, a da je šuma u značajnoj mjeri devastirana požarima i nelegalnom sječom”, kazala je Medenica.

Ističući da je razlika očigledna, Medenica navodi da to dodatno potvrđuje da je neophodna reakcija nadležnih kako bi se smanjili negativni uticaji radi zaštite tog prostora.

“Gotovo sve zelene površine u gradu, uključujući i Goricu, su vještačke tvorevine koje ne mogu opstati bez adekvatnog održavanja, tako da se postavlja pitanje koliko dugo šumski ekosistem može da se bori protiv brojnih antropogenih uticaja, dok se ne preduzmu konkretnije mjere za sanaciju i poboljšanje opšteg stanja park-šume Gorica“, ocijenila je Medenica.

Kako bi bila spriječena dalja devastacija Gorice i svih zelenih površina u gradu, Medenica navodi da su potrebne temeljnije promjene, koje podrazumijevaju izradu Plana upravljanja zelenilom, projekata rekonstrukcije i revitalizacije, i donošenje nove Odluke o uređenju zelenih površina koja će u znatno većoj mjeri štititi zelenilo nego što je to sada slučaj.

Iz Udruženja ljubitelja Gorice i prirode su aktivni na tom planu, te su odmah nakon uspješno realizovane akcije “Ne tunel kroz Goricu!” početkom 2014. godine, počeli sa organizovanjem redovnih, jednonedjeljnih, građanskih akcija čišćenja, pošumljavanja i zaštite terena Gorice.

Bojović je kazao da je do sada realizovano 87 akcija i da je evidentirano blizu 1.000 učešća građana Podgorice, od djece predškolskog uzrasta, učenika osnovnih i srednjih škola, studenata, predstavnika sportskih i privrednih kolektiva do rekreativaca i penzionera.

“Uklanjamo višak biljnog otpada koji guši teren park-šume i tako, čisteći površinu, obezbjeđujemo prostor za rast novih stabala. Ujedno smanjujemo rizik od požara jer je taj biljni otpad glavno “gorivo” za nastanak i širenje požara. Goricu pošumljavamo isključivo autohtonim biljnim vrstama”, istakao je Bojović.

Od ljeta 2015. godine, u saradnji sa podgoričkom Vatrogasnom jednicom, počeli su i sa protivpožarnim dežurstvima.

Bojović je kazao da je područje park-šume potrebno zaštititi ogradom i pritom ispoštovati sve već formirane pješačke staze, sačuvati od požara u ljetnjim mjesecima, intenzivno raditi na uređenju parka, pošumljavati…

“Ne zaboravimo, Gorica je iznad Podgorice, kultni simbol grada. Glavna gradska fabrika kiseonika”, kazao je on.

Biodiverzitet je dokaz da je više od parka

Gorica, osim što je najpopularnije izletište, prostor za odmor i rekreaciju mnogobrojnih građana Podgorice, veoma je važna i zbog izuzetnog bogatstva flore.

„Na području Gorice postoji oko 40 vrsta biljaka koje su od izuzetnog značaja, od čega se 14 nalazi na listi zaštićenih zakonom, a osam vrsta na listi od međunarodnog značaja”, istakla je Medenica.

Bojović je kazao da se na Gorici pojavljuju čak i nove vrste gljiva, te da preko 70 vrsta ptica naseljava teren parka.

“Ovaj zadivljujući biodiverzitet Goricu izdvaja od prosječnog parka. Zeleno srce grada”, rekao je Bojović.

Neznanje, bahatost ili želja za profitom oštetili prostor parka

Medenica je ocijenila da bi o najavljenoj izgradnji avanturstičkog parka na Gorici, trebalo da se kroz javnu raspravu izjasne građani, da li žele da "jedno ovako osjetljivo područje koje koriste za odmor i rekreaciju, bude ujedno i prostor za avanturistički park".

“Prije toga, neophodno je da Glavni grad upozna širu javnost sa informacijama vezanim za projekat izgradnje, kao što su podaci o površini, gabaritima i uticaju na životnu sredinu, što će dati jasnu sliku da nam je ovakav projekat potreban ili ne”, kazala je Medenica.

U medijima je objavljeno da Glavni grad u tu svrhu daje u zakup tri hektara zemljišta, koje se prostire od crkve Svetog Đorđa do skretanja za Zagorič, gdje se odvaja put za vrh brda sa desne strane. Ona je istakla da budući planovi Glavnog grada za valorizaciju park-šume Gorica, prvenstveno moraju biti okrenuti ka sanaciji oštećenja, procesu podmlatka prostora i sprovođenju adekvatnih mjera zaštite.

Bojović je ocijenio da su Gorici potrebni mnogi sadržaji- od same zaštite tog prostora, česmi i udobnih klupa - do savremenih igraonica za djecu i funkcionalnih sportskih terena.

“A, ako bi se Udruženje pitalo i edukativnih punktova, vidikovaca, netaknutih prirodnih rezervata, prostora za raznorazne kulturno-obrazovne radionice i poligone... Ali jedino pod uslovom da se sav taj sadržaj pažljivo uklopi u postojeći ambijent park – šume, prirodnog područja od izuzetne važnosti”, istakao je Bojović. On je ocijenio da se ne smije dozovoliti da nečije neznanje, bahatost ili želja za profitom oštete prostor parka i njegovu osnovnu namjenu.

( Željka Vučinić )