Acu Đukanoviću dosuđeno 10 miliona bez dokaza o propalim investicijama

Revizijom presude Osnovnog i Višeg suda u Podgorici konstatuje se da sudovi nisu utvrdili stvarnu dobitu koju bi premijerov brat, Aco Đukanović ostvario da je država ispoštovala ugovor o kupoprodaji zgrade Ministrastva unutrašnjih poslova (MUP), tkz. "Limenke" , prenosi današnji "Dan".

Revizijom je rečeno i da se u obračunavnaju štete trebalo voditi najnižom, a ne tržišnom cijenom.

Reviziju je podnio zaštitinik imovinskopravnih interesa, a ona je podnijeta zbog, kako se navodi u "Danu", bitne povrijede parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog stanja koju Vrhovni sud nije uvažio.

Vrhovni sud Crne Gore je donio presudu u slučaju "Limenka" kojom je odbio revizije kao neosnovane, i time je okončan sudski postupak koji se vodio po tužbi Aca Đukanovića protiv države Crne Gore, radi isplate naknade štete izmakle dobiti.

Tom presudom je premijerovom bratu isplaćeno 10,5 miliona eura.

Revizijom, koja je dostavljena „Danu”, konstatovano je da je za usvajanje tužbenog zahtjeva na ime naknade štete izmakle dobiti potrebno utvrditi da li bi po redovnom toku stvari Đukanović zaista ostvario finansijsku korist koju traži. Konstatovano je da je dosuđeni iznos koji je država vsć sada isplatila Đukanoviću proizvoljno određen, te da je sud optimistično predviđao da bi premijerov brat na prostoru „Limenke“ sagradio objekat i realizovao kompletnu prodaju.

Nalaz i mišljenje vještaka ne daje valjanu podlogu za utvrđivanje ocjene ove odlučne činjenice, a takođe ni za pravilnu primjenu materijalnog prava vezano za visinu štete izmakle dobiti. Naime, tužilac nije dokazao da bi u potpunosti realizovao investiciju i prodao sve poslovne prostore i garažna mjesta po tržišnim cijenama. Za tuženu je neprihvatljivo da se visina izmakle dobiti dosudi prema cijenama poslovnog prostora koji su plaćeni drugim investitorima, koju bi tužilac ostvario prodajom. Smatramo da je u nalazu trebalo poći od najniže cijene za tu lokaciju, s obzirom na to da tužilac nije dostavio dokaze da bi to zaista prodao. Za naknadu štete izgubljenu dobit, koju je vještak obračunao po tržišnim cijenama kao adekvatnu štetu za izgubljenu dobit, ni prvostepeni ni drugostepeni sud nemaju jasne razloge, što predstavlja povredu odredaba parničnog postupka navodi se u reviziji zamjenika zaštitnika Radomirke Raičević.

Konstatuje se da iako država ne spori da postoji izvjesna izgubljena dobit u poslu između MUP-a i Đukanovića, imajući u vidu da je ugovor o prenosu prava korišćenja sa mogućnošću sticanja prava svojine raskinut zbog neispunjenja bez krivice biznismena, odluka o visini izgubljene dobiti ne može se zasnivati na takvom nalazu vještaka građevinske i ekonomske struke. Upozorili su da on ne može biti činjenična osnova za odlučivanje, prenosi "Dan".

Kod nepostojanja ugovora o prodaji prethodno zaključenih od strane tužioca, moralo se voditi računa o najnižoj cijeni za tu lokaciju, jer se ne može poći od pretpostavke da bi i tužiočevi poslovni prostori bili prodati kao i ostalih investitora na toj lokaciji jer se radi o poslovnoj politici na tržištu smatrao je zaštitnik.

Vrhovnom sudu je ukazano da se stoga šteta izgubljena dobit ne može zasnivati na pretpostavljenoj mogugućnosti ostvarivanja dobiti, već na realnim podacima iskazanim ne samo u poslovanju Đukanovića već i ukupnim stanjem u društvu, posebno na tržištu nekretnina, „kada se ima u vidu da veliki broj poslovnih prostora i garažnih mjesta u Podgorici, čak i u strogom centru, ni sada nije prodat niti izdat u zakup“.

Smatraju da je Viši sud pogrešno cijenio da bi Đukanović na kupljenoj lokaciji sagradio objekat i realizovao kompletnu prodaju, cijeneći da je to optimistično predviđanje. Istakli su da je Viši sud stoga morao dati jasne razloge u pogledu ocjene dokaza da bi poslovni prostori i garažna mjesta bili prodati po cijeni koju su dali vještaci.

Propuštanjem prvostepenog i drugostepenog suda da ocijene navedsne okolnosti, ima za posledicu da je visina naknade štete proizvoljno odmjerena, zbog čega je materijalno pravo u ovoj pravnoj stvari pogrešno primijenjeno, smatra Raičević.

Zaštitnik je predložio Vrhovnom sudu da usvoji rsviziju i ukine presudu Osnovnog i Višeg suda i predmet vrati na ponovni postupak.

( Vijesti online )