Krivokapić: Stanje u medijima gore nego devedesetih

U Crnoj Gori je stanje u medijima gore nego devedesetih godina, kazao je predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić i ocijenio da politika, kapital i mediji pokušavaju da preuzmu slobodu društva.

On je rekao da je objektivno informisanje jedno od osnovnih prava i da je, kao za sve u istoriji, i za slobodu teško naći konačnu istinu.

„Svaka sloboda ima svoju zloupotrebu, a sloboda riječi, kao najveća sloboda, je u opasnosti od takvih zloupotreba“, poručio je Krivokapić na konferenciji „Sloboda izražavanja i odgovornost medija“.

Prema njegovim riječima, i u novinarstvu i politici je važno stati iza riječi, opstati iza riječi i od njih napraviti božansko djelo od čovjeka.

On je naveo da je Crna Gora opstala na riječi.

„Kada je ostatak svijeta otkrivao Ameriku, Crna Gora je otkrila štampanu riječ“, rekao je Krivokapić.

Drugi su, kako je kazao, bili bogatiji od Crne Gore. „Kupili su bolje riječi i bolje oklope 1493. godine, a mi smo kupili prvu štampariju i štampali prvu knjigu kod Južnih Slovena“.

Riječ je, naveo je, i tada za Crnu Goru bila ono na čemu je gradila svoj opstanak i prosperitet.

Krivokapić je, citirajući Tomasa Džefersona, naveo da, ako bi morao da bira između slobodne štampe ili vlade, uvijek izabrao štampanu riječ, a da nema vladu.

„To je bio značaj slobodne riječi za stvaranje velike demokratije. Za nas na Balkanu mnogo više lekcija o melting potu, o miješanoj naciji, o građanskoj naciji, o slobodnom čovjeku“, poručio je Krivokapić.

On je rekao da bez slobodne riječi ne bi bilo građanske države, građana kao stuba suverenosti i slobodne riječi.

Krivokapić smatra da politika, kapital i mediji pokušavaju da preuzme slobodu društva. „I ta zloupotreba pokušava da preuzme slobodu društva. I stvorena je nova politička moć“.

On je rekao da ne pripada onima koji vjeruju da će se mediji razvijati onako kako se bude razvijala demokratija.

„Ne. Niti politička elita niti mediji nemaju pravo na toliku komociju. Oni treba da otvore prostor za demokratiju“, poručio je Krivokapić.

Prema njegovim riječima, osnovna sloboda je sloboda riječi.

„Sloboda zaštite te riječi, sloboda standrada i objektivnosti i svega onoga što granatuju Ustav i međunarodni dokumenti“, dodao je on.

Krivokapić je kazao da javni servisi moraju bii objektivni, jer su zaštićeni jer su monopolski.

„Iako u većini saremenih ustava ne piše pravo na slobodno objektvno informisanje, ona je jedna od osnovnih prava da biste mogli odučivati i biti u demokratiji“, naveo je Krivokapić.

On, kako je rekao, vjeruje da je Crna Gora napravila iskorak zakonskom regulativom koja je već desetak godina na snazi. „Koliko god bio mučan put, on će prije ili kasnije biti otvoren“.

„Ali stanje u Crnoj Gori daleko je gore od onoga što smo mi kao zakondavci htjeli i stanje u Crnoj Gori, shvatite to kao ličnu impresiju, je gore nego tokom rata 90-ih“, ocijenio je Krivokapić.

Tada su, ako je kazao, zagađivači medijskog prostora u nešto vjerovli, u veliku Srbiju, Miloševićevu Jugoslaviiju. „U nešto se vjerovalo, a sada vjere nema“.

Ima, kako je dodao, suvo ekonomsko-finansijskog interesa i zaštite moći po svaku cijenu.

„I to je gora dijagnoza nego 90-ih, jer svako je političko vrijeme bez vjere je najgore vrijeme. Pogotovo kada tu destrukciju rade poslenici medijske riječi“, zaključio je Krivokapić.

Šef Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori, Mitja Drobnič, rekao je da je sloboda izražavanja srž demokratije i temeljno pravo o kojem se ne može pregovarati.

„ЕU smatra da je sloboda izražavanja prioritet u procesu pristupanja država EU kao što je Crna Gora”, kazao je on.

Drobnič je kazao da EU želi da Crna Gora i sve države kandidati iskorijene napade nad novinarima i da se svi takvi slučaji iz prošlosti procesuiraju, poput ubistva urednika dnevnog lista Dan, Duška Jovanovića.

On je ocijenio da javni servisi nose mnogo veću odgovrnost od drugih medija.

„Potrebno je da budu pokretačka dnaga i moramo podržati njihovu punu nezavisnost“, poručio je Drobnič.

Ambasador Belgije u Savjetu Evrope, Dirk Van Ekhout, rekao je da je pravo na slobodu izražavanja jedan od temelja demokratskog društva i da predstavlja jedan od osnovnih preduslova za njegov napredak i razvoj.

On je naveo da online i offline mediji predstavljaju najvažnije sredstvo za slobodu izražavanja u javnoj sferi, koje omogućava ljudima da koriste svoje pravo da traže i dobiju informacije.

„Vlade, parlamenti i civilno društvo i cijelo moraju zajednički djelovati u svim oblastima koje se odnose na slobodu izražavanja“, poručio je Ekhout.

Javni emiteri, kako je objasnio, oni imaju posebnu ulogu u pružanju visoko kvalitetnog sadržaja.

„Uloga javnog servisa je da osnaži demokratiju i socijalnu koheziju i da promoviše dijalog i uzajamno razumijevanje“, rekao je Ekhout.

On je ukazao da javni servisi moraju dobro funkcionisati i razvijati se unutar održivog okvira upravljanja koji podrazumijeva i neophodnu uređivačku nezavisnost.

„Kako bi to osigurali, vlasti moraju kreirati odnos koji uključuje javni servis i gdje su komercijalni mediji takođe očuvani“, pojasnio je Ekhout.

Mediji u Evropi, dodao je, suočeni su sa rapidnim promjenama.

„Uređivačka i politička nezavisnost i dalje treba da budu unaprijeđeni u velikom broju njih“, ocijenio je on.

Ekhout smatra da su pluralitet i diverzitet medija veoma važni, kao i transparentnost vlasništva nad medijima.

„Precizne informacije o vlasništvu nad medijima predstavljaju suštinsku komponentu medijskog pluralizma i zaštitu od korupcije“, poručio je on.

Ekhout je ukazao da je potrebno shvatiti jasnu vezu između slobode izražavanja i slobodnog demokratskog društva.

„Država mora zaštititi građane od ljudi koji žele da ih povrijede, ali moramo shvatiti da nas sloboda izražavanja čini stabilnijim, a ne manje stabilnim“, pojasnio je on.

Ekhout je upitao da li društvo čini bezbjednijim i sigurnijim kada novinari ne mogu da pozovu političare na odgovornost.

„Za većinu tema jasno je da li su u interesu javnosti, ali kod nekih je situacija komplikovana poput privatnosti“, dodao je on.

Ekhout je kazao da novinarstvo u demokratskom društvo ima ključnu ulogu, jer daje ljudima informacije koje su im potrebe da bi se uključili u društvo.

On je pozvao novinare na korišćenje Evropske konvencije onako kako je koristi sud u Strazburu.

Prema njegovim riječima, sloboda izražavanja napadnuta je sa mnogih strana, kao, na primjer, od ekstremista i masovne koncentracije vlasništva nad medija.

„Moramo je zaštiti offline i online“, zaključio je Ekhout.

Ovaj članak je napravljen u okviru partnerstva sa Monitoringom Balkana i Kavkaza (Osservatorio Balcani e Caucaso) za potrebe Evropskog centra za slobodu štampe i medija (ECPMF), a koji sufinansira Evropska komisija.

Sadržaj ovog članka je isključivo odgovornost “Vijesti”, i ni na koji način se ne može interpretirati kao stav Evropske unije.

( Mina )