Sahranio majku, pa žurio na svadbu

Službenike Grupe za bezbjednost saobraćaja trgnuo je crveni signal na ekranu unutar novog automobila - presretača, koji je upozorio na veliko prekoračenje brzine crvenog džipa koji je projurio zaobilaznicom u Golubovcima.

Tridesetsedmogodišnji policajac Marko Vlahović odmah je pokrenuo vozilo i krenuo za automobilom, registrovanim u jednom primorskom gradu.

Njegov kolega Dalibor Baltić, na ekranu, instaliranom na kontrol tabli ispred suvozača, pratio je vozilo i zumirao tablice koristeći kameru na gornjem dijelu stakla šoferšajbne.

Istovremeno je pomoću tipki na džojstiku, sličnom daljinskom upravljaču televizora, mjerio brzinu vozila koja je u tom trenutku dostigla 114 kilometara na čas.

Kada su se iskusni policajci uvjerili da je cijeli prekršaj crvenog džipa snimljen na novom radarskom sistemu, koji je saobraćajna policija dobila dvadesetak dana ranije, Vlahović je upalio rotaciju i zaustavio vozilo na prvom proširenju u Golubovcima.

Automobilom je, na zaprepašćenje svih, upravljala osamdesetogodišnja penzionerka. I ona je, međutim, bila zatečena, ali iz drugog razloga - “kako policajci snimiše baš mene od toliko vozača na bulevaru”.

Baltić je, međutim, ženu doveo do policijskog automobila sa civilnim tablicama i pokazao joj video snimak njene vožnje i prekršaja koji je napravila. On je penzionerki objasnio da je riječ o novom sistemu koji video snimak čuva na softveru, smještenom u zadnjem dijelu automobila, dok njihovi šefovi nakon smjene gledaju sve šta kamera snimi.

“Ako ne sankcionišemo prekršaje koje je snimio radar, mi ćemo biti kažnjeni”, objašnjavao je Baltić starici i njenom vremešnom suprugu, koji se pridružio kasnije.

Nakon pisanja prekršajne prijave u iznosu od 50 eura zbog prekoračenja brzine od 34 kilometra na čas (na otvorenom putu), starica je nastavila svojim putem, a policajci dalje u patrolu.

To je bio jedan od prekršaja procesuiran tokom patrole saobraćajne policije novim OK sistemom (za kontrolu brzine vožnje) i vozilom-presretačem, u kojem su par sati početkom decembra bili i reporteri “Vijesti”.

Prednosti novog sistema su mogućnost snimanja prekršaja u realnom vremenu, mogu da se zumiraju tablice sa velike udaljenosti, dok se sve snima na posebnom softveru u zadnjem dijelu automobila, pa je za dokazivanje prekršaja na sudu dovoljna samo USB memorija sa snimkom.

Saobraćajna kultura niska, bahatost visoka

Koliko građani krše saobraćajne propise i kakva je saobraćajna kultura pokazuje činjenica da je radar uhvatio prvi prekršaj čim se patrola udaljila iz grada.

Baltić i Vlahović takođe tvrde da je niska saobraćajna kultura na crnogorskim putevima, dok je veoma visoka bahatost pojedinih vozača, obično “omladine sa skupim automobilima”.

Najveću su brzinu, tvrde, snimili upravo kod jednog mladića: na saobraćajnici Podgorica-Bar, vozilom je upravljao 213 kilometara na čas.

“Prvo pitanje u toj situaciji bilo mi je: ‘Čemu žurba?’. I znate li kako mi je odgovorio? „Da sam vas vidio, vozio bih i brže da me ne možete stići’”, kazao je Baltić okrenuvši se prema reporterima “Vijesti” na zadnjem sjedištu. “Ne shvataju koliko je to opasno. Nemamo mi puteve za brzu vožnju”.

Kažu da nije rijetkost da vozači ubrzaju kada se upali rotacija, pa moraju krenuti u potjeru za počiniocem prekršaja. Najduže su, kažu, jurili vozača od Mareze do ulaza u Nikšić, gdje je počinilac prekršaja doživio nezgodu.

“Bježeći, momak je napravio više teških prekršaja, preticanja kolona i prekoračenja brzine. Pred Nikšićem je izgubio kontrolu nad vozilom i isprevrtao se. Srećom, ni vozač ni ostali nisu teže povrijeđeni u tom udesu. Poslije se utvrdilo da su na vozilu bile ukradene CG tablice, pa je zbog toga vjerovatno i bježao”, ispričao je Baltić.

Pričaju da su se tokom dvodecenijske karijere nagledali svega, da su često svjedoci nekih ružnih ili tragičnih događaja, ali i onih lijepih.

Međutim, tvrde da najduže pamte i najčešće pričaju o onim “zanimljivim” događajima na crnogorskim cestama. Baltić je ispričao novinarima “Vijesti” da im se takvo nešto dogodilo nekoliko dana ranije:

“Prije nekoliko dana smo na putu Podgorica-Nikšić zaustavili pedesetšestogodišnjaka koji je značajno prekoračio brzinu, a pritom je bio u alkoholisanom stanju (mnogo iznad dozvoljenog). Žurio je tog dana jer, mu je, navodno, umrla majka. Naravno, isključen je iz saobraćaja i napisane su mu prijave. Međutim, sjutradan na putu Podgorica-Cetinje zaustavili smo isto lice u istoj situaciji. Ovog puta je vozio 160 kilometara na čas, a u sebi je imao 1,30 promila alkohola. Kada sam ga pitao gdje je ovog puta žurba - kazao je da žuri na svadbu. Pokazalo se da je naša procjena da prvi put nije govorio istinu tačna”.

“Navodno sahranio majku, pa na svadbu”, kazao je Vlahović.

Malo nakon te priče, novi OK sistem registrovao je još jedno prekoračenje brzine na zaobilaznici u Golubovcima.

Ispostavilo se da je tri minuta ranije tom studentu, koji je skupim automobilom jurio 118 kilometara na čas, druga patrola napisala kaznu kod Kombinata aluminijuma.

Nestrpljivi dvadesetogodišnjak kaže da je žurio na predavanje u Baru, gdje studira bezbjednost i moli policajce da mu ne pišu prijavu. Međutim, dobio je isto objašnjenje, kao i penzionerka ranije i još jednu kaznu od 50 eura.

“Često se tako zeznu, jer vide jednu patrolu ili dvije, pa misle da dalje nema i nagaze gas - i onda naiđu na nas”, kazao je Baltić.

Tvrde da su studenti problem kada je riječ o kažnjavanju, jer su nezaposleni, pa se prekršaji (za koje se ne oduzima vozačka dozvola) nemaju odakle naplatiti. Ali naplata kazne, kažu, nije cilj policijske patrole već da vozači ne ponavljaju prekršaje zbog kojih mogu izgubiti život.

Kazne ne mogu izbjeći ni poslanici, ni kolege

Uprkos rizicima koje policijsko zanimanje nosi, ova dva službenika kažu da vole svoj posao i da nikada nijesu zažalili što su prihvatili taj poziv. Kažu da policija i dalje radi u javnom interesu, iako mnogi građani, “neki opravdano, a većinom neopravdano”, misle drugačije.

U uniformi su, tvrde, više od dvadeset godina, a prvi put su je obukli kada im je bilo 14.

“Ovo nije nimalo lak posao”, kazao je Baltić, što je potvrdio i Vlahović.

Smjena saobraćajne jedinice traje 12 časova. Baltić i Vlahović su tog dana počeli u 10, a završili su u 22 časa. Patroliraju na putevima Podgorica-Bar, Podgorica-Cetinje-Budva i Podgorica-Kolašin.

Obojica su oženjeni i imaju djecu, ali tvrde da su im se porodice odavno navikle na njihov posao i sve što to zanimanje nosi. Iako nemaju problema sa porodicom, tvrde da je “malo neprijatno” kada u prekršaju zaustave prijatelje, poznanike ili rođake.

“Juče sam zaustavio prvog komšiju i napisao mu kaznu. Bio je mlad momak pa je razumio moj posao i da moram da mu pišem kaznu, dok ima onih koji ne mogu da razumiju”, kazao je Baltić.

Kazni, tvrde, nijesu pošteđeni ni poslanici, a zaustavili su, kažu, pola poslanika crnogorske Skupštine (vlasti i opozicije) i oduzeli im vozačke zbog prekoračenja brzine ili vožnje u alkoholisanom stanju.

“Prije dva dana smo u Potocima jednom poslaniku oduzeli vozačku dozvolu”, kazao je Baltić.

On tvrdi da i policajci ne mogu izbjeći prijavu, ukoliko naprave prekršaj u saobraćaju, iako je među samim kolegama „postojala polemika” oko njihovog tretmana u prekršajima.

Tvrde da su često u prekršaju zaustavljali i bezbjednosno interesantna lica, kod kojih je drugačija procedura provjere (uvijek detaljna), ali tvrde da oni lično kod njih nikada nijesu pronašli oružje ili druge nelegalne predmete, iako druge kolege jesu.

“O zaustavljanju takvih lica radi se detaljan izvještaj - šta je vozio, sa kim je bio, gdje je krenuo, koji prekršaj je napravio, jer se to može koristiti u rješavanju ili sprečavanju nekog krivičnog djela”, pojasnio je Baltić.

Iako su sa reporterima “Vijesti” pričali otvoreno i naširoko o drugim temama u vezi sa njihovim poslom i zaduženjima, kada je došlo do priče o njihovim zaradama, saglasili su se da kažu samo jednu rečenicu:

“Plate su dovoljne, ali bi mogle biti malo veće.”

Sistem kažnjavanja počinioca prekršaja ima brojne mane

Sagovornici “Vijesti” tvrde da je loše što zakonom nije precizirano kada se oduzima vozačka dozvola, jer je to najbolji način da se vozači dovedu u red.

“Ograničenja brzine najčešće krše oni sa skupim i dobrim automobilima, a oni će uvijek platiti kazne, jer očigledno imaju novca”, kazao je Baltić.

Međutim, iako najviše prekršaja prave oni sa skupim četvorotočkašima, policajci tvrde da im još niko nije ponudio mito.

Kažu da su građani sada svjesniji da ih to može skupo koštati, pa su prestali da pokušavaju zaobići propise na taj način.

“Znaju da nema praštanja i da moraju platitit kaznu ili ići na sud. Ali i na sud se sada donosi fleška, pogleda se snimak i taj prekršaj se ne može oboriti”, kazao je Baltić.

Tvrde da su za sprovođenje propisa problematične i viber grupe, aplikacije za radar, blendovanje i radio-stanice koje obavještavaju vozače gdje se nalaze patrole.

“Svakodnevno slušamo na radiju kada izvještavaju gdje smo, pa odmah mijenjamo položaj. Ponekad te aktivnosti djeluju preventivno pa građani voze sporije kako ne bi bili kažnjeni, ali u većini slučajeva samo uspore na mjestu gdje je navodno patrola, a potom ‘po gasu’”, pojasnio je Baltić.

Rekli su, međutim, da se nadaju da će MUP izmjenama Zakona o bezbjednosti u saobraćaju, na kojima se radi, bolje precizirati i urediti sistem sakcionisanja počinilaca prekršaja na crnogorskim putevima, jer sankcija, smatraju, ne postoji da bi neko bio kažnjen već da bi ga odvratila od grubog kršenja saobraćajnih propisa kojim ugrožavaju i svoje i tuđe živote.

Saobraćajci smanjili smrtnost za 50 odsto

Saobraćajna policija u Crnoj Gori je svojim preventivnim i represivnim aktivnostima značajno uticala na poboljšanje stanja bezbjednosti u saobraćaju na putevima proteklih godina, saopštili su “Vijestima” iz Uprave policije.

“Što je dalje uticalo na smanjenje teških posljedica u saobraćaju, a što najbolje ilustruje podatak da je u posljednjih deset godina broj smrtno stradalih lica u saobraćaju smanjen za oko 50 odsto (2007. godine je smrtno stradalo 122, a 2017. 63 lica u saobraćaju). Takođe, za 11 mjeseci ove godine bilježimo smanjenje broja smrtno stradalih lica u odnosu na isti period prošle godine za 27 odsto.”

( Ivan Čađenović )