Brisel: Prestati sa jednostranim zatvaranjima granica na Balkanu
Ističe se i da je razvijen mehanizam razmjene informacija i novi pristup saradnji i koorinaciji zemalja na balkanskoj ruti, kao i sveobuhvatna razmjena informacija između šefova policija o politikama i praksama na granicama i komunikacija i saradnja između graničnih vlasti
Zemlje na balkanskoj migrantskoj ruti ne bi trebalo da pribjegavaju jednostranim mjerama na granicama, a trebalo bi da ubrzaju izgradnju prihvatnih kapaciteta za migrante, ukazala je danas Evropska komisija u izvještaju o napretku u primjeni plana za rješavanje migrantske krize.
"Redovno su bilježeni slučajevi jednostranih odluka u jednoj zemlji, što ima domino efekat na zemlje na daljem putu. Povratak na organizovano upravljanje granicama na putu Istočnog Mediterana/Zapadnog Balkana je najhitniji prioritet za Evropsku uniju", navodi se u dijelu izvještaja za takozvanu balkansku rutu, pripremljenog za sastanak lidera EU 18. i 19. februara u Briselu.
U izvještaju se navodi da je potrebno hitno ubrzati povećanje smještajnih kapaciteta i dodaje da je dogovoreno da se duž zapadnobalkanske rute broj mjesta poveća za oko 50.000, od čega je oko polovina ispunjena ili je izgradnja kapaciteta u toku.
Evropska komisija je u izvještaju naglasila i da zemlje moraju da insistiraju na primjeni propisa EU o azilu i upravljanju granicama.
"Ljudi koji dolaze u EU moraju znati da će dobiti pomoć ukoliko im je potrebna, ali da nije na njima da odlučuju gdje će to biti u EU", navodi se u izvještaju.
Komisija je ocijenila da je ostvaren napredak u primjeni plana od 17 tačaka koji je utvrđen na liderskom sastanku 25. oktobra 2015. godine sa ciljem uspostavljanja postepenog, kontrolisanog i uređenog kretanja osoba po zapadnobalkanskoj ruti, a kao ključna pitanja izdvojeni su kontrola granica, kapacitet za prihvat i upravljanje tokom migracija medju zemljama koje su pod najvećim pritiskom.
Brisel navodi i da su Srbija, Slovenija, Hrvatska i Grčka preko mehanizma EU za civilnu zaštitu zatražile od drugih zemalja da im pošalju resurse za suočavanje sa teškom humanitarnom situacijom na svojim teritorijama, i da je 15 zemalja dalo ponudu za pomoć i dostavilo opremu poput šatora, vreća za spavanje i posteljine, predmeta za ličnu zaštitu, opreme za grijanje i osveteljenje i generatore struje.
Navodi se da će evropska agencija za koordinaciju upravljanja granicama Fronteks (Frontex) intenzivirati pomoć na grčkoj granici sa Makedonijom, kao i da je, budući da Fronteks ne može da radi dirketno na teritoriji Makedonije, u toku razrada altertativnih načina za pomoć.
Ističe se i da je razvijen mehanizam razmjene informacija i novi pristup saradnji i koorinaciji zemalja na balkanskoj ruti, kao i sveobuhvatna razmjena informacija između šefova policija o politikama i praksama na granicama i komunikacija i saradnja između graničnih vlasti.
Saopšten je podatak da je u 2015. od Turske u Grčku prešlo 880.000 osoba, od kojih je većina dalje išla zapadnobalkanskom trasom.
Izvještajem je obuhvaćena i primena mjera u Grćkoj i Italiji, a ocijenjeno je između ostalog da se prihvatna mjesta ne razvijaju dovoljno brzo, kao i da se ni premještanje migranata iz Grčke i Italije ni prinudno vraćanje ne odvijaju zadovoljavajućim tempom.
( Beta )