U Crnoj Gori više od 15.000 djece živi u siromaštvu

Izvještaj UN-a pokazao je da deset odsto djece u Crnoj Gori živi u uslovima siromaštva, a šef predstavništva UNICEF-a za Crnu Goru, Bendžamin Perks je pojasnio da, kad je u pitanju dječje siromaštvo u Crnoj Gori ili drugim zemljama sličnim njoj, riječ je o relativnom a ne apsolutnom siromaštvu.

Relativno siromaštvo je, dodao je on, kada je životni standard djeteta daleko od onog što se smatra normalnim stilom života djece u tom društvu.

"Takvo siromaštvo ima dvije dimenzije. Jedna se tiče prihoda porodice, ali druga dimenzija ne tiče se prihoda već njihovog zdravlja, obrazovanja, emocionalnog razvoja. Sa prvom dimenzijom siromaštva, koja se tiče prihoda mora se boriti kroz porast zapošljavanja, makroekonomske stabilnosti i rasta“, kazao je Perks.

Kada je u pitanju druga dimenzija, neprihodna, ona se popravlja tako što se obrazovne ustanove, škole, vrtiće, zdravstvene ustanove učine dostupnijim siromašnim porodicama.

"Kao diplomata UN-a nijesam zainteresovan niti želim da krivim bilo koga za ovaj problem, mislim da je to kolektivni problem cijelog društva. Jedna od mojih najvećih briga i jedna od karakteristika Crne Gore je da skoro pa uopšte nema otvorenih debata, rasprava i priče u društvu na temu siromaštva uopšte, uključujući i dječje siromaštvo“, rekao je Perks.

On smatra da, ukoliko siromaštvo nije aktuelna tema u društvu, onda je malo vjerovatno da će biti za bilo koga prioritet. „Zato smatram da bi svi trebalo da damo toj temi na značaju, te da zajedno nađemo dobro rješenje za ovaj kompleksan problem“.

Prema njegovim riječima, apsolutno siromaštvo postoji tamo gdje ljudi žive od prihoda dolar dnevno ili manje, a ta kategorija vezana je za ozbiljnu neuhranjenost, to je tip siromaštva u djelovima Afrike.

"Tip siromaštva koji se možda mogao vidjeti ovdje prije jednog vijeka, ili možda tokom perioda II Svjetskog rata. Svjedoci smo da ipak neke televizije danas prikazuju zaista dramatične slučajeve situacije gladi i siromaštva u porodicama, ali ni to nije apsolutno siromaštvo. To ne postoji u Crnoj Gori“, rekao je Perks.

On je kazao da većina siromašne djece u Crnoj Gori nijesu izbjeglice i nijesu Romi.

"U Crnoj Gori više od 15.000 djece živi u siromaštvu, mislim da je samo nekoliko hiljada izbjeglica, tri ili četiri hiljade romske djece. Tačno je da većina djece izbjeglica i romske djece žive u siromaštvu, ali nije tačno da većinu u ukupnom broju siromašne djece u Crnoj Gori čine izbjeglice“, rekao je Perks.

On je rekao da je sistem dječje zaštite u Crnoj Gori u tranziciji i da je primjetan značajan napredak. „Mislim da je pravni okvir usaglašen sa međunarodnim mehanizmima zaštite ljudskih prava, ali moramo da imamo i punu implementaciju u obrazovnom, zdravstvenom, socijalnom i pravnom sistemu“.

"Takođe, moramo da poboljšamo i svijest društva o važnosti poštovanja dječjih prava, o značaju konstantnog unaprjeđivanja dječjeg razvoja u skladu sa razvojem nauke na polju razvoja djeteta“, kazao je Perks.

Prema njegovim riječima, dok god postoje takve stvari na kojima treba raditi, teško je govoriti da se dječja prava poštuju u potpunosti.

„Dobra stvar je što u društvu, u Vladi, u političkim partijama postoji generalno mišljenje i nastojanje da se stvari poboljšaju“.

"Mislim da su najveće mane sistema iste kao i u ostalim sistemima. Imate previše procjena „otprilike“, nedovoljno činjenica i istraživanja. Ponekad stvari nijesu dovoljno sistematične. Ali to je nešto što je svojstveno svim zemljama u tranziciji, ali bitno je da volja postoji“, kazao je Perks.

Upitan da li su djeca u Crnoj Gori u istom položaju kao djeca zemalja u regionu, Perks je rekao „da i ne“.

"Crna Gora je zemlja visočijeg srednjeg dohotka. Postoji tendencija u zemlji da ljudi treba da gledaju Zapadnu Evropu i da se upoređuju sa tim zemljama, mislim da je to pogrešno jer je njihov ekonomski i socijalni razvoj na drugom nivou“, kazao je on.

Ukoliko, kako je rekao, pogledamo zemlje u neposrednom okruženju, poput Srbije i Hrvatske, onda Crna Gora napreduje relativno dobro i bolja je od nekih drugih zemalja poput Albanije, Makedonije.

"Svakako napredujete, veoma bitno je što u društvu postoji snažna vjera u socijalnu pravdu. Ja vjerujem da je ovo društvo gdje su djeca u velikoj mjeri centralni dio društva, te da je svima važno djecu učiniti srećnom i voljenom“, kazao je Perks.

On smatra da se u Crnoj Gori ne radi tako dobro kada je posrijedi pripremanje djece za njihov život kao odraslih ljudi. „Tu prije svega mislim na pomaganje djeci da uče, da razvijaju vještine koje će im kasnije pomoći da se lakše zaposle. Mislim da je to nešto u čemu zaostajemo u odnosu na druge zemlje“.

"Do toga je došlo kombinacijom različitih faktora, ali mislim da je to nešto čime država treba da se bavi jer svi želimo da ova generacija djece ima ne samo srećno djetinjstvo, već i srećnu, uspješnu i ispunjenu budućnost“, naveo je Perks.

On smatra da pitanje dječjeg siromaštva nesrazmjerno pogađa različite djelove ove zemlje i da je taj problem najviše izražen na sjeveru Crne Gore.

"Najjednostavniji primjer koji to dokazuje je predškolsko obrazovanje. Deset puta je veća vjerovatnoća da će dijete rođeno u Budvi ići u vrtić nego dijete rođeno u Rožajama. A taj period je veoma važan za dijete jer se 85 odsto razvoja mozga kod čovjeka dešava u prvih pet godina“, kazao je on.

Perks je poručio da je veoma važno za optimizaciju razvoja mozga da djetetu bude obezbijeđeno dobro pedagoško okruženje, u kojem će ono od treće do šeste godine kroz igru i komunikaciju učiti.

"Primjećujemo da u Crnoj Gori u slučajevima u kojima se to nije desilo, dakle djeca koja nijesu pohađala predškolsko obrazovanje, zaostaju punu godinu kasnije u budućem obrazovanju. Za njih je manja vjerovatnoća i da će ići na fakultet, da će imati dobru karijeru i biti uspješni u životu“, kazao je on.

Održavanje takvog stanja je, kako je rekao, doprinos međugeneracijskom ciklusu siromaštva.

"Obezbjeđivanje mjesta u vrtiću za svako dijete u svakoj opštini na sjeveru pod jednakim uslovima kao na jugu i u centralnom dijelu je krucijalna stvar u borbi protiv dječjeg siromaštva“.

"Takođe, imate podjelu na ruralno i urbano. Većina siromašne djece potiče iz ruralnih područja sjevera zemlje i oni imaju najlošiji pristup obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti i manja je vjerovatnoća da će oni imati povezanost i komunikaciju što je jako važno za razvoj djeteta u 21 vijeku. Tako da postoji mnogo stvari na kojima se mora radiiti“, naveo je Perks.

Upitan da li misli da se svi bore koliko mogu kada je u pitanju dječje siromaštvo i da li bi neko, Vlada, resorno ministarstvo, nevladin sektor, ili društvo kao cjelina, trebalo da pokaže veću zainteresovanost i želju da riješi taj problem, Perks je kazao da je na prvom mjestu društvo.

On je ocijenio da nema dovoljno kvalitetne rasprave i priče o djeci, nema dovoljno kvalitetne rasprave o siromaštvu.

"Svjedoci smo u posljednje vrijeme užasne situacije gdje pojedini mediji i neke NVO medijski paradiraju siromašne ljude samo da bi im dali jedan poklon jednokratnu pomoć koja apsolutno neće promijeniti njihov život“, kazao je Perks.

Kako je rekao, nema ni dovoljno rasprave o reformama obrazovnog sektora.

"Podsjetiću na izbore u Podgorici. Jedan od kandidata bio je ministar prosvjete i apsolutno nije bilo rasprave niti priče o tome šta će se, kao rezultat tih izbora, desiti sa obrazovnim sistemom. Ljude to jednostavno nije zanimalo. Zanimale su ih političke partije“, rekao je Perks.

On smatra da, ukoliko javnost ne priča o stvarima koje ih se tiču, na primjer obrazovanje, socijalna zaštita, zdravstveni sistem, siromaštvo, tržište rada, ukoliko društvo ne naznači kao njima najvažnije takve stvari, koje se tiču konkretno njih, mala je vjerovatnoća da će se njima baviti i oni koji odlučuju i da će poboljšati stanje u tim kategorijama.

"Tako da mislim da cijelo društvo mora da se posveti više takvim pitanjima jer se radi o budućnosti njihove djece. Ako pogledate prosječnu porodicu po standardima UN-a, kojoj Crna Gora teži, vidjećete da su ova pitanja koja sam naveo za njih centralna i najvažnija, što nije slučaj u Crnoj Gori i to je nešto što me zabrinjava“, naveo je Perks.

( Mina )