Venecijanska komisija: Zakon o slobodi vjeroispovijesti važan za Crnu Goru
Sarađujemo sa nadležnim kada je taj Nacrt zakona u pitanju i finalno mišljenje ćemo dati čim nam se on dostavi“, poručio je Bukikio
Zakon o slobodi vjeroispovijesti veoma je važan za Crnu Goru, mora biti pravno usklađen sa standardima i uzeti u obzir posebnu situaciju vjerskih zajednica u državi, poručio je predsjednik Venecijanske komisije (VK) Đani Bukikio.
On je rekao da VK izučava Nacrt zakona, dodajući da su "neki elementi već gotovi".
"Taj zakon je izuzetno važan za Crnu Goru, tako da on, pored toga što treba da bude pravno usklađen sa standardima, mora uzeti u obzir i posebnu situaciju vjerskih zajednica u Crnj Gori“, rekao je Bukikio agenciji Mina.
On je kazao da je problem što je analiziranje Nacrta zakona od crnogorskog parlamenta odgođeno.
Bukiki je naveo da ne zna razlog odlaganja, ali smatra da su u pitanju izmjene Nacrta zakona kako bi on bio pravno usklađen sa standrdima.
"Sarađujemo sa nadležnim kada je taj Nacrt zakona u pitanju i finalno mišljenje ćemo dati čim nam se on dostavi“, poručio je Bukikio.
On nije mogao da prognozira na koje će zamjerke VK ukazati jer je, kako je podsjetio, Nacrt zakona još u fazi ispitivanja.
Ministarstvo za ljudska i manjinska prava uputilo je krajem avgusta VK Nacrt zakona o slobodi vjeroispovijesti.
U Mitropoliji crnogorsko-primorskoj smatraju da Nacrt zakona ugrožava ustavno načelo o odvojenosti crkve i države. Oni ocjenjuju da se oduzimanjem imovine crkvi krše ustavne i zakonske norme koje garantuju nepovredivost svačije svojine, pa i crkvene.
Crnogorska pravoslavna crkva (CPC) saopštila je da je Nacrt zakona opšteg karaktera i da je postavio najvažnije principe o odnosima države i crkve. CPC je načelno saglasna sa Nacrtom zakona.
U Islamskoj zajednici (IZ) smatraju da je Nacrtom jasno trebalo razgraničitu djelokrug nadležnosti između države i vjerskih zajednica u skladu sa principom odvojenosti vjerskih zajednica od države i poštovanja njihove autonomnosti.
IZ brine izostanak rješenja o povraćaju imovine koja im je oduzeta. Neprihvatljiv je, kako su kazali, i naziv zakona jer IZ nema vjeroispovijest, već samo vjeru.
Nacrt zakona o slobodi vjeroispovijesti neprihvatljiv je za Katoličku crkvu u Crnoj Gori. Oni poručuju da bi primjenom novog zakona ostali bez kompletne imovine, jer nemaju katedrala građenih poslije 1918., a to smatraju otimačinom.
Jevrejska zajednica u Crnoj Gori Nacrt zakona o slobodi vjeroispovijesti ocjenjuje kao dobar, ali bi njegov tekst trebalo doraditi.
( Mina )