U "Marsovskoj bašti" dobro rodili paradajz i grašak
Istraživači rade na tome da obezbijede dobre usjeve za prve doseljenike na Mars i Mjesec. Od prvog eksperimenta, tim je napravio nekoliko unaprjeđenja
Holandski istraživači uspješno su uzgojili paradajz i grašak u uslovima kakvi vladaju na Marsu.
Tim Vageningen univerziteta i istraživačkog centra napravio je 10 različitih vrsta usjeva na tlu koje podražava ono na Marsu i Mjesecu, a ovog puta prinosi su bili veći nego prilikom prvog eksperimenta.
Dobijeni plodovi su jestivi, ali se istraživači suzdržavaju od “marsovskog obroka” sve dok sa sigurnošću ne budu mogli da dokažu da ta hrana ne sadrži otrovne teške metale iz tla.
U ovom eksperimentu uzgojeni su paradajz, grašak, raž, rukola, rotkvice i vrtni krijes. U kontrolnim usjevima nikli su praziluk, spanać, kinoa i vlašac, a za njih je korišten kompost.
Istraživači rade na tome da obezbijede dobre usjeve za prve doseljenike na Mars i Mjesec. Od prvog eksperimenta, tim je napravio nekoliko unaprjeđenja.
“Ukupna nadzemna biomasa proizvedena na tlu koje simulira Marsovsko nije bila značajno drugačija u odnosu na kontrolnu”, kaže istraživač dr Viger Vamelink.
“Koristili smo plitke posude, umjesto malih saksija i dodavali organski materijal (svježe sječenu travu). To je riješilo problem zalivanja, koji smo imali u prvom eksperimentu, a zemljište je dobilo i potrebno đubrivo”.
Najbolje rezultate postigli su na simulatoru Mjesečevog tla, budući da je prvi eksperiment bio potpuni fijasko. U drugoj rundi biljke su bujale i istraživači su uspjeli da uzgoje iste vrste kao na simulatoru Marsovskog tla, kao i u kontrolnim usjevima.
Iako je “Marsovsko tlo” dalo nešto manje ukupne prinose, u odnosu na Zemaljsko, istraživači kažu da je to posljedica toga što su samo u jednoj od posuda prinosi bili manji, što se odrazilo na ukupan rezultat, ali da statistički nisu primijećene nikakve razlike.
“Zaista smo se iznenadili”, kaže Vamelink. “To je pokazatelj da simulator Marsovskog tla ima veliki potencijal kada se pravilno pripremi i zaliva”. Najslabije prinose dao je simulator Mjesečevog tla – upola manje.
Dalja istraživanja ticaće se bezbjednosti konzumacije takve hrane.
“Eksperiment će početi u aprilu i tada bi trebalo da uzgajamo i krompir i pasulj. Ako se ispostavi da su plodovi bezbjedni za jelo, finansijeri projekta će biti pozvani na ‘Marsovsku večeru’”, kaže Vamelink.
Ipak, još nema govora o tome da su riješeni svi problemi koji se tiču uzgoja hrane na Marsu. Svi dobijeni plodovi u ovom eksperimentu nastali su u uslovima Zemljine gravitacije i atmosfere.
( Vijesti online )