Cenzura - u granicama nadležnosti

Ministarstvo kulture ne smatra da izmjene i dopune Zakona o državnim simbolima narušavaju umjetničke slobode i pravo na kreativnost i izražavanje, ističu iz Direktorata za kulturnu baštinu i Direktorata za stvaralaštvo, uz objašnjanje da “umjetnička scena nije ničim, a posebno ovim propisom, ugrožena”.

“Intencija zakonskih normi nije postizanje cenzure i ograničavanja umjetničkog izražavanja, već obaveza poštovanja državnih simbola, njihova upotreba i zaštita, a u prilog govori činjenica da od donošenja Zakona, 2004. godine, umjetnička javnost nije izrazila stav o ugroženosti umjetničkog izraza uopšte”, navode iz ovih direktorata.

U zakonu, međutim, piše da će se novčanom kaznom od 1.000 eura do 20.000 eura kazniti za prekršaj pravno lice, ako: “upotrijebi Grb i Zastavu u umjetničkom stvaralaštvu, nastavnom i obrazovnom radu na način kojim se narušavaju javni moral, ugled i dostojanstvo Crne Gore; na Grbu ili Zastavi izvrši bilo šta, ispravi, doda ili izmijeni; upotrijebi Grb i Zastavu kao robni ili uslužni žig, uzorak ili model ili kao bilo koji drugi znak za obilježavanje roba ili usluga; upotrijebi oštećeni ili za upotrebu nepodobni Grb ili Zastavu; zastavu postavi tako da dodiruje tlo ili kao prostirku ili zavjesu; u tekstu ili melodiji Himne izvrši bilo kakvu izmjenu; izvodi Himnu na način i u prilikama koji vrijeđaju ugled i dostojanstvo Crne Gore”.

Nije navedeno ko će i po kojim kriterijumima utvrđivati kako umjetnici korišćenjem državnih simbola u svojim domenima slobode izražavanja narušavaju javni moral, ugled i dostojanstvo Crne Gore. Umjetnička platforma Kultura Korektiv reagovala je odmah po usvajanju Predloga o izmjenama i dopunama ovog zakoga koje je Skupštinski Zakonodavni odbor podržao 25. januara u parlamentu, ističući da takvo sprovođenje vodi cenzuri i autorcenzuri.

“Ograničavanje načina na koji nacionalni simboli mogu biti korišteni u umjetničkom stvaralaštvu neminovno vodi do politizacije umjetnosti i stvaranja atmosfere cenzure i autocenzure u kojoj se ograničavaju osnovne slobode pojedinaca, sloboda govora i umjetničkog izražavanja”, saopštile su Lenka Đorojević i Natalija Vujošević iz Instituta za savremenu umjetnost (ISU) koji je dio platforme Kultura Korektiv.

Iz Ministarstva kulture se pozivaju na Ustav kojim je garantovana zabrana cenzure i kažu da su “izmjene i dopune navedenog zakona usaglašene sa Ustavom”.

“Dakle, nema govora da izmjene i dopune Zakona dovode do bilo kojeg oblika cenzure. Podsjećamo da su Zakonom o kulturi propisana načela ostvarivanja i razvoja kulture”, pišu iz direktorata za kulturnu baštinu i stvaralaštvo i dodaju:

“Izmjene i usaglašavanje zakona su reakcija na dešavanja koja se prvenstveno odnose na organizovanje skupova i plasiranje neistinitih istorijskih navoda, a samim tim narušavanje ugleda države i njenih simbola, kao i na očekivanja javnosti da se preduzmu odgovarajuće mjere. Sa intencijom da se preduprijede buduća negativna djelovanja, u više navrata smo sa posebnom pažnjom sagledali legislativu i mogućnosti pravilnog reagovanja, ne izlazeći iz granica sopstvene nadležnosti”.

Kultura Korektiv koja okuplja udruženja, organizacije, formalne i neformalne grupe i pojedince koji djeluju u polju kulture i umjetnosti u Crnoj Gori tvrdi da su ovakve mjere ograničile rad i stvaralaštvo umjetnika u Crnoj Gori. Pozorišni reditelj Mirko Radonjić iz Dramskog studia Prazan prostor, takođe člana KK, u svom stavu je istakao da je zakon licemjeran jer umjetničku slobodu vidi kao prekršaj, a sa druge strane “grb na kupaćim gaćama stoji tako blizu njihovih (crnogorskih reprezentativaca u vaterpolu) intimnih djelova”.

“Unutar društvenog ambijenta kojeg potresaju raznorodne afere pred kojima se državne institucije pokazuju nemoćnim, uvođenje zakona kojim se propitivanje državnih simbola kroz jezik umjetnosti dâ tumačiti kao narušavanje ‘javnog morala, ugleda i dostojanstva’ države - smatram u najmanju ruku licemjernim. No, važnije od toga, ovaj zakon kojim se navodno štite državni simboli je odraz perfidnog nastojanja da se umjetnost i umjetnici izoluje od aktivističkih i političkih stavova. Umjesto da štite prava umjetnika da svojim radom koji je ujedno i ogledalo i korektiv ukazuju na društvene anomalije, zakoni umjetničku slobodu imenuju kao prekršaj”, kaže Radonjić.

Ministarstvo, pak, vjeruje da će se “upoznavanjem sa odredbama ovog Zakona pojačati svijest građana o važnosti poštovanja simbola svoje drzave” i tvrde da “nema govora o izazivanju straha i negativnih emocija, naprotiv”.

Pozorišna kritičarka Maja Mrđenović, iz Udruženja pozorišnih kritičara i teatrologa Crne Gore (takođe član Kulture Korektiv), tvrdi da je ovaj zakon “korak dalje ka ekspanziji licemjerne, kvazi-rodoljubive, isprazne, kičaste, i iznad svega pogubne industrije „patriotizma“, kojom se prikriva sve otvorenija fašizacija društva” posebno kada se u našem društvu svaka kritičnost ciljano guši i izjednačava sa ‘anti-crnogorstvom’.

“Ukoliko ne želimo da uskoro svjedočimo nečemu poput Izložbe degenerisane umjetnosti ili lomače nepodobnih knjiga (ili umjetnika!), za koje su nacistički ideolozi zaključili da ‘ismijavaju i unižavaju njemački nacionalni duh’ (kako to poznato zvuči!), nužno je iz sve snage oduprijeti se svim pokušajima uvođenja ‘kulture straha’”, poručuje Mrđenović.

Crnogorsko narodno pozorište, Narodni muzej Crne Gore, Centar savremene umjetnosti Crne Gore, Kraljevsko pozorište Zetski dom, kao ni Muzički centar Crne Gore nijesu odgovorili na pitanje “Vijesti” hoće li podržati umjetnike, struku i kulturu ili će ćutanjem stati na stranu politike i ograničavanja umjetničkog izražavanja.

Na sve to, Ministarstvo kulture poručuje:

“Kao i do sada, umjetnici mogu očekivati podršku Ministarstva kulture u različitim umjetničkim oblastima, u skladu sa propisima”.

Lajbah može, crnogorski umjetnici ne

Ministarstvo kulture je iskazalo i čuđenje povodom reakcija umjetnika, jer, kako tvrde, zakon, odnosno norme se primjenjuju 15 godina.

“Podsjećamo da je u svjetlu minulih događaja koji se prvenstveno odnose na organizovanje skupova i plasiranje neistinitih istorijskih navoda, a samim tim narušavanje ugleda državnih simbola, Ministarstvo kulture često, od strane javnosti bilo prozvano da preduzme odgovarajuće mjere u cilju zaštite državnih simbola”.

Na pitanje da li su upoznati sa brojnim primjerima korišćenja državnih simbola u umjetničke svrhe - poput nekih koji su sada već legendarni: omot albuma Seks Pistolsa “God Save the Queen”, čuvena slika američke zastave Džaspera Džonsa, rad “Koji je pravilan način istaći zastavu” Dreda Skota, rad Barbare Kruger, album “Volk” slovenačke grupe Lajbah inspirisan nacionalnim himnama i drugih umjetnika koji često dekonstruišu simbole, ministarstvo kaže:

“Neumjesno je upoređivati ovakve i slične umjetničke izraze sa zloupotrebom državnih simbola koja je sad već uočena pojava u Crnoj Gori, i nema veze sa umjetnošću”.

Podsjećanja radi, Lajbah gostovao u CNP-u, u okviru festivala “A tempo” na inicijativu sadašnjeg direktora Muzičkog centra Žarka Mirkovića. Oni su tada predstavili album “Volk” koji obuhvata 13 pjesama inspirisanih nacionalnim himnama i himnom virtuelne države čijim se pripadnicima smatraju.

Tom prilikom su izveli i obrađenu crnogorsku himnu na koju je većina publike - ustala. Među onima koji su stajali, između ostalih, bili su i funkcioneri, članovi Vlade, kulturni i umjetnički radnici, koji sada podržavaju zabranu sličnih aktivnosti domaćim umjetnicima.

Pitanje konteksta i načina upotrebe

Andro Martinović, reditelj i direktor Crnogorske kinoteke:

Izmjene i dopune Zakona o državnim simbolima utvrđuju način isticanja državnih simbola, kao i kaznene odredbe za nepoštovanje obilježja države, kao i upotrebu na način koji narušava javni moral, ugled i dostojanstvo Crne Gore. Prema tome, ne bih rekao da je zabranjeno koristiti grb i zastavu u umjetničkom stvaralaštvu, već se postavlja pitanje konteksta i načina upotrebe. Za normiranje ovakvih stavova potrebno je više senzibiliteta, jer su umjetnička djela autonoman izraz slobode duha i interpretacije stvarnosti.

Postoji niz primjera u umjetnosti kojem se simboli države dovode u vezu sa negativnim aspektima društvene i političke realnosti (češki film u kojem himnu intoniranu u punoj dužini prate kadrovi devastirane prirode i smetlišta, omot čuvenog albuma Sex Pistolsa “God Sve the Queen”, Frljićeva predstava o ubistvu Zorana Đinđića, u kojoj se u jednoj sceni povraća po zastavi Republike Srbije i dr.). To mora ostati pravo stvaralaca, ukoliko za to u umjetničkom djelu postoje relevantni estetski i umjetnički razlozi. U suprotnom, sve prelazi u kič.

Ono što u načelu izaziva podozrenje je pitanje ko će prosuđivati o karakteru upotrebe simbola u umjetničkim djelima. Naravno, valjda je svakome jasno da problem nije generisan u sferi umjetnosti nego u domenu politike, one koja svoj iskaz ima i u derogiranju atributa crnogorske državnosti. Jednako kao što se zalažem za umjetničku slobodu, zalažem se i za pristojno građansko društvo, u kojem su za svakog normalnog čovjeka ovakve odredbe izlišne.

Zakonom definisane djelatnosti Kinoteke kao i naša praksa nikada se nijesu vodili bilo kojom vrstom arbitrarnosti, pa tako ne bi trebalo da bude ni ubuduće. Kinoteka je tu da sačuva kinematografsko nasljeđe i doprinese širenju filmske kulture, afirmišući ono najbolje u filmskoj umjetnosti.

( Jelena Kontić )