"Četnici" se sa borova spustili na parkovski mobilijar: Opasno po ljude i životinje

Dosad viđan uglavnom samo kao paučina na drveću u podgoričkim parkovima, gusjenice borovog litijaša ili borovog četnika, kako ga još zovu, ovih dana se mogu vidjeti i na mobilijaru u parku na Ćemovskom polju.

Na Facebooku su objavljene fotografije na kojima se može vidjeti kako kolona tih štetočina šeta klupama postavljenim u dijelu parka.

Na Ćemovskom polju, nedaleko od terena Fudbalskog saveza Crne Gore, tokom protekle godine su rekonstruisani trim staza, dječiji park i napravljen park za pse, pa je taj prostor postao omiljeno mjesto za boravak mještana naselja Stari aerodrom i Konik, ali i onih iz drugih djelova grada.

Iz Fitosanitarne uprave su u više navrata upozorovali na pojavi borovog litijaša, navodeći da su gusjenice obrasle žarnim dlakama, koje mogu izazvati razne elergijske reakcije na koži. Iz Fitosanitarne uprave su upozorili da bi, prilikom uništavanja gnijezda gusjenica čije su dlačice vrlo otrovne, lica koja izvode skidanje i uništavanje gnijezda trebalo da zaštite djelove tijela koji su izloženi direktnom kontaktu sa gusjenicama (lice i ruke).

Borov četnik je opasan za ljude, pogotovo one sklone alergijama. Osobe koje dođu u dodir sa dlačicama borovog četnika imaju reakcije poput crvenila na koži i velikih fleka i preporučljivo je da se odmah jave ljekaru. Portal DalmacijaNews.hr, u tekstu o pojavi borovog četnika u parku Marjan, piše da je preporučljivo da osobe sklone alergijama zaobilaze borove šume u vrijeme pojave ove štetočine, te navodi da je, osim za ljude, borov litijaš jako štetan i za životinje, naročito za pse, koje slatkasti miris gusjenica mami da njuškaju i gurkaju gusjenice nosićem.

Veterinar Ivica Bošnjak kazao je za taj portal da pri kontaktu psa sa gusjenicom (čak i mrtvom) dolazi do naglog oticanja njuške, da se psu zatvaraju oči, psa počinje da svrbi glava, a reakcija je ponekad tako jaka da psi i povraćaju.

Ako gusjenicu poliže, jezik psa može da natekne tako da za nekoliko minuta pas ne može da zatvori njušku, a moguće je da dođe i do nekroze, te usljed toga i otpadanja dijelova jezika.

"Borov četnik je jako opasan za pse koji dođu u kontakt s njima. Lokalna alergijska reakcija javlja se najčešće na području njuške jer pas to njuška pa ga tako dotakne. Onda u tom smislu postoji i opasnost od alergijske reakcije jer imate oticanje okolnog tkiva, nekrozu jezika pa može doći, ako se pravovremeno ne reaguje, do gušenja i drugih komplikacija po život opasnih za psa", kazao je veterinar Bošnjak.

Borov četnik je jedna od najznačajnijih štetočina bora. Rasprostranjen je u području Mediterana i uglavnom ga ima tokom cijele godine. U posljednjih nekoliko godina zabilježeno je njegovo pojačano prisustvo, koje je vjerovatno izazvano relativno toplim zimama, ali i nedostatkom njihovih prirodnih neprijatelja. Borov četnik se najradije zadržava na crnom boru, ali napada i alepski, primorski i brucijski bor. U prvom redu napada slabija stabla, a prilikom masovne pojave i potpuno zdrava. Napadnute grane se za veoma kratko vrijeme osuše, a ukoliko se to ne spriječi, može dovesti do propadanja cijelog stabla. U vrijeme masovne pojave može nanijeti velike štete šumama.

Na sajtu Fitosanitarne uprave se navodi da se borov četnik pojavljuje u drugoj polovini jula i avgusta, zavisno od uslova sredine. Nakon kopulacije ženka polaže jaja u tzv. jajnim leglima. Obično položi 70 do 300 jaja tako što slijepi nekoliko iglica bora u vidu valjka dužine 3 do 4 cm. Gusjenice se pile otprilike nakon mjesec dana i hrane se u blizini jajnog legla ovogodišnjim iglicama. Mladi izbojak se osuši, a gusjenice se sele na novo mjesto. To rade još nekoliko puta i kada pređu u treći larveni stupanj počinju da prave gusjeničje gnijezdo (zapredak). U zapretku ostaju do kraja razvića i isključivo noću izlaze da se hrane jedući cijele iglice. Ukoliko su spoljni uslovi povoljni ne prestaju sa ishranom ni tokom zime. U februaru počinju da odlaze u zemlju radi čaurenja odnosno prelaska u stadijum lutke. Gusjenice se kreću u povorkama odnosno četama pa otuda i domaći naziv vrste. U slučaju da i na jednom stablu stablu ponestane hrane sele se na drugo, takođe u koloni. Leptiri izlijeću tek u toku jula. U manje povoljnim uslovima gusjenice se mogu naći na borovima do maja.

Borov četnikje prisutan u skoro svim podgoričkim parkovima. Iz Udruženja ljubitelja Gorice i prirode su krajem januara organizovali akciju uništavanja ove štetočine. Zoran Bojović iz tog Udruženja "Vijestima" je tada kazao da će, u cilju temeljnije borbe protiv ove štetočine, pokušati da, u saradnji sa Zelenilom, organizuju akciju.

Iz „Zelenila“ tvrde da od decembra uništavaju borov litijaš

Ekipe „Zelenila“ će tokom ove i naredne nedelje uništavati gnijezda borovog litijaša na lokaciji park šume Gorica, kao i na dječijim igralištima na kojima gravitiraju stabla crnog i alepskog bora.

Iz ovog preduzeća apeluju na direktore osnovnih i srednjih škola, da se obrate „Zelenilu“, ukoliko primjete borov litijaš, kako bi preventivno i pravovremeno djelovali.

Pomoćnica izvršnog direktora Tijana Perović je istakla da ekipe „Zelenila“ od decembra prošle godine u kontinuitetu rade na uništenju ove štetočine.

„Akcija čišćenja je započeta od park šume Ćemovsko polje kod stočne pijace, ka podvožnjaku prema Zeti, Zlatičke šume, a uklanjanje je izvršeno i kod Osnovne škole “Sutjeska”, na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog, kod Poreske uprave“, kazala je Perovićeva.

Perović je napomenula da razmnožavanju i širenju ove štetočine pogoduju neuobičajno visoke temperature za ovo doba godine, dodajući da stručna lica „Zelenila“ vrše mehaničko uklanjanje i spaljivanje gnijezda. Radi održavanja biološke ravnoteže, hemijsko tretiranje nije dozvoljeno.

Galerija

( Damira Kalač, Milica Đurović )