Žene bez partnera će po bebe i dalje u inostranstvo?
Uvoz i izvoz polnih ćelija, tkiva i embriona - isključivo davalaca iz Crne Gore, omogućiće novi zakon o MPO, čiji je Predlog usvojen na posljednjoj sjednici Vlade u 2018.
Oni koji to žele ubuduće će moći da polne ćelije, tkiva i embrione čuvaju van Crne Gore i, po želji, zatraže i njihovo vraćanje, u cilju obavljanja postupka medicinski potpomognute oplodnje (MPO).
Neće, međutim, biti dozvoljen i uvoz polnih ćelija davalaca iz drugih država onda kada se one ne mogu obezbijediti u Crnoj Gori, pa će parovi i žene kojima je potrebna donacija, umjesto da oplodnju urade u svojoj državi, na postupak, kao i prethodnih deset godina, biti upućivani u inostranstvo.
Uvoz i izvoz polnih ćelija, tkiva i embriona - isključivo davalaca iz Crne Gore, omogućiće novi zakon o MPO, čiji je Predlog usvojen na posljednjoj sjednici Vlade u 2018.
MPO omogućava parovima, isključivo muškarcu i ženi u bračnoj ili vanbračnoj zajednici ali i ženama bez partnera koji imaju problema sa plodnošću, da se ostvare kao roditelji. Prvi zakon kojim je regulisana ta oblast u Crnoj Gori usvojen je 2009. i i dalje je na snazi. Njime je definisano doniranje ćelija, ali ideja nije zaživjela u praksi.
Izmjene zakona predložene su prvi put prije dvije godine. Tada su iz nevladine organizacije “Krug života” negodovali na predloženi tekst, tvrdeći da Vlada njime želi da “zakonski uredi trgovinu polnim ćelijama koje se koriste u vantjelesnoj oplodnji”.
Nacrt iz 2016. sadržao je član prema kojem je bio moguć uvoz i izvoz polnih ćelija - ako se one ne mogu obezbijediti u Crnoj Gori. U civilnom sektoru su smatrali da tada predloženim izmjenama nije dovoljno dobro definisana i kontrola.
Nedavno usvojeni Predlog sada zabranjuje uvoz i izvoz - osim u slučajevima kada osobe iz Crne Gore žele da polne ćelije i tkiva, odnosno embrione, čuvaju u inostranstvu. Za takav izvoz i ponovni uvoz, neophodno je mišljenje komisije, među čijim članovima je prvi put i predstavnik udruženja pacijenata sa infertilitetom.
U Srbiji je 2017. usvojen zakon kojim je uvoz i izvoz ćelija dozvoljen, pa pacijenti mogu da biraju da li žele polne ćelije iz banke u toj državi ili žele da koriste uzorke iz neke banke iz Evropske unije. Upotreba doniranih ćelija u matičnoj ili nekoj od zemalja EU moguće je i u Sloveniji.
U Hrvatskoj je situacija slična onoj u Crnoj Gori. Donacija nije zaživjela u samoj državi, pa se pacijenti upućuju u klinike po izboru u zemljama EU.
Doniranje polnih ćelija u Crnoj Gori je dozvoljeno već deceniju. Isto toliko omogućeno je i ženama bez partnera da se, kroz MPO, ostvare kao majke. Kako nikad nisu usvojeni podzakonski akti, to je bilo moguće jedino u inostranstvu, u državama i na klinikama gdje je doniranje polnih ćelija dozvoljeno. Isti je slučaj i sa parovima kojima je trebala donacija jajnih ćelija ili spermatozoida.
U Crnoj Gori nikad nije osnovana ni biobanka gdje bi se čuvale donirane polne ćelije, a klinike koje pružaju usluge potpomognute oplodnje, zamrznute embrione i spermatozoide koriste za oplodnju samo onih parova koji su ih i ostavili na čuvanje.
Predlog zakona o MPO koji je usvojen nedavno omogućava doniranje embriona - koji nastaju spajanjem jajne ćelije i spermatozoida. Ujedno zabranjuje primjenu postupka MPO u kojem su istovremeno donirane sjemene i jajne ćelija. Ta tzv. dvostrana donacija dozvoljena je u Srbiji i Sloveniji.
Predlog zakona o MPO, u odnosu na važeće rješenje u kojem nema ograničenja, dozvoljava oplodnju do 12 jajnih ćelija u toku jednog postupka, što se smatra restriktivnom mjerom.
Dosad nije bio ograničen ni broj embriona koji mogu biti vraćeni u matericu žene. Predlogom zakona, broj vraćenih embriona je ograničen na dva, a tri su dozvoljena kod žena starijih od 38 godina, onih kod kojih raniji postupci nisu bili uspješni...
Nevjenčani parovi, prema Predlogu zakona, neće kao proteklih godina moći da ostvare pravo na postupak, ako izjavom ovjerenom kod notara ne dokažu da žive u vanbračnoj zajednici.
Vantjelesnom oplodnjom se u Crnoj Gori bave četiri privatne klinike - Life, Codra i Ars Medica u Podgorici i Humana reprodukcija u Budvi, te Bolnica “Danilo I” na Cetinju.
Tokom 2015, 2016. i 2017, za 1.048 postupaka MPO o trošku države, privatnim klinikama je plaćeno oko 1,6 miliona eura. Za isti period, Bolnici na Cetinju je za 382 postupka, uplaćeno oko 830.000 eura. Za te tri godine, Fond je isplatio i 170.000 eura za refundaciju troškova za postupke potpomognute oplodnje u inostranstvu.
Prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, u Crnoj Gori se o trošku države odobravaju tri postupka MPO. U Sloveniji država finansira šest postupaka vantjelesne oplodnje za prvo, te još četiri za naredno dijete. U Hrvatskoj se o trošku države mogu uraditi četiri pokušaja inseminacije i šest vantjelesne, od čega dva bez hormonske stimulacije.
Tri pokušaja, kao u Crnoj Gori, država pokriva i u Srbiji, ali u toj zemlji neke lokalne zajednice sugrađanima plaćaju i četvrti pokušaj.
Surogat majčinstvo zabranjeno čak i kad je medicinski opravdano
Važeći zakon, ali i novi zakonski predlog, zabranjuju surogat majčinstvo.
Tokom javne rasprave sugerisano je da se razmotri odobravanje surogat majčinstva gdje je to medicinski opravdano - ženama koje imaju jajnike, ali su rođene bez materice ili im je materica odstranjena operacijom, ali je predlog odbijen.
Iz Ministarstva zdravlja, na čijem je čelu Kenan Hrapović, navode da ishod tih postupaka nije izvjestan, te da nije racionalno propisivati predloženo rješenje.
Ćelije i embrioni samo za oplodnju kod jednog para
Novi predlog, u odnosu na postojeći Zakon, preciznije reguliše ko može donirati polne ćelije - davaoci su punoljetne osobe, žene do 33, a muškarci do 40 godina starosti.
Donirane polne ćelije i embrioni istog davaoca mogu da se koriste za oplodnju samo kod jednog para, odnosno žene bez partnera. Doniranje drugom paru, odnosno ženi, moguće je isključivo ako prethodno nije došlo do rođenja djeteta. Kada se zahvaljujući doniranom materijalu rodi dijete, tada se polne ćelije i embrioni mogu koristiti samo za ponovljeni postupak istog para, odnosno žene.
- 25 miliona neplodnih ljudi živi u Evropi i smatra se da je svaki šesti par na Starom kontinentu neplodan, navodi Evropska asocijacija za humanu reprodukciju i embriologiju
( Damira Kalač )