Šabović Stanišiću: Sa četnicima sam prvi put bio sa vama
Kolegijum je sazvan na inicijativu Nika Đeljošaja, zbog predloga Pozitivne Crne Gore
Crnogorski parlament završio je raspravu o povjerenju Vladi, a debata će biti nastavljena sjutra kada će poslanici o tome glasati.
Premijer Milo Đukanović je, govoreći o rezultatima Vlade u prethodnom mandatu, kazao da je Crna Gora u prošloj godini ostvarila rast ekonomije od 4,3 odsto što predstavlja, kako je naveo, kontinuitet rasta u odnosu na prethodne dvije godine.
„Sve tri godine mandata ove Vlade karakteriše ekonomski rast što nije baš uobičajno ni u regionu, ni u Evropi, pogotovo ne na ovom nivou što smatra značajnim uspjehom“, poručio je Đukanović.
Govoreći o NATO integracijama, on je kazao da su uspjeli da Crnu Goru okrenu ka sistemu vrijednosti evroatlanske zajednice na kojem, kako je naveo Đukanović, danas počivaju najrazvijenija društva.
On, kako je kazao, ne misli da je uspjeh države što ulazi u NATO da bi se svrstala uz vojni blok, niti da će NATO dobiti kroz velike vojne potencijale Crne Gore. „Ali mislim da je jako važno i za nas, i za NATO da se širi evroatlanski sistem vrijednosti“.
„Svjestan sam da dobar dio crnogorskog parlamenta ne podržava NATO integracije, ali svjestan sam i da ćemo za koju godinu biti zahvalni što je Crna Gora stala na ovu stratešku magistralu“, naveo je Đukanović.
Lider Socijalističke narodne partije, Srđan Milić ocijenio je da je datum provjere povjerenja Vladi izbaran za danas, jer se čekala pozivnica Crnoj Gori za NATO.
„To vaše čekanje punopravne pozivnice za NATO je koštalo državu milijarde EUR“, smatra Milić.
On je poručio da su Crnoj Gori neophodne promjene „Promjene koje ne smiju biti po sistemu -sve je isto samo njega nema kao premijera, već je promjena sistema i vrijednosti u tom sistemu više nego nužna“.
Milić je pozvao Krivokapića i Đukanovića da podijele sa građanima uspjehe koje je koaliciona Vlada postigla.
Odgovarajući na to pitanje, Đukanović je kazao da je u trogodišnjem mandatu Vlada državu dovela do NATO-a, kao i da su nastavili sa dinamičnim pregovorima sa Evropskom unijom (EU).
On je ukazao na to da je Crna Gora na kraju prošle godine dobila i do sada, kako je ocijenio, najafirmativniji Izvještaj EU sa stanovništa rezultata reformiskih napora.
Đukanović je naveo da je Vlada tokom ovog mandata započela realizaciju najkrupnijih razvojnih projekata u državi kao što je projekat auto-puta.
„Ovo su učinci koji mogu služiti na čast ovoj Vladi i svim njenim koalicionim partnerima. Bez obzira na epilog ove sjednice, treba ukazati na ono što je rezultat zajedničkog napora“, naveo je Đukanović.
On je ocijenio da su ih postignuti rezultati doveli do nepovjerenja jednog dijela parlamentarne opozicije, onog dijela koji, kako smatra Đukanović, ne dijeli te vrijednosti.
„Oni ne misle da Crna Gora treba da bude nezavisna, da treba da ide put NATO i evropske integracije. Permanento pokušavaju da nas optuže da je neuspješna i da djeluje neodgovnorno sa stanovnšta nacionalnih interesa. Ja mislim da ta ocjena nipošto ne može da stoji“, objasnio je Đukanović.
Nezavisni poslanik, Dritan Abazović, ocijenio je da je Crna Gora pozivnicu za NATO mogla dobiti ranije.
On je naveo da su 2009. godine Albanija i Hrvatska ušle u NATO, navodeći da te države nijesu institucionalo ispred Crne Gore.
„Znači mogli smo i ranije dobili pozivnicu. Mi našu pozivnicu dobijamo sa zakašnjenjem. Vi sa njom imate pravo da se pohvalite i mi koji smo dali skroman doprinos, ali taj kurs je mogao da se izabere mnogo ranije“, ocijenio je Abazović.
Sjednica Skupštine Crne Gore na kojoj se raspravlja o povjerenju Vladi Crne Gore je kratko prekinuta zbog polemkle Džavida Šabovića i Milorada Vuletića koja je prerasla u verbalni sukob.
Na Vuletićevu primjedbu da lekcije o moralu ne može držati neko ko ima 4 odsto podrške, Šabović mu je odgovorio da izađe samostalno na izbore da izmjeri podršku.
"Izađi sam pa da vidiš koliko te ljudi podržava, no se krijete iza njega", kazao mu je Šabović pokazujući na premijera. Kada mu je Vuletić kazao da se ne dere na njega, uključili su se ostali poslanici kako bi smirili tenzije. Šabović je prije toga imao i žestoku polemiku sa Obradom Stanišićem iz DPS-a.
"Sa četnicima sam prvi put bio kada sam bio sa Vama gospodine Stanišiću. Kada vam je 1997. godine još kapala krv sa vojničkih čizama, kada još nijeste odložili puške, kada ste palili Konavle, bombardovali Dubrovnik, držali Sarajevo u opsadi tri godine i držali nesretnike iz Bosne po primorju. Tada sam možda i prvi put moralno kleknuo i pošao sa vama opraštajući vam te zločine jer sam vjernik, a on mora da oprosti. Ali nijesam zaboravio. Sada, kada to isto radim nakon 20 godina, a sa vama sam radio dvije godine nakon Srtebrenice, sam četnik i to mi kažete Vi. Ko je mrzio šahovnicu? Ja, Vi ili onaj čije ime ne smijete da pomenete", poručio je Šabović.
Predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić je poručio da Vlada Crne Gore traži da se u Skupštini ne glasa slobodno, i da Vlada traži poslušnike, a ne poslanike.
Krivokapić je poručio da ne može zastava da pokriva krađu, niti da zastava NATO može da pokrije propast ekonomije.
Lider SDP-a je na skupštinskoj raspravi o povjerenju Vladi kazao da je sadašnja Crna Gora prodala sve što je prethodna Crna Gora stvorila.
On je naveo da Vlada ne razumije podjelu vlasti, već sanja jedinstvo vlasti.
"Možda budu imali još šest mjeseci, ali će izgubiti mnogo više nakon toga", naveo je Krivokapić.
Krivokapić je naveo da ga prate dvije rečenice koje je čuo uoči referenduma, od kojih se jedna odnosi da je Crna Gora mala za demokratiju, a druga poruka da se stvara privatna, a ne nezavisna država.
On je poručio da će ostati da brani ono što je stvorio zajedno sa premijerom Đukanovićem "od ovog Mila Đukanovića".
"Ja ću biit posljednji koji ću odustati da branim ono što ste stvorili gospodine Đukanoviću. Kada svi odu ja ću bit tu da branim Vaša dostignuća. Ovoj Crnoj Gori treba ime Mila Đukanovića, ali koji nije ugrožen od Mila Đukanovića. Onog Mila Đukanovića koji je donio istorijske stvari Crnoj Gori, a koga ugrožava ovaj Milo Đukanović. To je moja državna dužnost, a ne lična. A Vi idete u besmisao", kazao je Krivokapić.
Kako je rekao, Ustav poznaje suverenitet građanina, u Crnoj Gori građanin je suveren, a suverenitet ostvaruje svojim glasom na slobodnim izborima ili preko izabranog predstavnika.
„Sve to ova Vlada nije shvatila. Nedavno je američki predsjednik rekao da mu je žao što nije suzbio podjele u Americi i američkom Kongresu. Ova vlada traži podjele u ovom parlamentu, traži da ne glasamo kao slobodni ljudi, traži poslušnike, a ne poslanike, ali to je neznanje koje vodi korupciji“, rekao je Krivokapić.
„Ko drži malo do principijelnosti, zna šta je DPS sve glasao sa opozicijom“, rekao je Krivokapić.
Kako je rekao, dan nakon što je Ustavni sud poništio odluku o nazivu predmeta, DPS je glasao da se vrati drugi naziv, sa svim busanjem u crnogorstvo, zastavu, himnu.
„Ne može zastava biti pokriće za krađu na izborima. Ne može NATO zastava biti pokriće za raskubanje ekonomije Crne Gore. Kad se neko hvata zastave pod tim nazivom, građani treba da se uhvate za džep i vide šta će im biti oteto iz džepa“.
Ova Vlada, dodao je Krivokapić, kaže da je naslijedila nerazvijenu Crnu Goru. „Crnu Goru koja je imala više zaposlenih u privredi nego sad, koja je imala suficit u platnom prometu sa inostranstvom u devizama, a ova ima 15 odsto pokrivenosti“.
Krivokapić je rekao da SDP prihvata krivicu. „I danas i sjutra i vazda, i pred svakim svakim sudom i ovdje i napolje“.
„I to je model budvanskog razvoja Crne Gore, plaže, hoteli, bez industruje, zemlja trećeg svijeta. Šeici po obali, a mi po sobama. E to nije Crna Gora SDP-a“, kazao je on.
Krivokapić je rekao da SDP niko ne optužuje za korupciju i da nema u izvještajima Evropske komisije da je SDP kupovao glasove, nema u izvještajima bilo koga da SDP ima budvanski model razvoja.
SDP se, dodao je, tome raduje.
„Sudu vremena, demokratskih institucija, državi kojoj ćemo šititi nadu, a ne strahove, državi slobodnih ljudi, vladi koja neće namicati glasove bez izbornog legitimiteta i junačiti se namicanjem glasova, i koja korupciju neće napokon iz Budve dovesti u crnogorski parlament i Vladu“, kazao je Krivokapić.
Ako u svim institucijama, dodao je, vlada neko sam, ako se sa jednog mjesta odlučuje o svemu, to nije demokratija.
On će, kako je rekao, biti poslednji koji će odustati da brani ono što je Đukanović stvorio.
„Ali Vi vidite da ne idete u besmisao, da nekog ko Vas je tri godine ubjeđivao za ovu zastavu, ne proglašavate četnikom. Idete ispod ukusa i ne priliči Vašim dostignućima“, poručio je Krivokapić.
Đukanović: Nemamo plan B
Demokratska partija socijalista (DPS) nema plan B u slučaju izglasavanja nepovjerenja Vladi, poručio je lider te stranke i premijer, Milo Đukanović.
On je kazao da ne vidi nikakav razlog za zebnju da će se, zavisno od epiloga glasanja, promijeniti uslovi političke i bezbjednosne stabilnosti u Crnoj Gori.
"Mislim da je Crna Gora i politički, i bezbjednosno stabilna, i da to ne može biti dovedeno u pitanje izglasavanjem povjerenja ili smjenom Vlade", rekao je Đukanović.
Komentarišući teze o tome da bi DPS mogao da ima plan B, Đukanović je rekao da to ne postoji.
"Nema plan B. Želimo da provjerimo legitimitet Vlade, i da nakon toga nastavimo razgovor sa onima koji su zainteresovani za organizaciju slobodnih parlamentarnih izbora i da stvorimo uslove da se iskaže slobodna volja građana, da se konstituiše kredibilna vlast i da Crna Gora nastavi putem demokratskog razvoja", naveo je Đukanović.
Rasprava u Skupštini počela je obraćanjima Đukanovića i šefa poslaničkog kluba DPS-a Milutina Simovića.
Đukanović i Simović su u svojim obraćanjima žestoko napali partnera iz vlasti Socijaldemokratsku partiju.
Đukanović je naveo da je kriza u vladajućoj koaliciji kulminirala ocjenama da je Vlada tehnička i da je njeno trajanje politički racionalno do trenutka donošenja odluke o pozivu NATO za otpočinjanje pristupnih pregovora sa Crnom Gorom.
"Ovakvo nekonzistentno funkcionisanje vlasti tolerisao sam samo zarad dobijanja pozivnice za NATO", istakao je Đukanović.
Đukanović kaže da ne postoji jasna linija između vlasti i opozicije.
"Svi su postali vlast- neko regularno principom izbora, neko neregularno. I svi su postali izvršna vlast", istakao je Đukanović.
Lider Demosa Miodrag Lekić je poručio da je očekivao da će Đukanović iznijeti bilanse o radu Vlade, ali da se izlaganje pretvorilo u obračun sa SDP-om.
Lekić je kazao da Vlada ne da građanima da sazna stvarnost, već da stvarnost kreira. Podsjetio je na slučaj "Limenka" kazavši da 10 miliona eura treba da se plati premijerovom bratu zbog greške resora koji je pod kontrolom premijera.
Predsjednik Pozitivne Crne Gore Darko Pajović kazao da dostignuća Vlade u oblasti ekonomije ni u kom slučaju nijesu zadovoljavajući, a ograničeni su i rezultati vladajuće koalicije u oblasti vladavine prava.
"Oni što je najvažnije, idući u susret parlamentarnim izborima, je izborni proces", rekao je Pajović dodajući da se o izbornim nepravilnostima danas govori zahvaljujući Pozitivnoj.
Prema njegovim riječima, Pozitivna je ponudila rješenje. "U srijedu će Vlada dobiti ili neće dobiti povjerenje, nakon čega slijede tri moguća scenarija. Prvi scenario je da nam slijede izbori za 90 dana, sa sve postojećom strukturom koja je danas na vlasti".
Druga opcija je, kako je naveo, parcijalna prelazna vlada. "Pozitivna se ne zalaže za parcijalno rješenje, ne mislimo da podjele ne rješava ako 50 odsto Crne Gore pobijedi 50 odsto druge Crne Gore", pojasnio je Pajović.
On je naglasio da je jedino moguće rješenje učešće svih, i dodao da predlog pozitivne najviše ide u prilog "onih koji su danas ispred Skupštine".
Pajović je naglasio da Plan pozitivne nije ucjena, nego ponuda da se prevaziđe evidentna politička kriza u Crnoj Gori.
"Scenario koji sam pomenuo sadrži u sebi sve ono što je parlamentarna opozicija tražila. I ovo nije moguće realizovati ukoliko nemamo dobru volju onih koji čine Vladi, i ja sam toga apsolutno svjestan", naveo je Pajović.
On je poručio da Pozitivna nema namjeru da se svrstava ni na čiju stranu.
Šef poslaničkog kluba Socijalističke narodne partije Aleksandar Damjanović je kazao da je Vlada loše završila rad i da nema legitimitet bez obzira na rezultat glasanja.
"Razlozi kojih smo glasali protiv izbora Vlade u decembru 2012. godine ostali su, a pojavili su se i neki novi", kazao je on.
Damjanović je rekao da je idealno vrijeme da se formira tehnička vlada i pripremi ambijent da bi se, poslije slobodnih i fer izbora, formirala demokraska vlada.
Kolegijum predsjednika Skupštine se održao uoči početka rasprave o povjerenju Vladi Crne Gore.
Kolegijum je sazvan na inicijativu Nika Đeljošaja, zbog predloga Pozitivne Crne Gore.
Kolegijum je dogovorio da sjednica počne u 12:30.
Pozitivna Crna Gora tražila je da u Vladu Crne Gore uđu predstavnici parlamentarne opozicije, na političkom i ekspertskom nivou, kako bi se obezbijedili uslovi za fer izbore.
Ponuda je poslata svim parlamentarnim partijama, a iz Pozitivne su naveli da će se nakon njihovog izjašnjavanja donijeti odluku hoće li podržati Vladu na sjednici parlamenta.
( Vijesti online )