Mogu da vrate 20 miliona eura u budžet, neće tradicionalne metode
Stanković je građanima kazao da, iako je izazvao mnoga kontroverzna mišljenja, novi institut Sporazuma o priznanju krivice smanjuje postupak i umanjuje njegove troškove
U državni budžet biće vraćeno skoro 20 miliona eura ukoliko se sklope tri predložena sporazuma o priznanju krivice, što je skoro tri puta više nego u Hrvatskoj 2014. godine, poručeno je na građanskom satu u CDT-ovom Info centru.
Gosti građanskog sata bili su Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković i Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.
Stanković je građanima kazao da, iako je izazvao mnoga kontroverzna mišljenja, novi institut Sporazuma o priznanju krivice smanjuje postupak i umanjuje njegove troškove.
„Koliko je efikasan, može se vidjeti u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je više od 90 odsto predmeta rješeno ovim institutom, pravljena je i anketa koja pokazuje da u toku radnog vremena svake dvije sekunde sklapan neki sporazum o priznanju krivice“, rekao je Stanković, prenosi portal CDT.
On je naglasio da kod Sporazuma konačnu riječ daje krivični sud i da on može da služi kao dokaz u ostalim krivičnim postupcima.
Tokom građanskog sata saopšteno je da je u predmetima iz nadležnosti Uskoka tokom 2014. doneseno ukupno 595 osuđujućih presuda, od čega su 424 presude donesene na temelju sporazuma.
Tokom 2014. od okrivljenih je oduzeta imovina u vrijednosti od preko devet miliona eura. Od navedenog iznosa, oko 7,7 miliona se odnosi na kaznena djela korupcije, dok se preostali iznos odnosi na organizovani kriminal i ostala djela.
Glavni specijalni tužilac pojasnio je da tradicionalne metode nijesu dale rezultate jer su organizovane kriminale grupe vrlo sofisticirane, te da sada koriste nove mjere poput tajnog nadzora, svjedoka saradnika ili Sporazuma o priznanju krivice.
„Počinioci su do sada uspješno izbjegavali da budu kažnjeni. Mjere, svjedok saradnik i Sporazum moraju to da promijene. Čini nam se za sada da te nove metode dobro koristimo“, kazao je Katnić.
Stanković je pojasnio da sankcije mogu biti zatvorske i novčane, ali da novčana kazna ne znači da se dalje neće ispitivati imovina optuženih.
„Sporazum o priznanju krivice ne ograničava da se paralelno vodi finansijska istraga. To je potpuno odvojen i paralelni postupak i za sve što se utvrdi da je neki počinilac stekao na nezakonit način tužilaštvo će da preduzme mjere trajnog oduzimanja imovine“, dodao je on.
Kako je rekao, pri odmjeravanju kazne posebno se cijeni da li je učinilac svojim iskazom doprinio da se rasvijetli činjenično stanje.
Okrivljenom se može izreći blaža kazna ako to dovodi do rješenja krivičnog djela i ako to olakšava otkrivanje ili sprečavanje drugih krivičnih djela, ali i ako postoje naročito olakšavajuće okolnosti.
Katnić je dodao da je u toku da dokažu krivicu još nekih pravnih lica, gdje je šteta desetine miliona eura.
Tužioci su poručili da sporazum mora biti u skladu sa drugim izvedenim dokazima i pozvali dobronamjerne građane da ih podrže jer, kako tvrde, cilj toga nije zloupotreba nego vraćanje protivpravne koristi.
Na pitanje da li su u toku pregovori i kada će biti formiran Specijalni tim, glavni specijalni tužilac je kazao da pregovora više nema, da je on dao predlog i da je Tužilaštvo uputilo Ministarstvu pravde inicijativu za izmjenu zakona kako bi se precizirao način formiranja tog tijela.
( MINA )