Vlada otvorila vrata bivšem članu Al kaide

Američke vlasti su u Crnu Goru uputile zatvorenika iz Gvantanama, Abdula Aziza Al-Suweydia, kojeg su prije osam godina smatrali “pritvorenikom visokog rizika”.

U tajnom dokumentu američkog ministarstva odbrane iz 2008, koji je objavio Vikiliks, piše da je njihova služba u Gvantanamu utvrdila da bi Al-Suweydi, uhapšen kao član Al kaide, “vjerovatno predstavljao prijetnju za SAD, njihove interese i saveznike”.

Oni su tada ocijenili da “predstavlja nizak rizik kao pritvorenik” i da je od “značajne obavještajne vrijednosti”. Jemenac je u američkom zatvoru na Kubi proveo više od 13 godina zbog sumnje da je bio “trener bombašima Osame bin Ladena” u kampu za obuku Tarnak farm blizu Kandahara, u Avganistanu.

Informaciju da je član Al kaide u srijedu upućen u Crnu Goru, “kako bi započeo novi život”, juče je objavio Pentagon.

Portparol američke ambasade Mark Vajnberg, kazao je “Vijestima” da je prije šest godina donijeta odluka da Al-Suweydi može biti pušten iz zatvora.

“Odluka da on zadovoljava uslove da bude pušten donesena je prije šest godina, nakon što je razmotrilo šest američkih institucija - Stejt department, ministarstva odbrane, pravde i nacionalne bezbjednosti, te Biro direktora nacionalnih obavještajnih službi i Združeni generalštab”, kazao je Vajnberg.

On nije želio da komentariše detaljnije kako je i na osnovu čega Al-Suweydi prešao put od navoda iz američkih dokumenata koje je objavio Vikiliks o opasnosti koju predstavlja kao član Al kaide do odluke da više nije opasan. “Mi ne komentarišemo navodne dokumente koje je objavio Vikiliks”, rekao je on.

Svjetski mediji objavili su juče da je Al-Suweydi od 2010. godine “predstavljao zanemarljivu prijetnju po SAD”i da je "od svojih branilaca je uvijek tražio mogućnost da nastavi obrazovanje". U zatvoru je studirao dva programa - matematiku i engleski jezik, kojim navodno odlično vlada.

"Njegov cilj je bio da se pripremi za život van Gvatanama", kazao je njegov advokat.

Crnogorska Vlada potvrdila je da su “prihvatili da preuzmu odgovornost za resocijalizaciju i povratak porodici” Al-Suweydija.

“U okviru humanitarnog programa pomoći rješavanju pitanja zatvaranja baze Gvantanamo... U ovom humanitarnom programu učestvuje većina evropskih i susjednih zemalja među kojima su, između ostalih, Njemačka, Italija, Rusija, Mađarska, Slovačka, Bosna i Hercegovina i mnoge druge”, saopšteno je sinoć iz Vlade.

“SAD su zahvalne Crnoj Gori za ovaj značajan humanitarni gest i na pomoći Vlade Crne Gore u nastavku naših napora da zatvorimo pritvorske objekte u Gvantanamu”, rekao je Vajnberg.

Iz Vlade nijesu odgovorili na pitanja “Vijesti” ko je, i na osnovu čega donio odluku da Al-Suweydi nastavi život u Crnoj Gori, kakav ima status, i da li je dobio politički azil. Nije jasno šta će da radi u Crnoj Gori, gdje će da živi, da li će dobiti tajni identitet, ali ni ko je iz crnogorske Vlade procijenio da on nije više opasan. Nepoznanica je i da li će biti pod nadzorom, koliko će njegov boravak da košta, i ko će to da plati. Takođe, nejasno je i da li će još zatvorenika iz Gvantanama doći u Crnu Goru.

Pentagon tvrdi u dokumentu iz 2008. da je Al-Suweydia pakistanska obavještajna služba uhvatila u sugurnoj kući u Karačiju, u februaru 2002. sa petnaestak drugih saradnika Al kaide, gdje je falsifikovao putna dokumenta pokušavajući da se vrati u Jemen. Prije toga pobjegao je iz Avganistana, gdje je boravio duže od godinu dana i prošao osnovnu, naprednu i specijalizovanu obuku za eksplozive. Služio je u 55. Arapskoj brigadi Osame bin Ladena u Said centru na frontu u Avganistanu.

Kada je prebačen u zatvor Gvantanamo Al-Suweydia je američkim istražiteljima ispričao da je završio šestogodišnje školovanje na engleskom, diplomirao osnovne prirodne nauke. Tokom 1990. i 1991, završio je osnovnu obuku i godinu dobrovoljne vojne službe za Nacionalnu gardu Jemena i da se obučavao za korišćenje “kalašnjikova”, mitraljeza PK, ručnih granata, stoji u papiru Pentagona. Ispričao im je i da je radio u Sani kao električar od 1991. do 2000, i kao vozač autobusa od 1994. do 1995. Rekao je da se u Pakistanu izdržavao prodajući med.

Međutim, drugi pritvorenici iz Gvantanama i uhvaćeni džihadisti o Al-Suweydiu su pričali kao o ekspertu za pravljenje bombi u cipelama, i uopšte eksplozivnih naprava. Tvrdili su da ih je i obučavao za pravljenje bombi.

Pritvorenici iz Gvantanama i uhvaćeni džihadisti o Al-Suweydiu su pričali kao o ekspertu za pravljenje bombi u cipelama, i uopšte eksplozivnih naprava

U dokumentu stoji da je u julu 2000. u džamiji Al Hasaba učio o džihadu, i sa Jemencem Abu Salihom koji se bavio regrutovanjem razgovarao o džihadu protiv Rusa i Avganistanaca. Pošto ga je ubijedio da se pridruži džihadu, Abu Salih mu je pomogao da otputuje u Avganistan, a u kampu Al Faruk dodatno se obučio za rukovanje “kalašnjikovim” i ručnim granatama.

Kamp za obuku Tarnak farm, u kom je obučavao bombaše, smatran je najvažnijim kampom Al kaide u Avganistanu. Operativci Al kaide tu su dobijali naprednu obuku za eksplozive, napade u urbanim oblastima i druge taktike. Obuka za eksplozive je uključivala otrove i gasove i trajala je 25 dana.

U posljednjim oslobađanjima iz Gvantanama, Egipćanin Tariq Mahmoud Ahmed al Sawah poslat je u BiH a Muhamed Bavazir odbio je da se ukrca na let za Evropu, i ostao u američkoj bazi na Kubi.

Nijedan od njih nije mogao biti vraćen u domovinu.

Američki zvaničnici saopštili su da oslobađanje zatvorenika predstavlja napredak ka ostvarenju cilja predsjednika SAD Baraka Obame - zatvaranju zatvora koji je izgrađen nakon terorističkog napada Al kaide na Svjetski trgovinski centar u Njujorku i zgradu Pentagona u Vašingtonu. U Gvantanamu je 2003. godine bilo skoro 680 osumnjičenih terorista, dok je sada tamo 91 zatvorenik. Organizacije za ljudska prava godinama su tvrdile da je pritvor u Gvantanamu, tretman zatvorenika, uključujući i mučenje, sporan po međunarodnom pravu, a pogotovo to što su oni tamo godinama držani bez formalne optužnice.

( Ekipa "Vijesti" )