Agrobudžet manji za 300 hiljada eura

Najznačajnija novina u Agrobudžetu za ovu godinu je uvođenje podrške za uzgoj višegodišnjih poljoprivrednih kultura - vinove loze, voćnih vrsta, ljekovitog i aromatičnog bilja u privatnoj svojini. Iznos podrške je 160 eura po hektaru zasađene površine. Predviđen je ukupan iznos od pola miliona eura.

Agrobudžet za ovu godinu iznosiće 22,6 miliona eura što je oko 300 hiljada manje nego u prethodnoj godini. Donacijama iz EU fondova će biti obezbijeđeno 4,7 miliona eura, kreditom 1,75 miliona, a preostalo iz budžetskih prihoda.

Pravo na podršku za uzgoj višegodišnjih poljoprivrednih kultura imaju proizvođači upisani u registar i koji posjeduju zasad minimalne površine od 0,5 hektara, odnosno 5.000 kvadrata. Ukoliko se sabiraju površine od dvije ili više parcela, svaka od njih mora imati najmanje 3.000 kvadrata. Biljke u zasadu moraju biti pravilno geometrijski raspoređene, prizvođač mora poštovati principe dobre poljoprivredne prakse i redovno primjenjivati agrotehničke mjere. Rok za dostavljanje zahtjeva, kako je navedeno, je 30. maj ove godine. Ova mjera je uvedena u cilju postepenog prilagođavanja crnogorskih poljoprivrednika evropskom modelu podrške.

Najznačajnije smanjenje iznosa bilo je kod stavke institucionalni razvoj i jačanje poljoprivrede sa tri na 1,7 miliona eura. Ova stavka se odnosi na adaptaciju radnog prostora (600.000), nabavku laboratorijske opreme (600.000), nabavku softvera, vozila, konsultantske usluge,...

Podrška investicijama u poljoprivredi kroz MIDAS projekt smanjena je sa prošlogodišnjih 1,5 miliona eura na 300 hiljada. Ovaj projekat bio je priprema crnogorskih poljoprivrednika za konkurisanje za sredstva iz IPA fondova gdje će u narednom periodu uslovi za dobijanje podrške biti stroži. Ove godine će iz IPA projekta poljoprivrednici biti podržani sa 4,4 miliona eura, što je 900 hiljada više nego prošle godine. Kroz ovaj projekat poljoprivredniku se vraća 50 do 65 odsto investicije u gazdinstvo u cilju jačanja konkurentnosti.

Direktna plaćanja (premije) u stočarskoj proizvodnji formalno su smanjena sa 2,9 na 2,2 miliona, ali se ova razlika od 700 hiljada ove godine realizuje kroz drugačiju stavku “podrška unapređenju stočnog fonda”. Premije su i dalje ostale 70 eura u govedarstvu, po osam eura u ovčarstvu i kozarstvu i po 120 eura za tov junadi bikova i volova.

Premije po litru mlijeka ostaju šest centi, ali je ukupan planirani iznos smanjen sa 1,46 u prošloj godini na 1,36 miliona. Dodatna premije za količinu preko 5.000 litara i dalje će iznositi jedan cent, kao i premije od tri, jedan i dva centa za kvalitet kravljeg, kozjeg, i ovčijeg mlijeka. Ukupan iznos premija za kvalitet povećan je sa 100 na 200 hiljada.

Podrška jačanju otkupne mreže mlijeka smanjena je sa 300 na 260 hiljada eura zbog očekivanog smanjenja otkupa mlijeka koje dobija ovu premiju sa 26 na 23,5 miliona litara.

Podrška za uzgoj ratarskih kultura i krmnog bilja po hektaru je ostala ista, ali je ukupan iznos smanjen sa 640 na 600 hiljada eura. Podrška za proizvodnju duvana ostala je na 50.000, dok je podrška pčelarstvu djelimično povećana sa 148 na 150 hiljada eura.

Podrška razvoju vinogradarstva i vinarstva kao i voćarstva ostale su na istim iznosima od 300 i 350 hiljada eura, dok je za maslinarstvo povećana sa 120 na 200 hiljada, a za povrtlarstvo sa 260 na 320 hiljada.

Podrška za uzgajanje ljekovitog i aromatičnog bilja ostala je na 100 hiljada, dok je za unapređenje kvaliteta sirovog mlijeka smanjena sa 150 na 100 hiljada.

Podrška organskoj proizvodnji povećana je sa 200 na 250 hiljada, a uvedena stavka za podršku upravljaju stajskim đubrivom od 80 hiljada eura.

Ukupan program za ribarstvo povećan je sa 300 na 348 hiljada eura.

U mjere za poboljšanje kvaliteta života na selu biće uloženo 650 hiljada eura, dok su prošle godine bile predviđene 593 hiljade. Program staračkih naknada, zbog povećanja iznosa, povećan je sa 2,6 na 3,3 miliona.

Ove godine nema otkupa jagnjadi za penzionere

U Agrobudžetu za narednu godinu nema programa otkupa viškova jagnjadi, za šta je prošle godine bilo predviđeno 150 hiljada eura. Ova mjera praktikovana je posljednjih nekoliko godina uz obrazloženja da su ciljevi stabilizovanje dohotka proizvođača jagnjadi kroz otklanjanje sezonskog narušavanja sklada između ponude i tražnje i podrška ugroženim socijalnim grupama da po pristupačnim cijenama nabave jagnjad. Jagnjad iz otkupa prodavana su po pristupačnim cijenama i na rate udruženjima penzionera i sindikatima.

( Goran Kapor )