Eraković: Pacijenti će moći da ocijene ljekare

Direktor Kliničkog centra Jevto Eraković najavio je nove projekte za pacijente, koji će anonimno, ali i tokom liječenja, moći da ocjenjuju uslugu ljekara i medicinskog osoblja.

U razgovoru za “Vijesti” kazao je i da 2019. biti godina usavršavanja kadra. Podsjetio je i na to da je KC dobio oko 430 hiljada eura donacija u njegovom mandatu, da su uvedene brojne procedure i konsolidovana finansijska situacija. Tvrdi da slijedi dobrovoljna ali i obavezna edukacija zaposlenih, kao i da razmišljaju o nasljednicima direktora klinika koji će uskoro u penziju.

Koliko medicinskih aparata je Klinički centar dobio od početka vašeg mandata i da li se sva nabavljena oprema koristi ili je zbog nedostatka obučenog kadra uskladištena? Koliko donacija, u novcu, je Klinički centar dobio od početka vašeg mandata?

Sva nabavljena oprema je stavljena u funkciju. Najvrednija oprema koju smo dobili, uz podršku Vlade i na dobrobit pacijenata, je linearni akcelerator, magnetna rezonanca, angiograf, gama kamera…

Sva oprema je u funkciji, ali instistiram na dodatnoj edukaciji ljekara i srednjeg medicinskog kadra, tako da očekujem da u sljedećoj godini promovišemo potpuno nove modele snimanja na magnetnoj rezonanciji.

Osim standardne 3D tehnike zračenja, koje nam nudi novi linearni akcelerator, insistiraćemo i na primjeni radiohirurških tehnika radioterapije. Svu novu nabavljenu opremu mora da prati i edukacija ljekara, što nam je u 2019. godini sugurno najveći prioritet. U ovoj godini najveći akcenat ćemo da stavimo upravo na edukaciju kadra, na naše mlade doktore, kao i pozicionirane stručnjake. Dio edukacije biće dobrovoljan, dok će nešto biti i radna obaveza. Ova godina biće godina velikog usavršavanja. Nastavili smo trend doniranja u Kliničkom centru. Za pet mjeseci dobili smo nešto više od 430 hiljada eura u donacijama. Najveći dio donacija je oprema, dok smo dio dobili kroz projekte. Sva donirana oprema je u funkciji. Imamo princip dogovora sa donatorima. Oni se jave da su spremni da daju pomoć Kliničkom centru i onda odredimo šta je najneophodnije u tom trenutku.

Koji je najbolji segment Kliničkog centra, a koji zbog kadra ili nedostatka opreme pruža najmanje pacijentima i kojim ste najmanje zadovoljni?

Ja sam dugo u KC, nekih petnaestak godina. Svaki zaposleni zna kako funkcioniše koja organizaciona jedinica. Smatram da su ljekari uvijek bili najbolji đaci, kroz školovanje i usavršavanje, ljudi koji su najviše pružali na fakultetu. Kada su došli u poziciju da se zaposle, rade isto, jer su od prvog dana školovanja navikli da pružaju maksimum. Siguran sam, a znajući sve njih, da pružaju svoj maksimum u bilo kojoj organizacionoj jedinici da rade. Činjenica je da imamo određene segmente gdje još nismo napravili uslove rada kakve zahtijevaju evropski standardi. To je naša obaveza i očekujem da ćemo sa nekim novim investicijama, omogućiti prave uslove za rad i na Infektivnoj klinici, Klinici za dermatovenerologiju, Klinici za psihijatriju. Zadovoljan sam, naravno, angažovanjem zaposlenih na tim klinikama i njihovim odnosom prema pacijentima, ali nisam zadovoljan uslovima rada koje imaju. Imamo podršku Vlade i kroz IPA fondove već u narednoj godini možemo da očekujemo gradnju klinika za infektivne bolesti i dermatovenerologiju. Imamo već naznake da bi uskoro mogli da krenemo i sa gradnjom Klinike za psihijatriju.

Početak vašeg mandata obilježile su i kadrovske promjene na određenim klinikama. Da li ste bili nezadovoljni njihovim menadžerskim sposobnostima ili ste smatrali da postoje kvalitetniji menadžeri za te pozicije? Hoće li biti još kadrovskih promjena i gdje?

U okviru KC postoji četrdesetak organizacionih jedinica. Rad dosadašnjih direktora je apsolutno bio na zadovoljavajućem nivou, ali takođe mislim da su nova rješenja donijela novu energiju, novi kvalitet rada i smatram da će opravdati povjerenje. Svakako, na određenim rukovodećim pozicijama su ljudi koji će vjerovatno brzo ići u penziju, pa razmišljamo i o njihovim nasljednicima. Ovo je jedan dinamičan proces, gdje kroz svakodnevne aktivnosti procjenjujemo da li neko može bolje i efikasnije da obavlja posao. U svakom slučaju, ko god da dođe, smatram da će nastaviti ono što je započeo prethodnik. U ovom trenutku nemamo ništa što je goruće, ali je u najavi odlazak određenih direktora klinika u penziju.

Koje nove dijagnostičke i operativne procedure su urađene ili uvedene od kako ste direktor KC?

Prije svega bih istakao trombektomiju. To je metoda mehaničke ekstrakcije (uklanjanja) tromba iz krvnih sudova mozga, kod pacijenata koji su imali ishemijski moždani udar. Dakle, zajedno sa kolegama interventnim radiolozima i anesteziolozima ulazimo u prostor krvnog suda, vakum aspiratorom ili ekstraktorom hvata se i izvlači tromb i pravi nova rekanalizacija prostora koji je bio začepljen trombom. Krenuli smo sa tom procedurom i stali rame uz rame sa evropskim centrima u kojima se to radi. Moram istaći da je u Dječjoj bolnici krenula primjena novih operativnih procedura, tako da imamo primjenu laparoskopije u određenim segmentima u kojima do sada nije bila primjenjivana.

Rađena je transplantacija bukalne mukoze kod pacijenata koji su imali određene genitalne anomalije, to je takođe veliki napredak.

Što se tiče Klinike za onkologiju, uvedena je blokada H2 karcinoma dojke. Na klinici za genetiku i imunologiju sprovedena je procedura mikrodelekcije x hromozoma, što je važno kod utvrđivanja rijetkih bolesti. Na grudnoj hirurgiji je urađena uniportalna lobektomija, takođe prvi put u KC. Na Očnoj klinici vitroretinalna hirurgija (jedna od najsloženijih mikrohirurških operacija oka).

Ponosan sam što smo krenuli sa implementacijom projekta telemedicine. Očekujemo da će se razvijati u pravom smislu, da postignemo dobru konekciju ne samo unutar bolnica u Crnoj Gori, već i sa svim referentnim centrima u Evropi. Taj projekat radimo zajedno sa kompanijom M:tel.

Kakvo je finansijsko stanje KC? Da li ste dobili budžet za ovu godinu i kako ste zadovoljni izdvojenim sredstvima?

Evidentno je da su postojala i postoje dugovanja KC. To je problem koji se godinama nagomilavao. Zdravstveni sistem je dinamičan i u svakoj zemlji, uvođenjem novih procedura, tehnika i novih mogućnosti za naše pacijente apsolutno dovodi do povećanja troškova. Ukoliko želimo da poboljšamo kvalitet i proširimo spektar usluga koje pružamo, potpuno nam je jasno da i budžet mora da bude veći. Klinički centar je proteklih godina imao dinamiku razvoja i to je uzrokovalo postojanje dugova. Budžet nije bio projektovan na način da može da isprati sve te procedure.

Od kako sam došao na mjesto direktora Kliničkog centra, imamo ogromnu pomoć od Ministarstva finansija i Fonda za zdravstveno osiguranje. Značajno smo konsolidovali finansijsku situaciju u Kliničkom centru, u odnosu na stanje koje sam zatekao. Možemo mnogo rasterećenije ući u 2019. godinu.

Što se tiče projekcije budžeta za ovu godinu, najavljen je najveći budžet za zdravstveni sistem od Fonda za zdravstveno osiguranje, odnosno Vlade. Mi smo saopštili naša očekivanja i sa projekcijom razvoja potrebna sredstva za Klinički centar su oko 75 miliona eura. U svakom slučaju mi ćemo se prilagoditi sredstvima koja će nam opredijeliti.

Godinama se govori o korupciji u zdravstvenom sistemu. Prema istraživanjima, više od dvije trećine zaposlenih ljekara smatra da postoji korupcija u ustanovi u kojoj rade, dok se sistem zdravstva već dugo percipira kao najkorumpiraniji. Smatrate li da ima korupcije u KC?

Smatram da sva istraživanja i percepcija korupcija koja je prisutna u javnosti apsolutno ne odgovaraju realnom stanju. Mislim da najveći broj zdravstvenih radnika profesionalno i posvećeno radi svoj posao. Ukoliko postoje izolovani slučajevi, oni su stvarno takvi. Smatram čak da je zdravstveni sistem nepravedno etiketiran kao sistem gdje je prisutna korupcija. Jako me raduju istraživanja koja pokazuju da raste procenat povjerenja u zdravstveni sistem. Naravno, sa podizanjem nivoa kvaliteta zdravstvene zaštite, informisanjem pacijenata o njihovim pravima, mislim da će i ti izolovani slučajevi vremenom iščeznuti. Ja ne poznajem ljekare koji na bilo koji način uslovljavaju ljekarsku uslugu obezbjeđivanjem bilo kakve proitivusluge od pacijenta. Ja ne poznajem takve ljekare. Postoje različite glasine i nametnuta mišljenja u javnosti, ali mislim da to ne odgovara objektivnoj slici.

Ovih dana implementiramo projektat, koji se sastoji u tome da svaki pacijent koji uđe u Klinički centar ima na raspolaganju kutije za primjedbe i pohvale. Kutije će biti pored svakog ambulantnog punkta i na svakom odjeljenju. Građani će moći anonimno da daju svoje pohvale i primjedbe, a samo mi iz uprave Kliničkog centra moći ćemo da dođemo do rezultata.

U novu godinu ulazimo i sa projektom, zahvaljujući kojem će svaki pacijent koji je hospitalizovan ili njegova najbliža rodbina da budu u mogućnosti da popune evaluacioni list, odnosno, imaće priliku da ocijene rad doktora, sestara i zaposlenih u Kliničkom centru. Taj dokument biće sastavni dio istorije bolesti pacijenta.

Kako komentarišete to što je odnos nemedicinskog kadra i medicinskog kadra u KC 3:1? Zašto je broj nemedicinskog kadra toliko veći od zaposlenih ljekara, medicinskih sestara, tehničara…?

To jesu posljedice ranijeg zapošljavanja i popunjavanja kadra u Kliničkom centru. Taj način ne zadovoljava potrebe sistematizacije Kliničkog centra. Ovo je ustanova u kojoj se obavi 1,6 miliona usluga, imamo 40 hiljada hospitalizovanih pacijenata. Kroz Klinički centar prođe ogroman broj ljudi, jasno je da je i potreba za nemedicinskim kadrom prisutna. To su ljudi koji rade u tehničkim službama, u službama vešeraja, kuhinje, obezbjeđenja, IT sektoru, da bi jedan ovoliki sistem funkcionisao potrebno je i njihovo prisustvo.

Ono o čemu mi treba da razmišljamo, a to je iskustvo drugih kliničkih centara u razvijenim djelovima Evrope, jeste da se mnogi od ovih službi nemedicinskog dijela stavljaju na takozvani outsourcing. Dakle, nije nepoznato da postoji outsourcing za kuhinju, vešeraj i za druge segmente i da se na taj način možda postiže bolji i funkcionialniji rad. Mi smo to kandidovali kao jedan od mogućih projekata, ali ne žellimo brzo i preko noći da uđemo u realizaciju, dok se ne naprave pravi elaborati od nezavisnih konsultanata. Ti elaborate će ukazati da li je isplativije da se nabavi nova uoprema za te segmente, uz postojeći kadar, ili je isplativije da neki investitor uloži sredstva za nabavku opreme i sa postojećim radnicima uđe u partnerski odnos sa Kliničkim centrom.

Fond eksperata za više tretmana u KC

Da li ste nekada bili pacijent u našem zdravstvenom sistemu i kakva su vaša iskustva? Kako komentarišete to što se određeni broj funkcionera naše države liječi van granica Crne Gore? Smatrate li da imaju nepovjerenje u KC?

Imao sam priliku da koristim zdravstvene usluge u KC i svakako sam zadovoljan. Ne samo ja i moje kolege, već i mnogi članovi naših porodica se isključivo liječe u KC. Na osnovu iskustva i komunikacije sa ljudima koje ste pomenuli, mogu da vam kažem da i ti ljudi koje ste pomenuli imaju apsolutno povjerenje u KC. Nama je jasno da ne možemo u svim segmentima da pružimo nešto što mogu neki drugi evropski centri. Ideja nam je da, kroz Fond eksperata, najeminentiji ljekari edukuju naše da bi iste te usluge i tretman pacijenti mogli i ovdje da se ostvare. To je fond od 400 hiljada eura, koje smo uspjeli da dobijemo isključivo za edukaciju naših doktora.

( Ana Komatina )