Danski reditelj ponovo blista
Vinterberg (1969) je jedan od četvorice izvornih suosnivača kultnog pokreta Dogma 95 koji je krajem 90-ih razdrmao svjetski film
Konkurencija berlinskog festivala donijela je još četiri filma u borbi za nagrade. Od ta četiri, po mišljenju filmskog kritičara i pisca Jurice Pavičića (jutarnji.hr), jedan se izdvaja u uži krug kandidata za Zlatnog medvjeda. Riječ je o filmu “Kolektivitet” danskog redatelja Tomasa Vinterberga.
Vinterberg (1969) je jedan od četvorice izvornih suosnivača kultnog pokreta Dogma 95 koji je krajem 90-ih razdrmao svjetski film. Od tada do danas, nanizao je neujednačenu nisku filmova na engleskom i danskom. Vinterbergov film dešava se kasnih 70-ih u Kopenhagenu. Junaci su bračni par iz srednje klase koji nasljeđuje ruiniranu vilu. Kako je prevelika i preskupa za njih, odlučuju da pozovu krug prijatelja da se usele, da zajedno žive, kuvaju i dijele troškove. Sve ide po planu dok otac, inače arhitekta, u komunu ne useli i mlađu ljubavnicu.
Vinterbergov film, kako piše Pavičić, u dobroj je mjeri autobiografski, s obzirom na to da je reditelj i sam 70-ih odrastao u komuni. U ovom slučaju, međutim, “komunu” treba shvatiti vrlo uslovno, jer stanovnici kuće iz filma nisu hipiji izvan društva, nego integrisani ljudi srednje klase koji su do krajnosti doveli skandinavsku kulturu dijeljenja i tadašnju ljevičarsku ideologiju.
Od ostalih filmova prikazanih u protekla dva dana možda najintrigantniji je “Zero Days”, dokumentarni ekspozeAleksa Gibnija o Stuxnetu, kompjuterskom virusu američke NSA koji je bio predviđen za sabotažu iranskog nuklearnog programa, ali se krivicom Izraela raširio širom svijeta i postao prijetnja za sva industrijska i infrastrukturna postrojenja.
“Vijesti s planete Mars” komedija je francuskog režisera Dominika Mola o informatičaru čiji se život promijeni kad u kuću primi psihotičnog kolegu, vegetarijanskog ekstremistu. Film je Pavičić okarakterisao kao šarmantan ali nije sigurno da bi se mogao uplesti u diobu nagrada.
( Vijesti online )