Zenka: Samo MCP ne učestvuje u pripremi nacrta zakona
Sprema se rješenje da se državi vrati imovian koja joj je pripadala do 1920. godine
Ministar za ljudska i manjinska prava Mehmed Zenka kaže da je o Nacrtu zakona o slobodi vjeroispovijesti postignut visok stepen saglasnosti sa svim vjerskim zajednicama u Crnoj Gori, osim sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom, koja jedina uopšte ne učestvuje u pripremi zakona.
Zenka je u intervjuu Televiziji Vijesti potvrdio da Nacrt zakona predviđa da se državi vrati imovina koja joj je pripadala do 1920. godine, ali da akt još nije konačan, jer je cilj da se postigne što širi konsenzus.
Očekuje se i Zakon o slobodi vjeroispovijesti, nakon toliko odgađanja. Dokle se stiglo i ko radi na tom aktu?
Naše Ministarstvo ima izuzetno dobre odnose sa svim vjerskim zajednicama, izuzev malo sa SPC, već poznat je taj problem, plasiranje nekih priča... da se krivo komentariše izrada i nacrt toga zakona. Jednostavno, taj zakon će garantovati, u to sam siguran, svakoj vjeri ista prava u Crnoj Gori", rekao je Zenka.
Možete li navesti ko je uključen u izradu Nacrta zakona?
"Svi smo tu, razni ljudi, naše Ministasrtvo, kompletna Vlada je uključena... "
Vjerske zajednice?
"I vjerske zajednice. Pročešljali smo svaki član ovoga zakona i tu smo postigli visok stepen sinhronizacije naših stavova i mišljenja, izuzev sa SPC, nijesu spremni da sarađuju sa nama, što ne znači da ćemo mi stati na pola puta... naša vrata su širom otvorena za njih", rekao je Zenka.
Učestvuju li oni sada?
"Ne učestvuju, mi smo pokušali sa raznih nivoa", kazao je Zenka.
Da li Vi mislite da crkvena imovina treba da pripadne državi, kako je bilo predviđeno ranijim Nacrtom, koji je izazvao ogromnu polemiku?
"Probleme imovine ima i srpska zajednica, te strahove ima i katolička zajednica u CG, nije samo strah SPC. Uzurpacija, ili nacionalizacija ili neki drugi naziv - toga nema, ne predviđa to taj zakon, daleko je od toga, nego jednostavno taj zakon predviđa ono što je bilo državno to ostaje državno, ono što je pripadalo crkvama to ostaje crkvama, ili džamijama, ili katoličkoj zajednici, ili jevrejskoj. 1920., do tada što je bilo državno, ako je tada bila državna, ovaj zakon predviđa da ostane državna, ali kako će na kraju biti... ovo što ja zborim ne znači da je krajnja riječ. Cilj nam je da ima što manje tenzija, a ovaj se zakon mora donijeti, bez ovog zakona ne možemo ni da razmišljamo da idemo ka EU", rekao je Zenka.
( Ljubica Milićević )