Kalezić: Što prije usvojiti Zakon o registrovanom partnerstvu
„Istopolne zajednice u Crnoj Gori postoje, one su svuda oko nas i sve ih je više jer sve veći broj LGBTIQ osoba živi slobodnije nego ranije. Trajni partnerski odnosi postali su dio svakodnevnice LGBTIQ osoba, kao i problemi koje imamo zbog nemogućnosti da registrujemo naše zajednice“, rekao je Kalezić
Zakon o registrovanom partnerstvu mora biti usvojen što prije, jer taj akt može unaprijediti kvalitet života LGBTIQ osoba u Crnoj Gori, poručio je predsjednik Upravnog odbora organizacije Kvir Montenegro, Danijel Kalezić.
On je danas, na panel diskusiji o Zakonu o registrovanom partnerstvu, u okviru projekta „Doprinos unapređenju kvaliteta života LGBT osoba u Crnoj Gori“, kazao da LGBT zajednica okupljena oko Kvir Montengra i Montenegro Prajda smatra da taj akt ima potencijal da učini ono što Strategija unapređenja kvaliteta života LGBT osoba, u svom nazivu, obavezuje Vladu.
„Istopolne zajednice u Crnoj Gori postoje, one su svuda oko nas i sve ih je više jer sve veći broj LGBTIQ osoba živi slobodnije nego ranije. Trajni partnerski odnosi postali su dio svakodnevnice LGBTIQ osoba, kao i problemi koje imamo zbog nemogućnosti da registrujemo naše zajednice“, rekao je Kalezić.
Kako je naveo, zbog nepostojanja Zakona o registrovanom partnerstvu, LGBTIQ osobe nemaju prava da legalno posjete svoje partnere u bolnici i dobiju informaciju o njihovom zdravstvenom stanju ukoliko budu hospitalizivani. „Ne možemo ostvariti pravo na zdravstvenu zaštu po osnovu osiguranja našeg partnera ili partnerke, ukoliko jedan od partnera premine, drugi ne može naslijediti penziju".
"Ne možemo naslijediti ni imovinu u slučaju smrti partnera, jer sve što stičemo tokom života pravno nije prepoznato kao zajednička imovina. Ne možemo udružiti naša mjesečna primanja i na taj način ostvariti uslove za dobijanje kredota za kupovinu stana “, kazao je on.
Programska direktorica u nevladinoj organizaciji (NVO) Juventas, Jelena Čolaković, je, predstavljajući projekat „Doprinos unapređenju kvaliteta života LGBT osoba u Crnoj Gori“, kazala je da je njegov glavni cilj jačanje uloge civilnog društva i aktivista za ljudska prava u promociji ljudskih prava LGBT osoba, dok je specifični cilj doprinos implementaciji pravnog i strateškog okvira u oblasti ljudskih prava LGBT osoba.
„Očekivani rezultati projekta su smanjenje homofobije u opštoj zajednici, uključujući porodice, sa posebnim akcentom na manje razvijene lokalne sredine, poboljšan pristup pravdi, poboljšana dostupnost zdravstvenih, obrazovnih i socijalnih servisa, razvijanje javnih politika u odnosu na neodstajuća zakonska i podzakonska rješenja vezana za privatni i porodični život LGBT osoba“, navela je ona.
Kako je dodala, među očekivanim rezutatima projekta je i unapređenje kapaciteta aktivista za ljudska prava LGBT osoba i podsticanje umrežavanja sa institucijama sistema.
Task menadžer Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori, Mladenka Tešić, kazala je da Unija finansira projekat sa 146 hiljada eura.
Ona je ocijenila da je Crna Gora napravila nekoliko važnih koraka u zaštiti prava LGBT osoba, među kojima su povorke ponosa.
„Istovremeno, svjedoci smo da se i dalje dešavaju napadi da LGBT aktiviste, i da je održavanje slične manifestacije u Nikšiću zabranjeno u septembru prošle godine. EU očekuje od Crne Gore da garantuje bezbjednost svih svojih građana i da kazni sve one koji žele da ograniče slobodu drugih“, rekla je Tešić.
Izvršna direktorica NVO Juventas, Ivana Vujović, kazala je da projektom žele odgovoriti na probleme sa kojima se sočava LGBTIQ zajednica u Crnoj Gori, među kojima je i visok nivo homofobije u opštoj populaciji, uključujući porodice LGBT osoba, posebno na lokalnom nivou.
„Poslednja dostupna istraživanja i dalje upućuju da većina građana Crne Gore vjeruje da je homoseksualnost bolest. Neke od karakteristika ovog problema su: niska informisanost loklanih samouprava i lokalnih NVO-a o pravima LGBT osoba, time niska participacija u odgovoru na homofobiju“, navela je Vujović.
Prema njenim riječima, LGBT zajednica u Crnoj Gori se susrijeće i sa nejednakim pristupom pravdi, uključujući izostanak standarda ili poštovanja standarda u praksi sudstva, tužilaštva i zatvorskog sistema, kao i nejednakom pristupu zdravlju, obrazovanju i uslugama socijalnog staranja.
„Jedan od problema je i nedostatak pravne regulacije privatnog i porodičnog života LGBT osoba, koji uključuje i to da osobe te populacije nemaju na raspolaganju niz prava koja bi proizašla iz registrovanog partnerstva“, kazala je Vujović.
Koordinator u Institutu za pravne studije, Milorad Marković, kazao je da će Institut kroz projekat izraditi pravnu analize, koja će se, kako je objasnio, u najvećoj mjeri fokusirati na ustavno-pravni i zakonodavni okvir Crne Gore.
„Ta analiza neće biti fokusirana i ograničena samo na stvaranje novog pravnog akta koji će regulisati ovo pitanje, već će mu dati širu sliku pravnog sistema Crne Gore koji treba da pretrpi određene promjene kroz više pravih akata. Nije moguće donijeti ovaj zakon a da ostala pravna akta ne pretrpe određen izmjene i dopune“, naveo je Marković.
On je rekao da će Institut izraditi predlog zakona o registrovanom partnerstvu i zakonskih rješenja svih pravnih akata koji moraju biti izmijenjeni ili dopunjeni u dijelu koji tretiraju istopolne zajednice.
Projekat „Doprinos unapređenju kvaliteta života LGBT osoba u Crnoj Gori“ realizuju NVO Juventas i Kvir Montenegro, u partnerstvu sa Institutom za pravne studije.
Projekat je podržala Delegacija EU u Crnoj Gori, posredstvom Evropskog instrumenta za ljudska prava i demokratiju (EIDHR).
( MINA )