Javna preduzeća nekim izvršiteljima pune novčanike

Tokom kontrole Ministarstvo je utvrdilo niz nepravilnosti, među kojima i da su neki izvršitelji privilegovani u dobijanju predmeta

222 pregleda2 komentar(a)
Marijana Laković, Foto: Vesko Belojević
25.01.2016. 19:00h

Ministarstvo pravde dobija veliki broj pritužbi na rad javnih izvršitelja, a tokom njihove kontrole utvrdilo je niz nepravilnosti, među kojima i one koje ukazuju da neki od njih imaju privilegije u dobijanju predmeta.

Ministarstvo, po Zakonu o javnim izvršiteljima, kontroliše njihov rad, pa mu je podnijeto oko 60 pritužbi građana. Od toga, Ministarstvo je iniciralo devet disciplinskih postupaka, a u jednom slučaju dostavilo spise Vrhovnom državnom tužilaštvu da utvrdi da li je počinjeno krivično djelo.

To je u intervjuu za „Vijesti“ rekla pomoćnica ministra pravde Marijana Laković - Drašković.

Ona je navela da je taj Vladin resor po službenoj dužnosti i inicijativi stranaka posljednje dvije godine, kako je izvršenje izmješteno iz sudova, izvršilo 72 nadzora nad zakonitošću rada svih 29 javnih izvršitelja, i to kod 15 javnih izvršitelja po dva puta, a kod 14 javnih izvršitelja po tri puta.

„Ono što je primijećeno je velika razlika u broju izvršnih predmeta kod javnih izvršitelja, posebno u Podgorici, Nikšiću, Beranama i Herceg Novom. Tu su izvršni povjerioci, javna preduzeća, očigledno predloge za izvršenje podnosila samo pojedinim javnim izvršiteljima, što dovodi do njihove velike opterećenosti, a za posljedicu ima neažurnost u postupanju i malu efikasnost u izvršenju”, navodi ona, uz podsjećanje da je pravo izvršnog povjerioca da bira kod kojeg javnog izvršitelja će podnijeti predlog.

Laković-Drašković je navela da je u pojedinim slučajevima bilo nejednake primjene tarife javnih izvršitelja, a prilikom dostavljanja spisa predmeta sudu na odlučivanje po prigovoru i slučajeva prekoračenja zakonskih rokova.

“Kod pojedinih javnih izvršitelja utvrđeni su određeni nedostaci, može se reći, administrativno-tehničke prirode, kao što su nepotpuno vođenje upisnika, nepotpun popis spisa i slično. U pojedinim slučajevima javni izvršitelji ne izdaju račun i priznanicu o naplaćenim troškovima izvršnog postupka, na šta su obavezni po Zakonu o javnim izvršiteljima”, objasnila je.

Ministarstvu pravde je od početka rada javnih izvršitelja podneseno 60 pritužbi na njihov rad, koje se uglavnom odnose na nadležnost za postupanje, donošenje rješenja o blokadi svih računa, blokadi svih sredstava na računima bez obzira na zakonska izuzeća i ograničenja, na upise zabilježbe kod Uprave za nekretnine.

„Po svim predstavkama Ministarstvo pravde je postupilo, pribavilo izjašnjenje javnog izvršitelja i izvršilo uvid u spise predmeta radi utvrđivanja činjeničnog stanja i preduzimanja odgovarajućih mjera. Za disciplinske povrede utvrđene nadzorom, podnijeli smo devet predloga za pokretanje disciplinskog postupka“, kaže pomoćnica za pravosuđe.

Ona navodi da je Disciplinska komisija u tri slučaja izrekla opomenu, a ostali postupci su u toku. U jednom slučaju, postupajući po podnijetoj pritužbi, „Ministarstvo pravde je spise predmeta dostavilo nadležnom Državnom tužilaštvu na ocijenu da li u postupanju javnog izvršitelja ima elemenata bića krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti,“ navela je.

Pomoćnica Zorana Pažina kaže da će ove godine biti promijenjen zakon kako bi se otklonili nedostaci, a Vlada je nedavno donijela Uredbu o tarifi javnih izvršitelja.

Zakonom je propisano da zarada izvršitelja zavisi isključivo od broja predmeta koje imaju.

Marijana Laković dodaje da će ove godine biti nastavljena primjena “značajnih zakonodavnih izmjena u organizacionom aspektu pravosuđa, tako i u pogledu postupaka koji se vode pred sudovima i državnim tužilaštvom”.

“Ključnu ulogu za implemnetaciju organizacionih zakona iz oblasti pravosuđa imaju Sudski i Tužilački savjet, a u pogledu procesnog zakonodavstva, sudovi i državno tužilaštvo”, navela je.

Sudije će određivati ocjena o radu

Od 1. januara 2016. očekuje se puna primjena novog sistema izbora sudija i državnih tužilaca na nivou Crne Gore koji se prvi put biraju, kao i sistema ocjenjivanja i napredovanja samo na osnovu objektivne ocjene rada sudija i državnih tužilaca.

Takođe, izmjene procesnog zakonodavstva daće svoje rezultate u pogledu efikasnosti postupaka u narednom periodu njihovom punom implementacijom i pružanjem kvalitetnih obuka sudijama i državnim tužiocima o zakonodavnim izmjenama.