Uobičajena zima na Orjenu

Iako su na osnovu meteoroloških prognoza iz Alpinističko-speleološkog odsjeka planinarskog kluba (PK) „Subra“ upozoravali na ekstremno niske temperature i jake, na udare orkanske bure u planinskom zaleđu, vremenske prilike, proteklih dana bile su na nivou prosječnih iz prethodnih godina.

“Najsnjegovitija zima je bila 2006-2007. godina, kada je kod doma Za Vratlom (1160 m) bilo 2 metra snijega, a na okolnim vrhovima oko 2 i po metra. Naravno, na Orjenskom sedlu i vrhu Orjena bilo ga je i dosta više”, kaže Željko Starčević iz PK Subra.

Ali je zato zima prije tri godine bila bez snijega, ne toliko topla koliko suva.

“Cijelu zimu se automobilom moglo izaći na 1600 m, na Orjensko sedlo, a prvi snijeg pao je tek na proljeće”, navodi Starčević.

“Najhladnije jutro od minus 17 stepeni, kod doma Za Vratlom zabilježemo je u ranim 90-im. Bilo je vedro i tiho vrijeme, pa se hladni zrak skupljao u Kamensku ravan. Na vrhovima iznad je bilo znatno toplije zbog toplotne inverzije”, objašnjava Starčević.

On ističe da je problem Orjena što nema stalno i na nauci zasnovano uzimanje meteo podataka.

“Umjesto toga prisjećamo se vremenskih (ne)prilika “iz glave”. Jedna bolja automatska mjerna stanica bi sve to riješila, a to danas više nije ni velika investicija - oko 2,5 hiljade eura. Bila bi najkorisnija na Vrbanju. Značajna je za sakupljanje baznih podataka za bilo kakvo ozbiljno planiranje”, ističe Starčević.

Orjen je poznat i po ogromnoj količini padavina i dugotrajanom sniježnom pokrivaču. Crkvice su, sa prosječno blizu 5000 mm godišnje, mjesto sa najvećom količinom padavina u Evropi, a snijeg deblji od 30 cm održava se 30 do 120 dana u toku godine. Orjenski led koji ne nestaje ni u najvrelijim ljetnjim danima, stanovnici sela su još prije Drugog sjetskog rata, u vrećama I na konjima, tokom ljetnih mjeseci donosili na obalu i prodavali gostioničarima.

Orjen je sa 1.894 metra najviša planina na Jadranu. Taj planinski masiv pripada Crnoj Gori, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, ali su svi vrhovi u Crnoj Gori. Najviši vrh je Veliki kabao, na nadmorskoj visini od 1.894 metra.To je najatraktivniji vrh Orjena sa koga se pruža pogled kilometrima - od albanske obale do ostrva Lastovo u Hrvatskoj. I na dobar dio Crne Gore i Bosne i Hercegovine.

Na Orjenu je više od 80 kilometara obilježenih staza, a na njemu se mogu naći brojne endemične biljne vrste - orjenska hudika, kuglasto devesilje, pregranati koromač. Orjen je privlačan i zbog materijalnih ostataka iz prošlosti, prije svega, austrougarskih fortifikacionih objekata, puteva i pješačkih staza.

Na Orjenu je i rekonstruisani planinarski dom Za Vratlom u čije je osavremenjivanje temeljnu rekonstrukciju uloženo blizu pola miliona eura.

( Slavica Kosić )