Ne žure da kontrolišu prihode

Zakon koji treba da definiše rad fonda za ugljovodonike i način trošenja novca od istraživanja nafte i gasa, još nije usvojen iako je Vlada do kraja 2014. godine trebalo da ga dostavi Skupštini.

Za izradu predloga zakona o fondu za ugljovodonike, zaduženo je Ministarstvo finansija od kojeg “Vijesti” očekuju odgovore na pitanja zašto predlog kasni i kada se može očekivati da se on uputi Skupštini.

Skupština je u julu 2014. godine usvojila Zakon o porezu na ugljovodonike kojim je predviđeno da se usvoji posebni zakon o fondu za ugljovodonike.

U fond će se slivati dio novca koji država prihoduje od poreza po osnovu ostvarene dobiti kompanija koje dobiju posao u istraživanju nafte i gasa u crnogorskom podmorju. Od ukupnog prihoda fondu će pripadati 85 odsto, a državnom budžetu ostatak od 15 odsto.

Zakon koji treba da se pripremi definisaće način rada fonda i trošenja novca koji će se u njega slivati.

Vlada je koncesiju za istraživanje nafte i gasa za četiri istražna bloku kod Ulcinja u četvrtak odobrila konzorcijumu koji čine italijanski Eni i ruski Novatek. Konačnu odluku o koncesiji donijeće Skupština. Ministar ekonomije Vladimir Kavarić očekuje da taj biznis počne ove godine.

Tender za istraživanje nafte je raspisan krajem jula 2013, a zatvoren je 15. maja 2014. Tender se odnosi na 13 istražnih blokova u crnogorskom podmorju. Osim Novateka i Enija, na javni poziv za dodjelu ugovora o koncesiji za proizvodnju ugljovodonika prijavili su se i grčko-engleski konzorcijum Enerdžin oil i Mediteranien limitid i američko-austrijski Maraton oil i OMV.

Nezavisni poslanik Mladen Bojanić, čiji je amandman o osnivanju fonda prihvatila većina u parlamentu, ocijenio je za “Vijesti” da ne postoji valjano opravdanje za veliko kašnjene usvajanja zakona o fondu za ugljovodonike.

“Evo nas već u 2016. godini, a još nema predloga tog zakona. Kako očekivati od Vlade da poštuje usmena obećanja kad krši jasne zakonske norme? Kako vjerovati Vladinim saopštenjima kad smo se više puta uvjerili da ona ne odgovaraju činjenicama?”, pitao je Bojanić.

On je dodao da je važan način formiranja tog fonda, njegovo vođenje i kontrola trošenja novca.

“Podsjetiću da se radi o potencijalnom značajnom novcu jer je predviđeno da se 85 odsto od poreza na ugljovodonike slije u budžet fonda”, kazao je Bojanić.

Aleksandar Damjanović (SNP) smatra da nije dobro što kasni dostavljanje zakona Skupštini. On podsjeća da je formiranje fonda bio uslov za širu podršku Skupštine Zakonu o porezu na ugljovodonike.

“Očekujem da ministar ekonomije objasni razloge kašnjenja i da se ta obaveza završi u najkraćem roku kako ne bi bespotrebno izazivala sumnje i opterećivala postupak istraživanja ugljovodonika i nadam se uspješne rezultate do kojih će isti dovesti”, kazao je Damjanović.

Prema njegovim riječima, fond definisan zakonom jedina je brana neadekvatnoj i politički obojenoj upotrebi potencijalnih prihoda od istraživanja i eventualne eksploatacije ugljovodonika i od javnog je značaja.

“Zato se ta zakonska obaveza mora tretirati kao prioritetna u narednim aktivnostima Vlade i resornog ministarstva u ovoj oblasti”, rekao je Damjanović.

Iz Ministarstva finansija “Vijestima” je u januaru prošle godine rečeno da su u fazi utvrđivanja koncepta zakona i da je po njegovom utvrđivanju potrebno da se proslijedi norveškom ministarstvu finansija na davanje savjetodavno-stručnog mišljenja. Naveli su da je izrada tog akta kompleksna i za crnogorske prilike nedovoljno poznata materija.

Bojanić: Formiranje fonda uslov za podršku ugovoru o koncesiji

Bojanić je kazao da nije upoznat sa detaljima koji su opredijelili Vladu da izabere italijansko-ruski konzorcijum jer ugovor nije dostavljen parlamentu, ali da ga neće podržati dok izvršna vlast ne ispuni zakonsku obavezu da donese posebni zakon o fondu.

“Prihodi od eksploatacije ugljovodonika mogu biti potencijalno visoki i nema baš nikakvog prostora za improvizaciju i naknadnu pamet. Jasni i precizni zakoni moraju biti preduslov za bilo kakav ugovor.

To naročito kada efekti mogu biti dalekosežni i kada te ugovore sklapate sa velikim i uticajnim kompanijama”, rekao je Bojanić.

Damjanović je kazao da je je dobro što je završena prva faza tenderskog postupka za istraživanje nafte i gasa u podmorju, i da očekuje da se nakon rasprave u Skupštini uspješno završi postupak.

“Zadovoljan sam što je prva faza zaokružena. Više puta u Skupštini sam javno ukazao da je ponuda rusko-italijanskog konzorcijuma najpovoljnija sa više aspekata. Iskazivao sam očekivanje da političke preference neće odnijeti prevagu nad ekonomskom logikom što se na sreću nije desilo. O detaljima ponude će se pričati u Skupštini. Očekujem da se, uz dodatna obrazloženja resornog ministra, uspješno zaokruži ta faza postupka”, kazao je Damjanović.

( Marija Mirjačić )