Zadužuju građane za još 300 miliona
Euroobveznice su emitovane u četvrtak po kamatnoj stopi od šest odsto. Ministarstvo finansija o tome ne obavještava javnost
Crna Gora je emitovala euroobveznice vrijedne 300 miliona eura po kamatnoj stopi od šest odsto, da bi pokrila rupu u ovogodišnjem budžetu.
Euroobveznice koje dospijevaju 2021. godine su, kako saznaju “Vijesti” emitovane u četvrtak. Iz Ministarstva finansija nijesu odgovorili na pitanja “Vijesti” u vezi sa novom emisijom euroobveznica na međunarodnom tržištu i da li je za ovu godinu planirana još jedna emisija. Iz Ministarstva su ranije kazali da, imajući u vidu iznos potreban za zaduženje (ukupno oko 488 miliona eura, bez kineskog kredita), emisija euroobveznica će se kretati između 450 i 500 miliona eura.
Prema analizi hrvatskog Inter kapitala, u koju “Vijesti” imaju uvid, kamatna stopa od šest odsto na nove euroobveznice Crne Gore posljedica je javnog duga države koji se povećava. Državni dug je na kraju septembra, bez garancija i duga opština i državnih i javnih preduzeća, iznosio 2,3 milijarde eura ili 62,9 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Država je tada imala depozite od 153,5 miliona eura, pa u Ministarstvu finansija računaju da je dug 2,15 milijardi ili 58,8 odsto BDP-a. Vlada je u Programu ekonomskih reformi za ovu godinu navela da je po osnovnim scenariju javni dug na kraju 2015. bio 65,47, a na kraju ove godine očekuju da će iznositi 70,71 odsto BDP-a.
U analizi Inter kapitala se podsjeća da bi, prema prognozama Evropske komisije, budžetski deficit Crne Gore u ovoj godini trebalo da dostigne nivo od 6,1 odsto BDP-a.
“Veliki deficit uglavnom odražava potrošnju od 255 miliona eura (6,8 odsto BDP-a) zbog izgradnje autoputa prema Srbiji. Deficit je posljedica i smanjenja više stope poreza na dohodak fizičkih lica (sa 13 na 11 odsto), ali i zbog povećanja plata u javnom sektoru, penzija, transfera (u ovom kontekstu zanimljivo je napomenuti da je 2016. izborna godina)”, navodi se u analizi.
Kao rezultat toga, kako se dodaje, javni dug će se dalje povećavati ove i naredne godine usljed daljeg zaduživanja za finansiranje kapitalnih rashoda.
“U vezi sa tim, treba naglasiti da fiskalna pravila Crne Gore pretpostavljaju da ako javni dug pređe granicu od 60 odsto BDP-a onda bi vlada trebalo da predstavi plan za smanjenje duga ispod tog praga u sljedećih pet godina”, podsjeća se u analizi.
Crna Gora je do sada četiri puta emitovala euroobveznice, a ukupno zaduženje po tom osnovu, prema podacima o državnom dugu za devet mjeseci prošle godine, je 966 miliona eura. Euroobveznice su emitovane prvi put 2010. godine, kada je u septembru prodata kompletna emisija od 200 miliona eura po kamatnoj stopi od 7,875 odsto. U aprilu 2011. je bila i druga emisija euroobveznica, vrijednih 180 miliona eura, uz fiksnu kamatu od 7,25 odsto. U maju 2014, treći put su emitovane euroobveznice, vrijednosti 280 miliona eura, a prodate su uz kamatu od 5,375 odsto. U martu 2015. realizovana je emisija euroobveznica od 500 miliona eura, sa kamatnom stopom od 3,875 odsto.
Albanija se povoljnije zadužila jer se njen dug smanjuje
U analizi Inter kapital upoređuje zaduživanje Crne Gore i susjedne Albanije na međunarodnom tržištu, jer obje zemlje imaju isti kreditni rejting B+ prema Standard end pursu (Standard&Poor's).
Albanska međunarodna obveznica sa dospijećem 2020. godine, ima bolji prinos od crnogorske sa istim rokom dospijeća.Prinos na albanske euroobveznice koje dospijevaju 2020. iznosi 5,05 odsto, dok je prinos na crnogorske sa istim rokom dospjeća 5,295. “To i nije tako čudno jer je albanski javni dug postepeno rastao od 2011. na preko 70 odsto BDP-a, a sada se očekuje da će početi da smanjuje. S druge strane dug Crne Gore je u stalnom porastu”, navodi se u analizi.
( Milorad Milošević, Biljana Matijašević )