Za divljanje u saobraćaju ići će se u zatvor

Ukoliko budete vozili opasno iznad ograničenja, sa preko dva promila alkohola u krvi, pod dejstvom psihoaktivnih supstanci, neragistrovan ili neispravan automobil, ako prođete kroz crveno svjetlo dva puta u deset minuta mogli biste direktno da završite u zatvoru.

To je predviđeno izmjenama i dopunama Zakona o bezbjednosti saobraćaja (ZOBS) koje je inicirala Uprava policije.

Viši inspektor I klase u Odsjeku za bezbjednost drumskog saobraćaja Ilija Janjušević, kazao je “Vijestima” da očekuje pozitivno mišljenje Evropske komisije na taj predlog i usvajanje zakona u Skupštini Crne Gore. “Išli smo sa povećanjem kazni za one najteže prekršaje, a smanjenjem za one lakše. Uvedene su novine od isključive zatvorske kazne za najteže prekršaje, kontrola tehničke ispravnosti na putu (tehnički pregled) vozila za prevoz tereta najveće dozvoljene mase preko 3,5 tona, vozila za prevoz putnika i tereta koja osim vozača imaju mjesta za više od osam putnika, kao i traktora, čija je najveća dozvoljena brzina veća od 40 kilometara na čas...”, kazao je Janjušević.

“Zatvorska kazna je predviđena za vožnju pod dejstvom alkohola u organizmu u koncentraciji od dva primila i većoj, odbijanje alkotestiranja, prekoračenje brzine za 90 kilometara na čas i više van naselja, odnosno za 70 kilometara na čas i više u naselju, ako na raskrsnici koja je regulisana uređajima za davanje svjetlosnih saobraćajnih znakova prođete svjetlosni saobraćajni znak kada vam je tim znakom zabranjen prolaz (prolazak kroz crveno) najmanje dva puta u deset minuta, upravljate pod dejstvom psihoaktivnih supstanci. To su oni baš najteži prekršaji u saobraćaju”, kazao je Janjušević.

Tvrdi da se neće oduzimati vozačke dozvole, kako je to do sada bilo regulisano zakonom, već će se izricati zaštitne mjere zabrane upravljanja vozilom i mjere privremenog ograničavanja prava na upravljanje motornim vozilom.

Za vozača, koji i pored izrečene mjere sjedne za volan, predviđena je zatvorska kazna.

Zaštitina mjera će se realizovati pisanim obavještenjem vozaču, bez fizičkog oduzimanja vozačke dozvole, a službenici saobraćajne policije biće dužni da svakoga vozača kojeg zaustave provjere da li upravlja pod zabranom.

“Tako da ćemo u tom dijelu sigurno imati ogroman napredak kada je riječ o zaštitinim mjerama, jer do sada ta realizacija nije išla baš onako kako smo željeli”, kazao je Janjušević “Vijestima”.

U julu najviše smrtno stradalih

Za prvih 11 mjeseci prošle godine u saobraćaju je poginulo 45 osoba, što je, tvrdi Janjušević, za oko 27 odsto manje u odnosu na isti period 2017. godine - kada je smrtno stradalo 61 lice. Među preminulima je u 2018. bilo 24 vozača, 11 saputnika, sedam pješaka i tri motociklista.

Najviše smrtno stradalih bilo je julu, kada je poginulo deset građana. Građani su tog mjeseca stradali na putevima u Podgorici (2), Beranama (2), Nikšiću (2), Herceg Novom (1), Baru (1), Budvi (1) i Cetinju (1). Janjušević tvrdi da u ljetnjim mjesecima imaju povećan broj saobraćajnih nezgoda zbog povećanog prisustva stranih turista.

“Tako da nam se znatno povećava i broj vozila u saobraćaju, veće su gužve što dovodi i do povećanog broja nezgoda”, pojasnio je Janjušević.

Izuzev smrtno stradalih, za prvih 11 mjeseci bilo je i manje povrijeđenih u odnosu na prethodnu godinu. U 2018. bilo je 1.990 lakše povrijeđenih lica, dok je sa težim posljedicama u saobraćajnim nezgodama prošlo 394 lica. Broj teže povrijeđenih za prvih 11 mjeseci smanjen je za 7,5 odsto u odnosu na isti period 2017. godine, kada ih je bilo 426.

Lakše povrijeđenih je bilo 1,4 procenta manje u odnosu na njihov broj prethodne godine - 2.019.

Janjušević je kazao da su zadovoljni jer je postignuto značajno smanjenje smrtno stradalih u saobraćaju, ali da će se truditi da u narednom periodu taj broj svedu na minimum.

“I jedan poginuli u svakoj državi predstavlja veliki gubitak. Nažalost, ne postoji nijedna država na svijetu u kojoj ljudi ne ginu u saobraćaju”, rekao je Janjušević “Vijestima”.

Kazao je da policajci nijesu jedini odgovorni za bezbjednost u saobraćaju, iako ih građani prepoznaju kao takve, već da je to proces u koji moraju biti uključeni svi - od najviših državnih instanci do porodice.

“Jedino tako možemo postići podizanje svijesti kod naših vozača o značaju poštovanja saobraćajnih propisa. Tek kad budemo svjesni zašto je bitno da poštujemo saobraćajne propise i kada se ta svijest podigne na veći nivo, onda ćemo na većem nivou imati i stanje bezbjednosti saobraćaja”, ocijenio je.

Sa 3,69 promila alkohola oborio pješaka i pobjegao

Janjušević je kazao da su najveći akcenat u radu i tokom 2018. godine stavili na sankcionisanje najtežih prekršaja u saobraćaju zbog kojih, tvrdi, njačešće i dolazi do najtežih nezgoda.

“To je prije svega brzina, alkohol, nepropisno preticanje u krivini, ispred vrha prevoja i poseban akcenat smo stavili na korišćenje sigurnosnog pojasa, iako on sam po sebi ne može smanjiti broj stradalih, ali svakako utiče na posljedice”, rekao je.

Saobraćajna policija je za prvih 11 mjeseci 2018. godine napisala 188 prekršajnih naloga zbog najtežih prekoračenja brzine - 70 kilometara na čas ili više preko dozvoljene brzine u naselju, odnosno 90 (i više) van naseljenog područja. Za prekoračenja brzine od 30 do 50 u naselju, odnosno 70 do 90 kilometara na čas van naselja policija je podnijela čak 6.012 prijava.

Kada je riječ o vožnji u alkoholisanom stanju u istom periodu je napisano 3.243 prekršajnih prijava vozačima koji su u organizmu imali preko jedan promil alkohola ili su odbili da se testiraju.

Za vožnju pod dejstvom alkohola količine od 0,5 do jedan promil policija je sankcionisala 4.737 vozača, a za registrovanih 0,3 do 0,5 promila kažnjeno 3.683 lica. U istom periodu je zbog vožnje pod dejstvom alkohola kažnjeno i 533 mladih ili vozača početnika, koji po ZOBS-u uopšte ne smiju piti dok voze.

Najveća brzina do decembra 2018. godine zabilježena je u večeri 2. avgusta u Kotoru, a radar je uhvatio brzinu od 210 kilometara na čas u mjestu gdje je ograničenje bilo 80.

Alkotestovi saobraćajne policije su u večeri 19. avgusta zabilježili najveći procenat alkohola u organizmu vozača - 3,69 promila.

“Vozač je imao saobraćajnu nezgodu - oborio je pješaka i napustio lice mjesta, a nakon toga je pronađen, alkotestiran i izmjereno je 3,69 promila”, kazao je Janjušević.

Zbog nevezivanja sigurnosnog pojasa sankcionisano je 37.768 vozača. Za prvih 11 mjeseci 2018. napisana je 991 prijava zbog nepropisnog preticanja (u krivinama, ispred vrha prevoja, gdje je kolovoz podijeljen neisprekidanom uzdužnom linijom...).

Kada je riječ o broju izdatih naloga, za prvih 11 mjeseci prošle godine podnijeto je 19.217 prekršajnih prijava, a evidentirano je 194.089 prekršaja. Janjušević je pojasnio da se jednim prekršajnim nalogom može obuhvatiti više prekršaja.

Prijave se, tvrdi, većinom odnose na najteže prekršaje - prekoračenje brzine, upravljanje pod zabranom ili bez vozačkog ispita, pod dejstvom alkohola u organizmu...

Ocijenio je da je dobro što imamo smanjenje broja nezgoda i smrtno stradalih lica, ali da je loše to što je broj vozača koji ne poštuje saobraćajne propise veći u odnosu na isti period prethodne godine.

“Jedini važeći parametar za stanje bezbjednosti saobraćaja u jednoj državi jeste broj nezgoda, odnosno smrtno stradalih lica. Imali smo dobre rezultate u radu službenika saobraćajne policije, smanjenje broja nezgoda, ali nije dobro da i dalje imamo toliko velik broj počinilaca prekršaja. Želja nam je da imamo što manje prekršaja a naravno da smanjenje prekršaja prati i smanjenje broja nezgoda i stradalih lica”, istakao je Janjušević.

”Najviše radimo kada drugi odmaraju”

Janjušević tvrdi da saobraćajna policija najviše radi kada drugi odmaraju - državnim praznicima. “Tako je obično za Novu godinu... Takođe, mnogo posla imamo za vrijeme turističke sezone. To su uglavnom periodi kada imamo nešto više posla, iako saobraćajna policija svakodnevno ima dosta posla”, kazao je Janjušević.

Tvrdi da je trenutni broj službenika saobraćajne policije zadovoljavajući i optimalan za zadatke koji se postavljaju pred njima, dok će se u narednom periodu ta služba dodatno opremiti.

Kazao je da saobraćajna policija ima dobru opremu, pojašnjavajući da posjeduju i četiri nova “presretača”, ali da je u planu nabavka još takvih vozila.

Naveo je i da raspolažu sa savremenim radarskim uređajima, tipa “Tru Cam”, kod kojih svaki vozač na video snimku može pogledati svoje vozilo i brzinu kojom se kretao.

“Na taj način smo željeli da postignemo dva cilja, prvo da svaki učesnik u saobraćaju bude siguran da je riječ o njegovom vozilu, pa nema više prigovora kao sa radarima bez video zapisa kada su vozači često prigovarali da to nije njihovo vozilo. Na ovaj način smo, takođe, spriječili i eventualne zloupotrebe od strane službenika policije da nekog vozača puste, a snimak njegove brzine prikače drugom vozaču”, pojasnio je.

Tvrdi da su u svim vozilima uveli i pos terminale kako bi vozači, naročito stranci, mogli karticom na licu mjesta da plate kaznu. Službenici, tvrdi, na taj način neće imati kontakt sa novcem, pa se i tako mogu spriječiti moguće zloupotrebe.

Teško je utvrditi da li je vozač bio u kontaktu sa psihoaktivnim supstancama

Janjušević tvrdi da je najveći izazov za saobraćajnu policiju upravljanje vozilom pod dejstvom psihoaktivnih supstanci, što najčešće čine mladi vozači.

“Svjedoci smo da nažalost sve više mladih ljudi konzumira psihoaktivne supstance i izazov naš je svakako da takve vozače identifikujemo i adekvatno sankcionišemo”, kazao je.

Pojasnio je da je mnogo teže utvrditi dejstvo psihoaktivnih suspstanci u organizmu nego alkohola: “Jer za alkohol imate alkometar, koji tačno pokaže koji je procenat alkohola, a za psihoaktivne supstance imamo neke inicijalne testove - trakice, na osnovu kojih možemo samo da utvrdimo da li je vozač dolazio u kontakt sa psihoaktivnim susptancama, ali ne možemo da utvrdimo da li ih je konzumirao. Moramo vozače voditi u Klinički centar da daju krv i urin da se uradi analiza.”

Više raditi na edukaciji biciklista

Iako su, tvrdi, u svim oblastima postigli dobre rezultate, Janjušević smatra da bi se više moglo raditi na edukaciji biciklista.

“Da im ukažemo da su oni kao biciklisti dužni da poštuju saobraćajne propise, jer oni jesu učesnici u saobraćaju. Takođe, treba raditi i na edukaciji vozača, jer oni bicikliste jednostavno ne doživljavaju kao ravnopravne učesnike u saobraćaju”, pojasnio je.

Najavio je da će u narednom periodu sigurno, kroz kampanje, kroz preventivne aktivnosti, kroz akcije pojačane kontrole... uticati na njih i edukovati ih u dijelu poštovanja saobraćajnih propisa.

( Ivan Čađenović )