Duga tuga

Zahvaljujući medijima, naše želje i očekivanja prelijeću naše mogućnosti i sudaraju se sa čvrstim zidom realnosti. Malobrojni ruše taj zid i bivaju promovisani kao uzori. To vodi do konflikta unutar pojedinca koji dok gleda prividnu raskoš jedva zadovoljava svoje osnovne potrebe.

Duševno stanje koje nastaje kao posledica neispunjavanja želja( ma koliko one jednostavne ili složene bile) se naziva frustracija. Dugoročno stanje frustracije prelazi u jedan ozbiljniji problem, depresiju. To je psihosocijalni poremećaj, jedna od pošasti našeg doba, koja je veoma zastupljena u populaciji. Uzroci javljanja su različiti, od prekovremenog rada, što pokazuje britansko istraživanje u trajanju od 5 godina (Overtime work as a predictor of major depressive episode: a 5-year follow-up of the Whitehall II study, PloS One., 2012.), gojaznosti (posebno kod osoba mlađe dobi), do genske naslednosti. (Association study of three single-nucleotide polymorphisms in the cyclic adenosine monophosphate response element binding 1 gene and major depressive disorder, Exp Ther Med., 2015.)

Za njeno liječenje je prvo potrebno prepoznati simptome, priznati postojanje problema i obratiti se ljekaru koji će postaviti dijagnozu. Postoji 9 glavnih simptoma depresije, od koji je 7 simptoma dovljno za dijagnozu. A to su:

Osjećanje tuge i praznine, dok su djeca i adolescenati lako razdražljivi.

Gubitak interesovanja za gotovo sve dnevne aktivnosti ali i gubitak osjećaja zadovljstva.

Promjene u težini, gubitak ili povećanje.

Poremećaj u spavanju, nesanica ili produženo spavanje.

Usporenost ili uznemirenost.

Gubitak energije i stalni umor.

Osjećanje manje vrijednosti i krivice.

Problemi sa razmišljanjem, procjenjivanjem situcije, smanjena koncentracija.

Crne misli, razmišljanje o smrti, posebno o samoubistvu i načinu izvođenja.

Ovi simptomi su se zasigurno javili kod svih nas u određenom periodu života, što je i prirodno. Međutim ako simptomi potraju, uvedite u svoj život neke izmjene u opštem ponašanju i navikama, kada je riječ o fizičkim aktivnostima, ishrani i životnom stilu – mogu biti jako efikasan način da se prirodnim putem izborite sa depresijom.

Počnite sa vježbanjem, redovna sportska aktivnost ili makar ubrzan hod vodi boljem raspoloženju i pospješuje izlječenje. (Physical activity and energy expenditure during depressive episodes of major depression, J Affect Disord., 2015.)

Budite pozitivni. Trenutna društveno- ekonomska situacija je takva da nas uvodi u apatiju, letargiju, sve ono što je suprotno duhu ljudi ovoga podneblja ali moramo istrajati i biti optimistični. Kako biste sebi što više pomogli tokom samoliječenja, bitno je da ispunite sve ciljeve koje sebi postavite. Najbitnije je da budete realni u broju i mogućnosti ostvarivanja ciljeva.

Ako navedeni simptomi potraju duže od dvije nedjelje potrebno je potražiti pomoć ljekara, koji će vam dati adekvatnu terapiju. Ako dobijete terapiju ili je već imate, redovno i pravilno je koristite, jer depresija je jedina smrtonosna bolest u psihijatriji sa oko 15% osoba koje počine samoubistvo!

( Miloš Krivokapić )