SAD i Kina počele direktne trgovinske pregovore

SAD i Kina su održale prve direktne razgovore o trgovini otkako su se predsjednici Donald Tramp i Si Đinping 1. decembra dogovorili da odlože dalja povećanja carina u borbi dvije najveće svjetske ekonomije oko pitanja tehnologije.

Ti sastanci su početak pregovora, za koje ekonomisti kažu da će izvjesno biti dugi i teški, oko američkih žalbi da tehnološke ambicije Kine narušavaju njene trgovinske obaveze.

Peking i Vašington su uveli carine na milijarde dolara robe i izazvali strah da će sukob ugušiti globalni ekonomski rast koji već pokazuje znake usporavanja.

Tramp je u julu uveo carine na kinesku robu zbog višegodišnjih primjedbi da Kina krade tehnologiju stranih kompanija ili ih prisiljava da je predaju. Trenutna američka vlada se takođe protivi kineskim planovima za razvoj industrije, za koje Vašington, Evropa, Japan i drugi trgovinski partneri tvrde da krši kineske obaveze o otvaranju tržišta.

Američki zvaničnici se plaše da bi uspon Kine kao potencijalnog takmaca u oblastima telekomunikacija, solarne energije, električnih kola i drugih mogao umanjiti američko liderstvo u sektoru industrije. Oni žele da Peking prekine s pokušajima da stvori globalne igrače u robotici i drugim poljima.

Tim žalbama se odbacuju planovi kineske vlasti da Kinu učini bogatom i moćnom zemljom.

SAD su uvele carine od 25 odsto za kinesku robu u vrijednosti od 50 milijardi dolara i carine od 10 odsto na 200 milijardi dolara uvoza.

Kina je zauzvrat nametnula carine od 25 odsto na 50 milijardi dolara američke robe, podešene tako da najviše pogode agrarna područja SAD koja su podržala Trampa na izborima, i carine od 10 odsto na 60 milijardi dolara uvoza. Takođe, kineska regulatorna tijela su usporila carinske preglede za američke kompanije i obustavila izdavanje dozvola u finansijama i drugim industrijama.

Kineski izvoz u SAD je rastao tokom čitave 2018, budući da su izvoznici požurili da isporuče narudžbine pre uvođenja novih carina. Ekonomisti očekuju da američke narudžbine iz Kine ove godine budu manje, jer u ovom trenutku globalna potrošačka potražnja slabi. Zbog toga su milioni radnih mjesta u Kini ugroženi.

Tramp i Si su se 1. decembra složili da odlože uvođenje novih carina za 90 dana dok traju pregovori. Ekonomisti navode da je to premalo vremena da se reši čitav niz postojećih sporova u trgovinskim odnosima dve zemlje. Oni smatraju da Peking treba da pokaže dovoljan napredak da bi ubijedio Trampa da produži postavljeni rok, moguće putem obavezivanja na kupovinu američke soje, gasa ili druge robe.

Obje vlade tvrde da žele rješenje, ali ekonomisti kažu da će rješavanje sukoba i iznalaženje načina za sprovođenje dogovorenog biti dugotrajno i politički osjetljivo. Neki smatraju da bi mogle proći godine prije nego što kaznene carine budu ukinute.

Vlade su nagovijestile i okvire mogućeg dogovora.

Tokom razgovora održanih u maju u Pekingu, američki predstavnici su kineskim vlastima izneli zahtjeve koji su uključivali i smanjenje subvencija za visokotehnološku industriju i smanjenje kineskog trgovinskog suficita. Prema navodima lista Vol strit džurnal, kineski zvaničnici su spisak zahtjeva razbili na 142 tačke. Oni su tada rekli da 30 do 40 odsto toga može biti učinjeno odmah, da se o otprilike isto toliko vremenom može pregovarati dok 20 odsto ne dolazi u obzir zbog nacionalne bezbjednosti i drugih razloga. ž

Peking bi mogao zahtjevati da SAD izmjene ograničenja na izvoz tehnologije s "dvostrukom upotrebom", s mogućom vojnom primjenom. Kina tvrdi da su kineske kompanije nepravedno tretirane u procjenama nacionalne bezbjednosti prilikom preuzimanja kompanija, iako su skoro svi dogovori o preuzimanju odobreni bez ikakvih izmjena.

( Agencija BETA )