Kad je trebalo za telefone, građani su pomagali, za vodovod ne mare

Deseta sjednica SO Bar završena je raspravom o programima rada opštinskih preduzeća za 2016, najviše o planu Vodovoda čiji je direktor Zdravko Gvozdenović na primjedbe da se iz Zaljeva voda usmjerava prema Luci i Topolici, rekao da ona "samo na jednom mjestu prelazi Rikavac, kod mosta Božovića, odakle ide do Martinovića, i to nedovoljno".

"Razlog je što je vodovod pravljen 1963, a danas je tu nekoliko stotina objekata više. Za prihvat vode iz Regionalnog vodovoda trebalo je izgraditi šest rezervoara, sada se iz kredita KfW banke ušlo u gradnju dva - u Šušanju i u Sutomoru. Mi gubitke vode imamo na cijevima malih profila. Za razliku od uvođenja telefona, gdje su svi dali doprinos, niko se od građana tako ne odaziva za vodovodnu, a pogotovo za kanalizacionu mrežu", odgovorio je Gvozdenović odbornicima SNP i DEMOS Milenku Cebaloviću i Savu Vujoševiću.

Cebalović je zamjerio što nisu završeni neophodni rezervoari, što problem vodosnabdijevanja nije opsežnije tretiran u godišnjim barskim programima uređenja prostora, a Vujošević je istakao da se i ovdje vidi šta građanima "rade partijska preduzeća".

"U Kulturnom centru su planirali trošak za vodu od 15.000 eura, pa da svaki njihov radnik kopa kanale svaki dan i da se poslije toga tušira, to je mnogo, sumnjamo da se tu nešto provlači povodom izborne godine", rekao je Vujošević.

Gvozdenović je replicirao da taj plan obuhvata i utrošak svih ugostiteljskih lokala priključenih na mrežu Kulturnog centra.

"U vodovodu se radnici ne razlikuju po partijskoj pripadnosti, ako iko kaže da je ovaj direktor na nekoga uticao, ja ću se iseliti iz Bara", kazao je Gvozdenović.

Veliki trošak za struju je neminovan

"Neminovni su veliki troškovi struje jer imamo 53 pumpe, od kojih one za otpadne vode rade bez prekida 365 dana godišnje. Samo ljeti, mjesečne fakture za struju su nam od 48-53.000 eura i to je nemoguće promijeniti", rekao je Gvozdenović.

( Radomir Petrić )