Rabrenović: Alternativne sankcije su humanije, često djelotvornije po izvršioca krivičnog djela

Jačanje alternativnih sankcija dobar je iskorak u reformi pravosudnog sistema, ocijenjeno je na sastanku, koji je organizovalo Ministarstvo pravde Crne Gore u saradnji sa Centrom za međunarodnu pravnu saradnju iz Holandije (CILC) i Holandskim Helsinškim komitetom.

„Alternativne sankcije su mjere koje danas predstavljaju trend u savremneon svijetu izvršenja krivičnih sankcija, a naročito kada se radi o postupanju prema činiocima blažih krivičnih djela“, kazala je generalna direktorka Direktorata za izvršenje krivičnih sankcija Slavica Rabrenović.

Ona je na sastanku, na temu „Kazna rada u javnom interesu“, rekla da se kažnjavanjem alternativnim sankcijama postiže nekoliko efekata korisnih za društvo i za izvršioca krivičnih djela.

„Alternativne sankcije su humanije, vrlo često djelotvornije po izvršioca krivičnog djela. One daju bolje rezultate na planu reintegracije i resocijalizacije, jeftinije su od kazne zatvora i daju mnogućnost da počinilac krivičnog djela vrati dug društvu kroz društveno koristan rad“, kazala je Rabrenović.

Ona smatra da je politika jačanja alternativnih sankcija dobar iskorak u reformi pravosudnog sistema.

Ministarstvo pravde je postiglo rezultate u ovoj oblasti usvajanjem Zakona o izvršenju uslovne osude i kazne rada u javnom interesu, koji je, kako je kazala Rabrenović, uredio izvršenje alternativnih sankcija donešenim podzakonskim aktima.

Ona je napomenula da je sklopljen sporazum sa Ministarstvom zdravlja i Ministarstvom prosvjete u kojem su obuhvaćene sve zdravstvene i obrazovne institucije na teritoriji Crne Gore

„Stvorili smo Direkciju za uslovnu slobodu, imamo još dva službenika, a u otvorićemo dvije prostorije na sjeveru“, objasnila je Rabrenović, dodajući da će nakon toga aktivnosti usmjeriti na jug i središnji dio države.

Ona je kazala da će se obučavati službenici Direkcije za uslovnu slobodu i nosioci pravosudnih funcija, u svrhu integracije i podizanja nivoa svijesti o alternativnim sankcijama i jačanja saradnje izmedju lokalnih institucija, pravosudnih organa, zatvora i te Direkcije.

„Nijesmo više na startu imamo rezultate i pokazali smo da se u Crnoj Gori kazne mogu izvršavati“, poručila je Rabrenović. Direkcija za uslovnu slobodu sarađuje sa američkom ambasadom oko pomoći stručnjaka da se uradi specifikacija, kako bi mogli kupiti elektronsku narukvicu, za koju su, kako je Rabrenović istakla, obezbijeđen novac.

Koordinatorka jedinice za vladavinu prava za Zapadni Balkan u Ambasadi Holandije, Onny Jalink je kazala da ta država želi da stekne dobro znanje o tekućem stanju, vezanom za vladavinu prava, ne samo u Crnoj Gori već i u regionu.

Ona je poručila da sve države u regionu moraju da uspostave kriterijume i implemetiraju vladavinu prava.

„Nadam se da će ovaj projekat u Crnoj Gori biti regionalni najbolji projekat u ovoj oblasti“, kazala je Jalink, dodajući da je neophodno usvajanje evropskih standarda.

Ona smatra da je Crna Gora uspostavila važne korake, ističući uspostavljanje čvrstog institucionalnog okira, posebno u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, koji su uradili Tužilaštvo i Agencija za sprječavanje korupcije.

„Fokus je sada na jačanju tih institucija i postizanju mjerljivih rezultata, za koje je potrebno vremena“, poručila je Jalink.

Svi akteri u pravosuđu, prema njenim riječima, moraju sarađivati jer postoje krucijalni koraci koji se u budućnosti moraju napraviti.

„Usvajenjem Zakona o centru za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu stvoren je dobar pravni okvir za sistem sticanja znanja sposobnosti i vještina sudija i tužilaca u cilju obezbjeđivanja većih kvaliteta rada u pravosuđu“, rekla je sudija Senka Danilović.

Ona je poručila kolegama sudijama, koji pri odlučivanju imaju dilemu da li je kazna rada u javnom interesu dovoljna, da se služe latinskom izrekom „Ne sramoti kazna, sramoti razlog kažnjavanja“.

Načelnik Direkcije za uslovnu slobodu Đorđije Ivanović je kazao da se kazna izriče za krivična djela za koje je propisana novčana ili kazna zatvora do pet godina.

Direkcija je, prema njegovim riječima, do sada dobila oko 280 presuda kazne rada u javnom interesu.

„Imamo 38 pristiglih predmeta, deset u kojima su obavljeni razgovori i čeka se izvršenje kazne, 85 lica imamo na izvšenje kazne, 120 presuda je izvršeno, u 23 predmeta lica se nijesu odazvala ili su odbila zaključenje ugovora, a u pet predmeta imamo zamjenu kazne rada u javnom interesu za kaznu zatvora“, objasnio je Ivanović.

On je kazao da su Ministarstvo pravde i Direkcija, da bi mogla da postupaju po presudama, sklopili sporazume sa 13 crnogorskih opština (Podgorica, Cetinje, Herceg Novi, Danilovgrad, Kotor, Pljevlja, Nikšić, Bijelo Polje, Ulcinj, Mojkovac, Rožaje i Bar).

Ivanović je istakao da su sklopljeni sporazumi sa 51 pravnim licem na državnom i opštinskom nivou.

( MINA )