Posljednja volja Osame bin Ladena

Oko pet godina nakon ubistva Osame Bin Ladena američke tajne službe su objavile njegov testament. U njemu nekadašnji šef Al Kaide izražava želju da se njegova imovina iskoristi za finansiranje džihada.

"Nadam se da će u skladu s mojom voljom sav novac koji sam deponovao u Sudanu biti potrošen na džihad, po Alahovoj volji". Prema navodima Kancelarije nacionalnih direktora tajnih službi SAD-a, ovo je arapskim slovima napisano u testamentu nekadašnjeg šefa Al Kaide Osame bin Ladena. Navodno je testament sastavljen 1990-tih godina i ispisan rukom.

Bin Ladenova imovina

Bin Laden je početkom 90-tih živio u Khartumu, glavnom gradu Sudana, u kojemu su tada na vlasti bili islamisti. Tamo je bio službeni gost. U maju 1996. godine sudanska vlada je, na pritisak SAD-a, od njega zatražila da napusti zemlju nakon čega je otišao u Avganistan. Nakon napada od 11. septembra 2001. godine na SAD milioner iz Saudijske Arabije je postao najtraženiji terorista i ekstremista na svijetu. Skoro deset godina kasnije, 2. maja 2011. godine, američki istražitelji su ga otkrili u pakistanskom gradu Abbottabadu. U akciji specijalne jedinice Seals Bin Laden je ubijen.

Prema pisanju Washington Posta na testamentu nema datuma. Navodi se se kako nije poznato ni gdje se tačno nalazi novac. Takođe je nejasno što se dogodilo Bin Ladenovom imovinom. Ni američke tajne službe nisu navele što se dogodilo s 29 miliona eura, novcem deponiranim u Sudanu.

Molba za oproštaj

Osim Bin Ladenovog testamenta američke vlasti su objavile i 112 dokumenata koji su tokom akcije američkih specijalaca pronađeni u Bin Ladenovom skloništu u Pakistanu. Među njima je i pismo šefa Al Kaide upućeno njegovom ocu 8. avgusta 2008. godine. On je u njemu izrazio svoju zabrinutost da će biti ubijen.

"Ako budem ubijen, moli se puno za mene i nastavi davati milostinju u moje ime", napisao je Bin Laden. Oca je zamolio i za oprosštaj, ali bez kajanja: "Želio bih da mi oprostiš ako sam učinio nešto što ti se nije sviđalo."

Manje svote za porodicu

Prema navodima Washington Posta iz estamenta se vidi da je Bin Laden bio zabrinut za svoju bezbjednost s obzirom na sve češće akcije CIA-e u antiterorističkoj borbi. Prema navodima lista, Bin Laden je u testamentu manje svote ostavio članovima svoje porodice - majci, jednom od svojih sinova, ujaku, i tetkama.

Prilikom akcije u kojoj je Bin Laden ubijen zaplijenjene su hiljade dokumenata. U skladu sa sudskim nalogom već u maju prošle godine više od stotinu dokumenata je otvoreno za javnost. Iz nekih dokumenata proizlazi da su članovi Al Kaide bili sve zabrinutiji zbog špijuna u svojim redovima, bespilotnih letjelica kao i tajnih uređaja za prisluškivanje. Tako je Bin Laden jednom svom pomoćniku napisao da prilikom plaćanja otkupnine brzo ukloni kofer. Jednog posrednika u pakistanskom Pešavaru je upozorio da kuću napušta samo za vrijeme oblačnih dana. Pritom su ga očigledno brinule bespilotne letjelice koje je SAD koristio u borbi protiv ekstremista.

Bin Laden je u jednom dokumentu takođe napisao kako se različite džihadističke grupe koje se međusobno bore za prevlast trebaju koncentrisati na "zakletog neprijatelja" SAD umjesto da troše energiju na sukobe s vladama na Bliskom istoku i Zalivu.

( Deutsche Welle )