Povećan broj zaposlenih osoba sa invaliditetom

Broj zaposlenih osoba sa invaliditetom u Crnoj Gori značajno je povećan, a na fakultetima je trenutno 95 studenata sa invaliditetom, saopštila je izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom (UMHCG), Marina Vujačić.

"Povećao se značajno broj zaposlenih osoba s invaliditetom u odnosu na prethodni period, međutim, brojni problemi u ovoj oblasti još nijesu riješeni, kazala je Vujačić agenciji Mina.

Prema njenim riječima, pored problema u drugim oblastima koji se odražavaju i na zapošljavanje osoba s invaliditetom i na kvalitet i strukturu ponude, ni sam Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom se ne sprovodi u potpunosti, niti na zadovoljavajući način.

To je, kako je rekla Vujačić, utvrdila i Državna revizorska institucija (DRI).

"Koja je u svom Izvještaju o reviziji uspjeha 'Efikasnost korišćenja sredstava od doprinosa za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom' konstatovala da državni organi nijesu bili dovoljno efikasni u sprovođenju Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom i Akcionog plana Strategije za integraciju osoba sa invaliditetom za 2014-2015. godinu“, kazala je ona.

Osim toga, kako je navela, država ni nakon sedam godina ne rješava problem nenamjenskog utroška novca iz Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom, „jer joj postojeće stanje savršeno odgovara“.

"A Ministarstvo rada i socijalnog staranja (MRSS) je tek pristupilo izradi Pravilnika o uslovima i metodologiji za finansiranje posebnih organizacija za zapošljavanje, upravo nakon što je DRi objavila izvještaj, dok je Pravilnik za finansiranje grant šema opet ušao u proceduru izmjena iako je prvobitno usvojen tek prošle godine u julu, šest godina nakon usvajanja zakona“, navela je Vujačić.

Pojedine norme zakona, rekla je ona, do sada nijesu ni realizovane, kao što su neka od mjera profesionalne rehabilitacije i aktivne politike zapošljavanja. "Pa tako među njima ni arhitektonsko prilagođavanje radnih mjesta iako je ova mjera propisana zakonom i u nekim situacijama predstavlja osnovni preduslov za zapošljavanje“.

"Pored navedenog, različitite institucije se moraju bolje povezati, raditi u kontinuitetu i sistemski na polju stvaranja uslova za zapošljavanje osoba s invaliditetom“, ocijenila je Vujačić.

Ona je rekla da, prema podacima UMHCG, trenutno ima 95 studenata sa invaliditetom na fakultetima u Crnoj Gori.

"Međutim, kvalitativni rezultati su jako spori i skoro da nema pomaka. Fakulteti su i dalje arhitektonski neprilagođeni, nema servisa podrške - asistencije u nastavi, gestovnih tumača, dsostupnog prevoza, ni dalje se ne prilagođava literatura studentima s oštećenjem vida“, kazala je Vujačić.

Ona je dodala da neki profesori samostalno izlaze u susret i imaju razumijevanja. „Međutim, ništa nije sistemski regulisano, niti se od strane institucija obezbjeđuje u praksi“.

"Prilikom statutarnih promjena na Univerzitetu Crne Gore (UCG), Ministarstvo prosvjete je izdalo licencu za obavljanje djelatnosti i rad iako univerzitetske jedinice koje su pretrpljele izmjene ne ispunjavaju uslov koji se odnosi na pristupačnost za osobe s invaliditetom“, saopštila je Vujačić.

Ona smatra da je jedino pozitivno što je usvojen novi Zakon o visokom obrazovanju, i što je UCG svojim Statutom obavezao univerzitetske jedinice da studentima s invaliditetom prilagođavaju način i vrijeme polaganja ispitnih i predispitnih obaveza.

"Međutim, u ovoj oblasti i dalje imamo više kompezatornih prava, nego zagarantovane jednakosti“, navela je Vujačić.

Ona je podsjetila da je u junu prošle godine usvojen Zakon o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom.

"Ovo je neizostavno važan, možda i najvažniji zakon kada su u pitanju osobe s invaliditetom, upravo zbog toga što je diskriminacija prema osobama s invaliditetom svakodnevno zastupljena, bile one same svjesne nje ili ne“, navela je Vujačić.

Kako je rekla, skoro da ne postoji društvena grupacija koja i u sopstvenoj kući može biti svakodnevno diskriminisana kao osobe s invaliditetom.

Ona je dodala da je prošle godine usvojen novi Zakon o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom, iako se prvo krenulo u izmjene i dopune onog iz 2011. godine.

"Pored navedenog, mi u UMHCG ćemo godinu pamtiti i po porastu broja studenata s invaliditetom, ali i brojnim drugim aktivnostima koje smo samostalno ili u saradnji s parnerima realizovali, posebno u novembru, koji smo proglasili Mjesecom podizanja svijesti o invaliditetu“, rekla je Vujačić.

Ona je kazala da su onlajn pravno savjetovalište pokrenuli zbog toga da brojnim ljudima koji im se najčešće javljaju putem fejsbuk stranice omoguće direktnu komunikaciju sa njihovim pravnim timom.

"Ukupno su nam se u toku godine, po prvi put, obratile 44 osobe s invaliditetom ili njihove porodice zbog ostvarivanja ili zaštite ljudskih prava“, rekla je Vujačić.

Ona je navela da svakodnevno rade na iniciranju usvajanja pravne regulative, praćenju poštovanja ili nerijetko, kada su god u prilici prate sam proces izrade propisa i učestvuju u njihovom definisanju, odnosno regulisanju prava osoba s invaliditetom, uključujući i proces usvajanja u Skupštini.

"Taj i takav rad je često „nevidljiv“, ali on zahtijeva ogromno vrijeme, posvećenost, znanje i senzibilitet, dok sve ovo nerijetko izostaje na drugoj strani, kod pojedinih donosilaca odluka“, poručila je Vujačić.

Kako je kazala, najveći broj pitanja, u okviru pravnog svajetovališta, odnosio na ostvarivanje prava iz oblasti socijalne politike, odnosno socijalno-zaštitnih prava, lične invalidnine, njege i pomoći drugog lica, ostvarivanja prava na mjesečnu naknadu po osnovu djeteta koje je korisnik lične invalidnine i drugih, gdje osobe s invaliditetom i njihove porodice nerijetko bivaju pogrešno informisane, upućene na pogrešne institucije, odbijene bez pisanog obrazloženja i rješenja.

Određeni broj ljudi im se, kako je kazala, javio zbog problema koje su imali oko ostvarivanja prava na povlasticu na putovanje od mjesta stanovanja do mjesta rada i nazad, na teritoriji iste opštine.

"Zbog ovog problema smo se obratili MRSS-u, kao i medijima, i dobili odgovor da se Zakon o povlastici na putovanje lica sa invaliditetom pogrešno primjenjivao i da se ovo pravo priznavalo svim zaposlenim s invaliditetom, bez obzira što je Zakon ovo pravo propisao samo onima čije se mjesto stanovanja i mjesto rada nalaze u različitim opštinama“, rekla je Vujačić.

Prema njenim riječima, dvije osobe su im se javile zbog diskriminacije po osnovu invaliditeta u oblasti zapošljavanja i obrazovanja, i u tim slučajevima su pokrenuli određene inicijative.

"Jako smo zadovoljni projektom i rezultatima, jer je ovo jedan od najmanjih projekata po iznosu sredstava koji smo sproveli u toku prošle godine, a sa jako zapaženim rezultatima. Prije svega, doprinio je većem povjerenju građana u UMHCG i ono što mi radimo“, ocijenila je Vujačić.

UMHCG je nedavno pozvao Vladu i poslanike da amandmanski djeluju i opredijele značajno veći iznos za mjere i aktivnosti profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom u cilju pune implementacije Zakona i namjenskog utroška sredstava.

Vujačić je rekla da su na sjednici Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje dobili informaciju da će to biti i učinjeno.

"Za sada znamo da je Socijalistička narodna partija podnijela amandman da to bude 8,8 miliona eura, koliki se i priliv okvirno predviđa, dok su neki poslanici Demokratske partije socijalista najavili amandman na četiri miliona. Svakako očekujemo ishod glasanja u plenumu“, kazala je ona.

Međutim, dodala je, i to je trenutno rješenje do izmjena Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom i rješenja statusa Fonda.

Vujačić je najavila da UMHCG u januaru pristupa izradi Plana rada za ovu godinu, nakon što urade evaluaciju ovogodišnjeg, i tada će odrediti i prioritete.

"Ono što za sada znamo sigurno jeste da ćemo raditi i dalje na promociji i praćenju Zakona o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom i pravnom savjetovalištu. Objavićemo dva Vodiča o zabrani diskriminacije osoba s invaliditetom, jedan opšti i drugu pojednostavljenu verziju za osobe s intelektualnim invaliditetom, zatim Publikaciju o pravu na pristup pravdi za osobe s invaliditetom“, rekla je ona.

Vujačić je kazala da će, pored aktivnosti iz Pravnog programa, sprovoditi redovne aktivnosti na polju obrazovanja i zapošljavanja – edukacije, razne vidove podrške kroz Studentsku savjetodavnu kancelariju, zatim aktivnosti u oblasti samostalnog života osoba s invaliditetom.

( Mina )