Povećanje zarada podiže javni dug

Planirano povećanje zarada u javnom sektoru povećaće javni dug Crne Gore, pa je važno da makroekonomsko upravljanje bude na održivim osnovama, ocijenila je šef Kancelarije Svjetske banke za Crnu Goru i BiH Tatjana Proskurjakova.

“Vlada je ove godine projektovala da će javni dug premašiti 72 odsto BDP-a. Razumijemo pritiske na budžet i preporučujemo smanjenje deficita i javnog duga u kraćem periodu. To bi omogućilo da država bude otpornija na neke druge makroekonomske šokove”, rekla je Proskurjakova za “Vijesti”.

Vlada je posljednjeg dana prošle godine dostavila Skupštini Predlog zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, kojim je odredila da oko 800 javnih funkcionera prima veće zarade i da ih dobijaju godinu nakon prestanka funkcije.

Svjetska banka je ranije prognozirala da će javni dug Crne Gore do 2018. porasti na 77 odsto. Proskurjakova je ocijenila da je potrebno izmijeniti Zakon o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju, tzv. Podgorički model, kako bi počeo da se primjenjuje.

“Mi smo podržali izradu tog akta jer smatramo da je rješavanje nekvalitetnih kredita izazov. Zakon još ne funkcioniše i to je život - da stvari ne funkcionišu prvi put kako su zamišljene. Potrebno je uraditi dvije stvari za njegovo poboljšanje. Prvo da se Zakon proširi tako da ne obuhvata samo kredite koji su svrstani u kategorije C i D. Drugo, svi učesnici treba da rade u izgradnji zajedničkog povjerenja kako bi bili sigurni da Zakon može funkcionisati”, kazala je Proskurjakova.

Ona je saopštila da Svjetska banka priprema novu petogodišnju Stategiju za saradnju sa Crnom Gorom u okviru koje će državi na raspolaganju biti između 250 i 300 miliona dolara. Taj dokument Vladi bi trebalo da bude prezentovan u martu. Proskurjakova je kazala da su ove sedmice izvršnu vlast upoznali sa analitičkim izvještajem koji obuhvata analizu svih sektora u državi i koji je osnova za Strategiju.

„Analiza sadrži mogućnosti kako da se unaprijedi razvoj države. Za ostvarenje tog cilja tri su priritetne oblasti u kojima Crna Gora mora da radi kako bi u kratkom roku unaprijedila šanse za razvoj”, rekla je Proskurjakova.

Ona je navela da je prva oblast makroekonomska stabilnost države koja je kao mala izložena eksternim šokovima. Drugi prioritet je razvoj privatnog sektora koji treba da bude pokretač i generator rasta i treća je kreiranje radnih mjesta za sve građane.

“Prezentovali smo 12 različitih aktivnosti na kojima bi se mogli fokusirati u okviru te tri oblasti i sada predstoji da se o njima usaglasimo”, objasnila je Proskurjakova. Te tri oblasti ona je označila kao priritetne ekonomske probleme koje treba rješavati u što kraćem roku.

Proskurjakova nije mogla da precizira koje uslove mora ispuniti država da bi mogla da dobije finansijsku pomoć. Objasnila je da to zavisi od potreba zemlje i od zajedničkog dogovora na kojim će projektima raditi, a koji će biti sadržani u Strategiji.

“Oko 50 miliona dolara biće godišnje na raspolaganju. Ako Vlada bude željela našu pomoć u finansijskom sektoru moraćemo se usaglasti oko određenih strukturnih reformi”, kazala je Proskurjakova.

Od sticanje nezavisnosti SB je Crnoj Gori odobrila 15 zajmova vrijednih oko 270 miliona eura.

“Ne mogu precizirati koliko država nam sada duguje novca jer je period otplate tih zajmova 15 godina. Neki nijesu otplaćeni u potpunosti, a neki nijesu potrošeni. Imamo kredite čije je povlačenje tek počelo. Ove godine će se za pet projekata povući oko 14 miliona eura”, rekla je Proskurjakova.

SB za Crnu Goru priprema dva nova projekta koji su, prema njenim riječima, vrijedni 25 miliona eura. To su reforma Poreske uprave (PU) i zdravstvenog sektora. Tim SB naredne sedmice treba da dođe da počne pregovore o reformi PU, čiji je cilj da se unaprijedi baza podataka i inspekcijski sistem.

“To bi trebalo da omogući bolju naplatu prihoda”, kazala je Proskurjakova.

MIDAS jedan od najboljih projekata

Proskurjakova je kazala da su u SB zadovoljni svim njihovim projektima koji se realizuju u Crnoj Gori. Kao jedan od najboljih projekata koji se uspješno realizuje navela je MIDAS (Projekat institucionalnog razvoja i jačanja poljoprivrede).

“Taj projekat koji realizuje Ministarstvo poljoprivrede važan je ne samo zbog pomoći poljoprivrednim proizvođačima, već i što u saradnji sa EK pripremamo Crnu Goru da koristi novac u okviru projekta IPARD. Planiramo da organizujemo radionicu u Sarajevu gdje bismo partnerima prezentovali MIDAS i pozvali vaše ministarstvo da ga prezentuje kao uspješan primjer”, kazala je Proskjurjakova.

Dodala je da se posebna pažnja mora usmjeriti na projekat industrijskog otpada koji je odobren. Prema njenim riječima, sprovođenje tog projekta koji je veoma komplikovan, uskoro bi trebalo da počne.

( Marija Mirjačić )