Zgrade mogu da dolete na Solanu
Iz uprave Eurofonda i Solane ranije su najavljivali da na dijelu zemljišta Solane žele da grade turističke sadržaje i apartmane za prodaju
Ustavni sud je poništio odluku Skupštine o izmjeni prostornog plana kojim su ulcinjska Solana i još desetak lokaliteta bili zaštićeni kao spomenici prirode i na kojima je bila zabranjena gradnja, a Službeni list će tu odluku objaviti u narednih nekoliko dana.
Danom objavljivanja odluke Ustavnog suda prestaće da važi odluka Skupštine iz jula 2012. godine i važiće rješenja iz prethodnog Prostornog plana koji na prostoru Solane omogućava izgradnju uz određeni niži stepen zaštite.
Generalni sekretar Ustavnog suda Biljana Damjanović kazala je juče “Vijestima” da je odluka donijeta na sjednici 15. novembra prošle godine, ali da je nakon obrade u redakcijskoj komisiji 3. februara poslata Službenom listu na objavu. Ona očekuje da odluka Ustavnog suda bude objavljena u narednih nekoliko dana.
U obrazloženju odluke Ustavnog suda navedeno je da je Skupština donošenjem ove odluke prekoračila ovlašćenja, povrijedila načelo saglasnosti pravnih propisa i time načelo vladavine prava. Konstatovano je da Skupština prije donošenja ove odluke nije donijela odluku o pristupanju izradi izmjene i dopune
Prostornog plana do 2020, kao i da je Vlada dostavila Skupštini negativno mišljenje na predlog izmjena i jer ovlašćeni organi nijesu bili sačinili nacrt odluke i utvrdili predlog.
Ocjenu ustavnosti odluke Skupštine pokrenuo je većinski vlasnik Solane Eurofond 17. avgusta 2012, dok je Ustavni sud 24. jula prošle godine donio rješenje o pokretanju postupka.
S obzirom na to da će nakon objavljivanja odluke važiti ranija verzija prostornog plana, Ministarstvo održivog razvoja i turizma Branimira Gvozdenovića i lokalne vlasti mogu donositi planove i projekte o gradnji na ovim lokacijama.
Iz uprave Eurofonda i Solane ranije su najavljivali da na dijelu zemljišta Solane žele da grade turističke sadržaje i apartmane za prodaju.
Zemljište Solane, 14 miliona kvadrata na Velikoj plaži, sada je u katastru upisano kao državno, a kompanija ima pravo korišćenja. Međutim, to bi se uskoro moglo promijeniti jer je Eurofond pokrenuo incijativu da im Savjet za privatizaciju izda mišljenje da je prilikom privatizacije Solane u procjenu vrijednosti akcija računato i zemljište i da su time za njega platili pravičnu vrijednost. Ako bi dobili takvo mišljenje, onda bi zemljište mogli upisati kao vlasništvo Solane i tražiti dozvole za gradnju.
Preduzeće Solana, ali i privatna firma članova uprave Eurofonda je tokom proteklih godina zemljište Solane, bez obzira što je državno, davalo kao hipoteku za nekoliko kredita kod Crnogorske komercijalne banke i Prve banke. Kod Prve banke se odnosi 70 odsto zaloga, a kod CKB 30 odsto. Ukoliko Savjet donose odluku koja će omogućiti upis zemljišta na Solanu, banke bi mogle aktivirati zalog.
Savjet, kojim predsjedava premijer Milo Đukanović, je u decembru pripremio takvu odluku, ali je ona pred samu sjednicu povučena. Tada su na problematičnost ove odluke na zajedničkoj konferenciji za novinare u Skupštini upozorili poslanik Dritan Abazović i ambasadorka Njemačke Gudrun Elizabet Štajnaker.
Ukinutom odlukom zaštitu imala i Solila, Ada, Platamuni...
U sada ukinutoj odluci Skupštine o izmjeni Prostornog plana, Solana je na nekoliko mjesta bila izbačena iz nabrajanih lokacija gdje je moguća gradnja, a postojao je i poseban pasus koji je glasio:
“Spomenici prirode i predjeli posebnih prirodnih oblika: Platije, kanjon rijeke Cijevne do sela Dinoša i kanjon Male Rijeke, kanjon Mrtvice, Tivatska Solila, Luštica, Morinjski zaliv, Šasko jezero, Ulcinjska solana sa knetama i Ada Bojana, uz sugestiju da se sagledaju i mogućnosti za zaštitu novih speleoloških objekata, visokoplaninskih glečarskih jezera, hidroloških fenomena (estavele - Gornjepoljski vir i dr, potajnice - Vidov potok i dr), geoloških i geomorfoloških fenomena (nalazišta sedre (siga, bigar) - Podmalinsko i Zukva, izuzetni kanjoni - kanjon Nevidio), pojedinih botaničkih i zooloških lokaliteta (zone kod Platamuna, ostrva Stari Ulcinj i ostrva Katići), reprezentativnih/monumentalnih stabala i sl. Za područja koja su predložena da budu zaštićena do 2009. godine: Tivatska solila, Ulcinjska Solana, Šasko jezero, Knete i Ada Bojana, zone kod Platamuna, ostrva Stari Ulcinj i ostrva Katići, u postupku evaluacije treba sagledati mogućnosti za stavljanje u veću kategoriju zaštite (regionalni park, rezervat)”.
Kako je Ustavni sud poništio cijelu odluku Skupštine, sada će važiti ono što je pisalo ranije: “Spomenici prirode i predjeli posebnih prirodnih odlika: Područja za stavljanje pod ove kategorije zaštite su predmet posebne zakonske procedure i niže prostorno-planske i urbanističke dokumentacije. Upravljanje ovim kategorijama zaštite vrši se na lokalnom nivou”.
Ovim će prestati viši nivo zaštite za sve ove lokalitete.
( Milorad Milošević, Goran Kapor )