Jačati kapacitete NVO da se bave socijalnim preduzetništvom

Nevladine organizacije (NVO) u Crnoj Gori koje se bave socijalnim preduzetništvom treba da iskoriste mogućnosti postojećeg zakonskog okvira kako njihove biznis ideje ne bi čekale usvajanje zakona koji uređuje tu oblast, poručeno je na predstavljaju Studije o socijalnom preduzetništvu.

Studija je predstavljena na okruglom stolu "Socijalno preduzetništvo u Crnoj Gori", koji je NVO Juventas organizovao u saradnji sa NVO SOS Telefon Podgorica i Koalicijom NVO-a "Za društvene promjene", a u sklopu projekta "Ubrzanje razvoja zajednice - SPEED UP", podržanog od Evropske komisije posredstvom Delegacije EU u Crnoj Gori.

Izvršna direktorica PR Centra Milena Kalezić, koja je radila na izradi studije, kazala je da u Crnoj Gori postoji određeni broj NVO, koje "baštine" vrijednosti socijalnog preduzetništva i koje su iskoristile mogućnosti koje im propisuju zakoni o nevladinim organizacijama, privrednim društvima, ili o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom.

Te organizacije, kako je pojasnila, imaju svoje proizvode ili servise koje plasiraju na tržištu.

"Jedna od preporuka koju smo izveli kroz Studiju jeste da treba i dalje raditi na jačanju kapaciteta NVO u smislu da koriste mogućnosti postojećeg zakonskog okvira kako bi formalizovali svoje biznis ideje i da te ideje ne bi čekale neko bolje vrijeme", navela je Kalezić.

Ona je kazala da se preporučuje i utvrđivanje subvencija, beneficija i drugih vidova podrške iz javnih sredstava, koje bi država trebala da ponudi socijalnim preduzećima, pri tom, kako je navela, ne ugrožavajući konkurentnost, finansiranje i egzistiranje drugih privrednih subjekata.

"Jedna od važnih preporuka je i bredniranje proizvoda socijalnih preduzeća. Vjerujemo da bi ovo jako pomoglo da proizvodi socijalnih preduzeća lakše dođu do tržišta", rekla je Kalezić.

U Studiji se, kako je dodala, preporučuje i formiranje nacionalnog Savjeta za socijalno preduzetništvo, koje bi bilo zaduženo za praćenje i implementaciju budućeg zakona i strategije o socijalnom preduzetništvu.

"Vjerujemo da se otvorio prostor za osnivanje Centra za socijalna preduzeća, mjesta gdje bi svi zainteresovani činioci društva, civilnog sektora, stručnjaci i donosioci odluka mogli da dobiju informacije o tome šta se dešava po pitanju socijalnog preduzetništva u Crnoj Gori", istakla je Kalezić.

Pravni analitičar Boško Nenezić, koji je radio na izradi studije, smatra da je Crnoj Gori potreban adekvatniji pravni i stimulišući okvir za razvoj socijalnog preduzetništva, a kako bi se unaprijedilo postojeće stanje, kako je naveo, moguća su tri načina za rješavanje ovog pitanja.

"Potrebna je izmjena zakona koji se tiču funkcionisanja i organizacije privrednih društava i svrstavanja socijalnog preduzeća kao novu vrstu privrednog društva, kao i izmjena postojećeg zakona o nevladinim organizacijama, kako bi se socijalno preduzeće svrstalo kao nova kategorija organizacija civilnog, neprofitnog sektora", naveo je Nenezić.

Kako je dodao, potrebno je i donošenje posebnog zakona o socijalnom preduzetništvu, kojim bi se definisali svi bitni elementi za osnivanje i funkcionisanje socijalnih preduzeća.

"Za usvajanje kvalitetnog zakona, potrebno je da se ispune određeni uslovi uključujići adekvatan stepen političke volje, dovoljno resursa da se uradi i implementira kvalitetan zakon, ali i vrijeme", ocijenio je Nenezić.

Izvršna direktorica NVO Juventas Ivana Vujović kazala je da studija predstavlja jedan od važnih aktivnosti projekta sa ciljem da se, kako je navela, skrene pažnja svih društvenih aktera o značaju socijalnog preduzeća za budući razvoj socijalne ekonomije kao i na neujednačen socio-ekonomski rast u Crnoj Gori.

"Studija teži tome da na praktičan i konkretan način ponudi moguća rješenja i preporuke za regulisanje formalno pravnog statusa socijalnih preduzeća te da pokrene dijalog svih zainteresovanih aktera, proje svega donosioca odluka, privrednog sektora i organizacija civilnog društva o potrebi postizanja konsenzusa i usvajanja adekvatnog pravnog okvira za razvoj socijalnog preduzetništva u Crnoj Gori", navela je Vujović.

Direktor Direkcije za mala i srednja preduzeća Aleksandar Pavićević rekao je da socijalna preduzeća na nivou Evropske unije čine deset odsto malih i srednjih preduzeća, dok zaposleni u preduzećima u EU, kako je objasnio, čine oko šest odsto od ukupnog broja zaposlenih u Uniji.

"U mnogim evropskim zemljama, ta preduzeća zbog koristi koja ostvaruju i vrijednosti koje stvaraju u društvu imaju određene fiskalne beneficije", naveo je Pavićević.

Crna Gora, kako je kazao, još uvijek nema adekvatnu zakonsku i podzakonsku regulativu za uspješno funkcionisanje socijalnih preduzeća, "pri čemu ne postoji dovoljan stepen znanja o potencijalima ovog sektora".

"Takođe, moram istaći da Vlada Crne Gore na tome predano radi. Nadam se da će nam današnja studija o socijalnom preduzetništvu u Crnoj Gori dati prave preporuke koje će biti implementirane u buduća zakonska rješenja", rekao je Pavićević.

Šefica sektora za odnose sa javnošću i marketing u Uniji poslodavaca Crne Gore Zvezdana Oluić smatra da je potrebno stvariti jasan pravni, zakonski i regulatorni okvira, koji treba da pravi jasnu razliku između socijalnih i postojećih formi preduzeća, a koji će, kako je navela, omogućiti adekvatno okruženje ovom tipu poslovanja te odgovoriti na ograničenja koja mogu otežati da se socijalna preduzeća razviju i ostvare misiju i cilj zbog kojih su započeli poslovanje.

"U Crnoj Gori prvi pokušaj kreiranja zakona o socijalnim preduzećima nije uspio jer se po mnogima desio u pogrešnom trenutku, a izostao je i važan korak u tom procesu. Naime, predloženom zakonskom rješenju nedostajala je adekvatna usklađenost sa Ustavom i drugim pravnim aktima naše države", podsjetila je Oluić.

( Vijesti online )