U regionu nema firme koja bi unaprijedila EPCG

Nema potrebe za ishitrenom prodajom manjinskog paketa akcija Elektroprivrede (EPCG). Vlada uspješno realizuje sporazum o izlasku A2A. Bez ikakvih naprezanja budžeta realizovali smo prvu polovinu aranžmana, pa trenutno imamo nešto iznad 70 odsto akcija, a već polovinom 2019. godine u potpunosti ćemo isplatiti A2A, kazala je u intervjuu za “Vijesti” ministarka ekonomije Dragica Sekulić.

Ona je navela da im interesovanja renomiranih energetskih kompanija prijaju i potvrđuju da imamo jedan funkcionalan i ozbiljan resurs.

“Naše strateško opredjeljenje je da taj resurs unaprijedimo. I za to nam je potreban partner. Ne kupac, nego renomirana energetska kompanija koja jasno dijeli naša razvojna opredjeljenja i koja je spremna da dalje razvija EPCG u zajedničkom interesu”, istakla je Sekulićeva.

Kada bi moglo doći do prodaje manjinskog paketa akcija EPCG, koji se investitori konkretno interesuju za partnerstvo u EPCG nakon izlaska italijanskog A2A i da li je zainteresovana Elektroprivreda Srbije?

Nacrtom programa ekonomskih reformi predviđena je prioritetna mjera optimizacije organizacione i vlasničke strukture energetskih preduzeća. Ne želimo da gubimo vrijeme za razvoj, ali ćemo prvo jasno definisati razvojne pravce i onda ući u priču o traženju partnera. Ova godina će u tom smislu biti godina strateškog odlučivanja. Kada je u pitanju bilo koja elektroprivreda iz okruženja, uz rizik da zvučim neskromno, ipak ću istaći da nije za očekivati da neka od njih može doprinijeti ozbiljnijem transferu znanja u EPCG. Naši energetski subjekti su ozbiljne kompanije u regionalnim okvirima, a kada birate strateškog partnera morate birati nekoga ko je mnogo napredniji od vas, ako iskreno želite razvoj. Nijesmo formalno dobili interesovanje bilo koje elektroprivrede iz okruženja.

Koje će kompanije biti u Planu privatizacije za 2019. i hoće li među njima biti Plantaža, Luke Bar, Montenegro Airlinesa?

Planom privatizacije za 2018. smo krenuli u privatizaciju Instituta „Simo Milošević“, Budvanske rivijere i Castelo Montenegro i sa privatizacijom ovih kompanija će se nastaviti i u 2019. godini, dok će resorna ministarstva u zavisnosti od interesovanja investitora i spremnosti ostalih kompanija za privatizaciju predlagati koja će kompanija još ući u plan privatizacije. On još uvijek nije pripremljen, tako smatram da je preuranjeno govoriti o „potencijalnim“ kompanijama.

Kroz projekat “biznis karavan” najčešće zamjerke privrednika bile su velike i brojne takse i naknade koje naplaćuju lokalne samouprave. Da li je urađena analiza i da li će biti njihovog ukidanja ili smanjenja, odnosno koje su konkretne mjere Ministarstva ekonomije protiv biznis barijera?

U saradnji sa kolegama iz Ministarstva finansija radimo na konkretnom setu mjera i predloga, a u vezi sa dodatnim unapređenjem biznis ambijenta. Sve dosadašnje aktivnosti i inputi koje smo dobili kroz projekat „Biznis karavan“, kao i kroz stalnu komunikaciju sa privrednicima i privrednim udruženjima su bili značajni za definisanje naših budućih aktivnosti i mjera na ovom planu. Ono na čemu smo radili u prethodnom periodu je kreiranje informatora koji će sadržati informacije o svim programima podsticanja razvoja biznisa u Crnoj Gori, sa državnog i lokalnog niva, međunarodnih institucija, privrednih udruženja... Na taj način, privrednici će ne samo moći da koriste benefite naših 10 programa, već će na jednom mjestu imati informacije i o svim ostalim mogućnostima koje se nude.

U Crnoj Gori formalno postoji više biznis zona, ali nijesu zaživjele. Da li su uzrok tome nedovoljne podsticajne mjere ili nema zainteresovanih privrednika? Da li imate plan kako da ih oživite?

Uredba o biznis zonama, koju je Ministarstvo ekonomije pripremilo u skladu sa Zakonom o regionalnom razvoju, postoji od 2016. Pored aktuelnih biznis zona od lokalnog značaja, od kojih su neke od njih zaista zaživjele, planiramo i osnivanje biznis zona od strateškog značaja. Takođe, u narednom periodu dodatno ćemo ojačati saradnju sa lokalnim samoupravama i planirati izdvajanje većih sredstva kada je u pitanju infrastrukturno opremanje biznis zona, kako bi podrška privrednicima i u tom dijelu bila još bolja.

Ova Vlada je naslijedila sve energetske projekte, planove za gradnju, još se nije odmaklo u toj oblasti: šta će biti završeno 2019. godine, koji projekti će biti pokrenuti, da li se odustalo od gradnje druge bloka termoelektrane u Pljevljima?

Da, ova Vlada zaista je naslijedila nekoliko značajnih energetskih projekata i morali ste primijetiti da većinu njih uspješno privodi kraju. Vjetroelektrana (VE) Krnovo puštena je u pogon u prvoj godini našeg mandata, VE Možura u drugoj, a u narednoj nas očekuje početak rada istorijski značajnog projekta podmorskog energetskog povezivanja između Crne Gore i Italije. Podsjećanja radi, puštene elektrane povećale su instalisanu snagu proizvodnje električne energije u zemlji za sedam odsto, pa za još četiri odsto, što su stope rasta nezabilježene još od puštanja u rad termolektrane (TE) Pljevlja 1982. godine. Realizujući ranije započete projekte pripremili smo i otpočeli implementaciju novih. Zaključujemo ugovor o zakupu zemljišta za gradnju solarne elektrane Briska gora, kapaciteta 250mw, dakle snage cijele jedne TE u Pljevljima. EPCG je pokrenula novi investicioni ciklus. Ovih dana je u toku odobravanje investicionog plana, intenzivno se radi na pripremi projekta VE Gvozd, optimizacija tehničkog rješenja HE Komarnica je pri kraju, pa nas već u 2019. mogu očekivati i ugovori o projektovanju i gradnji. Pripremamo tender za VE Brajići. Ništa manje važan je i investicioni ciklus CEDIS-a usmjeren konačnom rješavanju kvaliteta napajanja električnom energijom domaćinstava, posebno u ruralnim područjima. Dakle, pred nama je rijetko dinamična godina sa dosta novih gradilišta, ali i sa nekoliko bitnih ceremonija otvaranja energetskih objekata.

Kada je u pitanju II blok TE analize su u toku. Gorući dio problema smo uspješno zaokružili - postojeći blok će biti rekonstruisan i nema bojazni za termoenergetski lanac u Pljevljima, a koordiniramo i aktivnosti lokalne uprave, Vlade i EPCG kada je u pitanju toplifikacija. Uskoro se može očekivati i ispravka nedostataka koji su uslovili neizdavanje građevinske dozvole za gradsku toplanu, pa će taj dio projekta brzo dobiti punu potrebnu dinamiku.

Turci nijesu ispunili investicioni plan zbog nepovoljne situacije na tržištu čelika

Šta Toščelik, koji je jedan od najzatvorenijih investitora za javnost, radi u bivšoj Željezari Nikšić: da li je povećana proizvodnja na 400 hiljada tona, kako je najavljeno, koliko je otpušteno radnika, a koliko upošljeno novih, koliko je do sada uloženo?

Turska kompanija od 2012. posluje na prostoru bivše Željezare Nikšić. Toščelik je član “TOSYALI holding” grupe iz Turske, kompanije koja je renomirana u ovoj djelatnosti sa poslovnom istorijom dugom preko 60 godina i pristupom internacionalnom tržištu kapitala. Ova kompanija je, osim 15,1 miliona za kupovinu imovine Željezare Nikšić i dva miliona za kupovinu Radventa i Livnice do sada, investirala oko 10 miliona eura. Osim ulaganja u nove kapacitete, investicije su usmjerene u obnavljanje postojećih postrojenja, kao i u otklanjanje “uskih” grla u proizvodnji, čime se povećava produktivnost i obim proizvodnje, u skladu sa najvećim ekološkim standardima. Očekivanja su da će u ovoj godini proizvodnja biti na većem nivou od prethodne. Investitor još uvijek nije ispunio svoj plan investicija usljed nepovoljne situacije na tržištu čelika. Dinamika investiranja u proizvodnju i preradu čelika u narednom periodu prvenstveno će zavisiti od situacije na globalnom tržištu čelika. Jako je važno napomenuti da je u Toščeliku zaposleno oko 300 radnika koji redovno primaju plate, sa tendencijom rasta broja zaposlenih u skladu sa realizacijom investicionih aktivnosti. Redovno se isplaćuju svi porezi i doprinosi, podmiruju dobavljači i izvođači radova i jedan su od najvećih izvoznika, pa mogu sa pravom reći da značajno doprinose i ekonomskom razvoju Crne Gore.

Sve programe za preduzetništvo objediniće u jedinstven program

Malo je investitora koji su otvorili proizvodnju ili prerađivačku industriju. U čemu je problem, na koji način ćete to podstaći?

U cilju kontinuiranog unapređenja aktivnosti na polju razvoja preduzetništva i biznisa u Crnoj Gori, unapređenja biznis ambijenta i potreba same privrede, Ministarstvo ekonomije će početkom naredne godine sve programe namijenjene podršci preduzetništvu i razvoju malog i srednjeg biznisa u nadležnosti više direktorata, objediniti u jedinstveni program - program za unapređenje konkurentnosti privrede. Program će imati 10 programskih linija, a jedna se odnosi upravo na podsticanje direktnih investicija, a druga na modernizaciju prerađivačke industrije.Programom za unapređenje konkurentnosti privrede će se definisati aktivnosti i mjere za realizaciju finansijske i nefinansijke podrške potencijalnim i postojećim preduzetnicima, mikro, malim i srednjim preduzećima u cilju ojačavanja njihove konkurentnosti, kao i stvaranja snažnog, konkurentnog i izvozno orijentisanog sektora MMSP... Kroz ovaj program će se ministarsvo još više približiti privredi, maksimalno pojednostaviti procedure i administrativne korake u ocjeni samih aplikacija, od ranije vremenski ograničenih jednokratnih poziva produžiti rokove do utroška opredijeljenih sredstava, kako bi svi korisnici koji zadovolje kriterijume mogli da realizuju svoje aktivnosti. Na ovaj način doprinosimo kreiraju povoljnijeg biznis i investicionog ambijenta”

( Milorad Milošević )