Hrapović: Liječi me naše zdravstvo

Ministar zdravlja Kenan Hrapović tvrdi da bi, bez zadrške, prijavio kolegu iz Vlade, službenika iz resora kojim rukovodi, ali i ljekara ako bi znao da uzima ili traži mito. Kaže i da se liječi u crnogorskim ustanovama, jer vjeruje crnogorskom zdravstvenom sistemu. Poručuje i da će resor zdravlja naći način da stimuliše crnogorske ljekare, ukoliko ne bude moguće povećanje njihovih zarada u 2019.

Koliki je ukupni budžet predviđen za zdravstvo za 2019. i da li cijenite da je za obimni zdravstveni sistem trebalo više izdvojiti? Koliko bi trebalo da bude optimalan budžet koji bi pokrio sve segmente ovog obimnog sistema?

Prvi put od 2010, za 2019. narednu godinu, odobren je budžet za zdravstvo projektovan na osnovu realnih potreba i na nivou stvarne potrošnje iz 2018. Za 2019. dobili smo 32 miliona eura više u odnosu na prošlogodišnji iznos, kada je opredijeljeno 205,3 miliona eura.

Na ovaj način Vlada nastavlja da još snažnije investira u zdravstveni sistem. Cijenim da je iznos budžeta za narednu godinu svojevrsna valorizacija rada cjelokupnog zdravstvenog sistema u protekle dvije godine i svakako pokazatelj povjerenja Vlade u započete i buduće reformske procese u zdravstvu.

Ne smijemo zaboraviti da govorimo o najkompleksnijem i najzahtjevnijem sistemu jedne države, te da ga je kao takvog teško reformisati i kontrolisati, a još teže smjestiti u finansijske okvire. Vjerujem da ćemo uz napor svih aktera unutar sistema sa opredijeljenim sredstvima obezbijediti održiv i efikasan zdravstveni sistem za postojeći nivo usluga. Takođe, ja volim da kažem da se novac u zdravstvu ne troši već investira, a zdravlje je resurs koji nema cijenu .

Kakve su mogućnosti za povećanje zarada zaposlenima u zdravstvu? Ukoliko zarade tokom 2019. ne mogu biti drastično povećane, da li razmišljate o eventualnom sistemu stimulisanja zdravstvenih radnika, prvenstveno ljekara, na neki drugi način?

Poznato Vam je da su na snazi mjere fiskalne konsolidacije na nivou države. Svi dijelimo sudbinu ovih mjera, svi sistemi, pa i resor zdravstva, moraju da podnesu teret ograničenih budžetskih sredstava. Ipak, kao što smo to činili u prethodne dvije godine, i u narednom periodu, nastavićemo da ulažemo u poboljšanje standarda zaposlenih u zdravstvenom sistemu kroz rješavanje stambenih pitanja, poboljšanje uslova radnog ambijenta, dodjelu specijalizacija i supspecijalizacija i kontinuiranu medicinsku edukaciju.

Predviđen je i novi sistem nagrađivanja zdravstvenih radnika i saradnika koji posjeduju ekspertska znanja, kao i onih kojih postižu izuzetne rezultate u radu i značajno doprinose unapređenju zdravstvene zaštite. Ovo će biti regulisano pravilnikom o nagrađivanju čija je izrada u toku i koji će vrlo brzo biti i u primjeni. Pored navedenog, naredne godine ćemo urediti i pitanje profesionalne odgovornosti ljekara – osiguranje od ljekarske greške koje bi trebalo da obezbijedi sigurnost i pruži zaštitu zdravstvenim radnicima prilikom obavljanja ljekarske profesije.

Ipak, ubijeđen sam da će Vlada Crne Gore u narednom periodu, u skladu sa ekonomskim mogućnostima naći način da se povećaju zarade zaposlenima u zdravstvu.

Često se govori o odlasku ljekara iz Crne Gore. Šta Ministarstvo može učiniti kako bi ostajali?

Iako je broj od oko 100 ljekara koji su otišli iz javnog zdravstva, a kojim se stalno manipuliše, a istinski je, u periodu od 2014. do 2018, svega 53 ljekara istinski je napustilo crnogorski zdravstveni sistem. Od značaja je i to da je u naše zdravstvo ušlo 128 ljekara iz zemalja regiona, koji Crnu Goru prepoznaju kao povoljno okruženje za profesionalni napredak.

Pojava migracija ljekara iz crnogorskog zdravstvenog sistema, bez obzira na to što nije česta, nameće potrebu pažljivog praćenja, imajući u vidu činjenicu da u čitavoj Evropi postoji nedostatak ljekara. Najdrastičniji je svakako rumunski scenario kada je ovu zemlju u periodu od 2007. do 2013. godine napustilo 14.000 ljekara. Za njihovo školovanje je Rumunija utrošila više od 3,5 milijarde eura, a dovedena je u situaciju da 2012. godine ima svega dva ljekara na 1.000 stanovnika. I najnapredniji zdravstveni sistemi, kakav je holandski, imaju problem u funkcionisanju zbog nedostatka ljekara. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, Holandija će do 2025. godine imati svega tri četvrtine potrebnih ljekara u sistemu.

U Crnoj Gori, naprotiv, broj ljekara na 1.000 stanovnika raste. Ubrzano se približavamo evropskom prosjeku od 3,4 ljekara na 1.000 stanovnika, zahvaljujući prije svega činjenici da je u javne zdravstvene ustanove primljeno više od 350 ljekara u posljednje četiri godine. Personalizovana briga o njihovom stručnom usavršavanju, uslovima rada, rješavanju stambenog pitanja pod povlašćenim uslovima, može dovesti do toga da crnogorski zdravstveni sistem postane trajna destinacija ljekara u koje je država puno uložila: od besplatnih studija medicinskog fakulteta, do specijalističkih i užih specijalističkih studija.

Učestala pojava je da napuštanje zdravstevnog sistema pojedinih ljekara bude propraćeno senzacionalističkim tekstovima na naslovnim stranama. Prema mom mišljenju, to ne odražava iskrenu zabrinutost. Naprotiv, može predstavljati podstrek za odlazak. Poznata je činjenica da postoje obučeni i dobro plaćeni regruteri, koji u tranzicionim zemljama sa oskudnim resursima u zdravstvu vrebaju priliku da kreiraju atmosferu nezadovoljstva, prije svega među mladim ljekarima, ohrabrujući ih da svoju karijeru nastave u drugim zemljama. U tome nema ničeg što liči na rodoljublje i patriotizam, već na ličnu korist pojedinca sa dalekosežnim posljedicama na održivost zdravstvenog sistema. Podržavamo iskrena nastojanja svih koji imaju potrebu da unaprijede i očuvaju dostojanstvo ljekara i ostalih zdravstvenih radnika i saradnika.

Da li podržavate inicijativu Sindikata doktora medicine za osiguranje od ljekarske greške?

Ministarstvo zdravlja podržava aktivnosti sindikalnih organizacja i strukovnih udruženja koje mogu doprinijeti unapređenju zdravstvene zaštite naših građana i kvalitetnijeg i sigurnijeg rada medicinskih radnika. Nikada nismo dobili zvaničnu inicijativu Sindikata doktora medicine. Međutim, Ministarstvo zdravlja sprovelo je niz aktivnosti u cilju uređivanja ove oblasti na sistemski način u pregovorima sa zdravstvenim ustanovama i osigurajavućim kućama.

Na konferenciji povodom predstavljanja rezultata rada zdravstvenog resora u protekle dvije godine, najavili smo koji će projekti biti u fokusu našeg rada u narednom periodu.Vjerujem da ćemo uskoro našim ljekarima moći da ponudimo sistemsku i organizovanu zaštitu od ljekarske greške.

Godinama se govori o izgradnji klinika za infektologiju i psihijatriju. Da li će ovi projekti biti započeti tokom godine i iz kojih sredstava će biti finansirani? Gdje će biti smještene zgrade ovih dviju klinika?

Procedura izgradnje objekta Klinike za infektivne bolesti i Klinike za dermatovenerologiju počinje naredne godine. Vrijednost izgradnje i opremanja objekta iznosi 8,3 miliona eura i dijelom će se finansirati iz grant sredstava Programa IPA 2018, u iznosu od 4,5 miliona, a dijelom iz budžetskih sredstava. Ministarstvo je bilo izuzetno angažovano u pregovorima sa Evropskom komisijom i ukazivali smo na značaj izgradnje ovih dviju klinika. U toku je prevođenje tehničke dokumentacije, a već početkom naredne godine ćemo krenuti u pripremu tenderskog dokumenta. Objekat je planiran urbanističkim planom Kliničkog centra i posjeduje sve neophodne dozvole.

Kada je riječ o Klinici za mentalno zdravlje, imamo pozitivne signale od međunarodnih institucija, tako da vjerujem da ćemo lijepe vijesti, kada je u pitanju izgradnja ovog objekta, moći da saopštimo tokom naredne godine. Procijenjena vrijednost izgradnje i opremanja iznosi 4,7 miliona eura. Završen je glavni projekat i odrađena njegova revizija, tako da je i on spreman za realizaciju.

Izdvojio bih i izgradnju savremenog objekta Urgentnog centra Kliničkog centra. Sredstva za izradu projektne dokumentacije su obezbijeđena u kapitalnom budžetu za 2019.

U februaru će biti objavljeni novi rezultati Evropskog zdravstvenog potrošačkog indeksa (ECHI). Crna Gora je prošle godine imala najveći skok na indeksu, sa 34. na 25. mjesto. Šta očekujete od novog rangiranja?

Crna Gora je u 2017. godini proglašena državom koja je napravila najveći skok na Evropskom potrošačkom zdravstvenom indeksu - sa 34. mjesta smo se popeli na 25. mjesto. To je veliki uspjeh za crnogorski zdravstveni sistem. Da bi rezultati bili vidljivi i podložni objektivnoj procjeni, čitave godine smo marljivo radili i učinak prezentovali ECHI. Pri prezentaciji podataka strpljivo smo slušali kritike i trudili se da propuste ispravljamo. Ove godine smo fokus stavili na oblasti u kojima prethodnih godina nismo ocjenjivani, nije bilo dostupnih podataka, ili su ostvareni rezultati bili ispod evropskih normi. Nadamo se da ćemo crnogorsku javnost obradovati daljim napretkom na listi, ali bismo bili zadovoljni i zadržavanjem postojeće pozicije s obzirom na jaku konkurenciju evropskih zdravstvenih sistema.

30 odsto pregleda je više u sistemu od uvođenja servisa “potvrdi/otkaži”. “Pripadnici starije populacije nisu ti koji ne dolaze na zakazane preglede, oni su po nepisanom pravilu, a kako pokazuje iskustvo i podaci, najrevnosniji u kontroli svog zdravstvenog stanja. Servis se pokazao efikasnim i stvorio prostor za zakazivanje dodatnih 30 odsto pregleda u sistemu”, kaže ministar.

Vlada mišljenje da se funkcioneri i ljudi boljeg imovnog stanja ne liječe u Crnoj Gori, jer navodno ne vjeruju našem zdravstvenom sistemu. Imate li takva saznanja i kakvo je Vaše mišljenje o tome? Da li se Vi liječite u Crnoj Gori i imate li izabranog ljekara?

Postupak za upućivanje pacijenata na liječenje u inostranstvo otpočinje davanjem predloga ljekara specijaliste koji se suoči sa činjenicom da je iscrpio sve dijagnostičke i terapijske mogućnosti koje mu stoje na raspolaganju u Crnoj Gori i zdravstvenim ustanovama u Srbiji, sa kojima Fond za zdravstveno osiguranje ima zaključen ugovor o pružanju zdravstvenih usluga. Tada se pacijent upućuje na konzilijum specijalista Kliničkog centra, koji donosi mišljenje o upućivanju pacijenata na liječenje u inostranstvu koje postaje pravosnažno nakon što ga potvrdi Komisija za upućivanje na liječenje u inostranstvu Fonda za zdravstveno osiguranje. Na liječenje u inostranstvo odlaze samo pacijenti kojima je to zaista potrebno, bez obzira da li su siromašni ili bogati, političari iz pozicije ili opozicije, građani koji su oboljeli od ozbiljnih bolesti. U prilog tome govori činjenica da je u toku 2018, radi dijagnostike i liječenja, u inostranstvo upućeno 3.237 pacijenata, za šta je utrošeno 5,7 miliona eura. I na ovaj način država iskazuje odgovoran odnos prema zdravlju svojih građana u situaciji kada postoji potreba da za određene dijagnostičke procedure ili liječenje treba izdvojiti značajna sredstva. Lično, sve zdravstvene probleme sa kojima se suočavam prepuštam rješavanju ljekarima crnogorskog zdravstvenog sistema. U situaciji kada se razbolim, koristim usluge Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, Doma zdravlja Podgorica, kao i specijalista Kliničkog centra. Smatram da su naši ljekari puni znanja, profesionalni, posvećeni sopstvenom pozivu. Naravno da imam svog izabranog ljekara.

Ustanove prave propuste kad dodjeljuju specijalizacije

Da li ćete podržati izmjenu pravila o dodjeli specijalizacija, s obzirom na posljednja dešavanja u vezi s tim pitanjem, kada je KC davao odobrenje za više kandidata, različitih kapaciteta i bodova, na jedno mjesto za specijalizaciju?

Dosljedna primjena Pravilnika o dodjeli specijalizacija stvara uslove da oni doktori medicine koji su u toku studija ostvarili najbolje rezultate mogu da izaberu ono što smatraju da im najbolje „leži“. Dakle, stvar je u dosljednoj primjeni Pravilnika, a ne njegovim izmjenama. Naravno, uvijek postoji mogućnost da dio pravila bude preciznije definisan, da se ostavi što manje prostora za slobodne interpretacije donosioca odluka u zdravstvenim ustanovama, te smo u tom smislu otvoreni za sugestije. U tom smislu treba reći da se nisu samo u Kliničkom centru događali propusti kada su specijalizacije u pitanju. Primjećuje se da i u drugim zdravstvenim ustanovama, recimo, specijalizaciju dobija trećeplasirani kandidat, na koju odluku se prvoplasirani nije žalio, a onda on, na naknadnom konkursu, dobija specijalizaciju. Tako se dogovorno, specijalizacija dodijeli kandidatu sa slabijim referencama, a kandidat sa najboljim referencama ostvaruje specijalizaciju sljedeći put. To su pojave koje treba suzbijati i na njih ukazivati. Ministarstvo zdravlja, kao drugostepeni organ u postupanju, u nekoliko navrata je razmatralo prigovore ljekara na odluke zdravstvenih ustanova koje dodjeljuju specijalizacije, koje su uglavnom bile osnovane. Na odluke Ministarstva zdravlja niko od stranaka u postupku se nije žalio sudu.

U svakoj situaciji bih prijavio korupciju

Istraživanje Sindikata doktora medicine o stavovima ljekara kada je u pitanju korupcija izazvalo je buru u javnosti. Pokazalo je, između ostalog, da ljekari navodno ne bi prijavili kolegu koji prima ili traži mito, jer nema povjerenja u nadležne institucije. Da li biste Vi prijavili kolegu iz Vlade, odnosno saradnika iz Ministarstva zdravlja ili, u krajnjem ljekara, ako biste saznali da prima ili traži mito?

U svakoj od navedenih situacija bez zadrške bih prijavio korupciju.

Sva istraživanja koja se tiču ‘korupcije’ u zdravstvu su zapravo percepcija korpucije i ne odražavaju stvarno stanje. U prilog tome stoji i činjenica da za dvije godine nismo dobili nijednu prijavu za korupciju. Ukoliko bi se to zaista desilo, takve stvari bi odmah bile proslijeđene nadležnim institucijama i vjerujem da bi na taj način skinuli ljagu sa ljekarske profesije koju opterećuje ovakav pristup javnosti. U crnogorskom zdravstvenom sistemu rade posvećeni medicinski profesionalci i upravo je njihova zasluga vraćanje povjerenja u zdravstvo, što nam je pokazalo i poslednje CEDEM-ovo istraživanje, koje je zdravstvo smjestilo u sami vrh institucija kojima građani vjeruju. I Istraživanje Instituta Alternativa, takođe skoro prezentovano, pokazalo je da zdravstvo zauzima visoko drugo mjesto po povjerenju, što recimo, nije slučaj ni u državama regiona, kao ni u zemljama koje imaju mnogo razvijenije zdravstvene sisteme i izdvajaju više novca za zdravstvo po glavi stanovnika. Vjerujem da ćemo zajedničkim radom na daljem unapređenju povjerenja u odnosu pacijent - ljekar ostvariti pozitivan pomak i percepciju korupcije svesti na minimalan nivo.

( Tina Popović )